WT 2. VI. EUROPLJANI NE RAZUMIJU SPORAZUM?

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 2. VI. 2002. Sporazum zbog kojeg vrijedi likovati "Sada kada se predsjednik Bush vratio sa svog trijumfalnog puta preko Atlantika, vrijeme je da europski kritičari povuku svoje riječi. Napokon, Bush, koji je u prosincu najavio da će SAD iskoristiti svoje suvereno pravo da se povuče iz sporazuma za zabranu proturaketnih sustava (ABM), vratio se iz Europe ostvarivši ono za što su svi kritičari tvrdili da je nemoguće. Bush je u Rusiji potpisao sporazum o smanjenju broja oružja kojim će se broj strateških bojnih glava dugog dometa smanjiti za dvije trećine tijekom slijedećih deset godina, iako će SAD nastaviti rad na sistemu nacionalne raketne obrane (NMD). Francuski ministar vanjskih poslova, koji je osmislio frazu 'hipersila', kazao je kako francuskog prijevoda za frazu 'razbojnička zemlja' nema. Rugajući se američkoj zabrinutosti zbog proliferacije balističkih raketa i oružja masovnog uništenja (kemijskog, nuklearnog i biološkog) u Libiji, Iraku, Iranu i drugim njima sličnim zemljama, Vedrine je za članak naslovljen s 'Threat of 'Rogue' States: Is it Reality or Retoric?' (Prijetnja Razbojničkih zemalja: realnost ili retorika?) objavljen u The Washington Post-u prije dvije godine izjavio: 'To nije geopolitička kategorija koju koristimo'. Riječi francuskog ministra vanjskih poslova prije tri tjedna demantirala je tragedija koja se dogodila u Karachiju, u Pakistanu - u napadu bombaša - samoubojice čiji su cilj bili Zapadnjaci poginulo je 11 francuskih civila. 'Europljanima je teško zamisliti da bi jedna od tih 'razbojničkih zemalja' mogla napasti SAD', kazao je Vedrine. Možda će nakon francuskog iskustva u Karachiju, kojeg je francuski predsjednik Jacques Chirac nazvao 'ubojitim, kukavičkim, odvratnim terorističkim napadom', Francuzi više cijeniti američku zabrinutost zbog krajnjih namjera ubojitih islamskih fundamentalista. Možda, ali ne i vjerojatno. Napokon, Francuzi su sustavno krivo procjenjivali moderni geostrateški odnos između kontrole oružja i raketne obrane. U travnju 2001., npr., tadašnji francuski premijer, Lionel Jospin, socijalist koji je ponižen na nedavno održanim francuskim predsjedničkim izborima, obznanio je: 'Nikada se nismo zalagali za NMD jer nam se čini da bi mogao poremetiti stratešku ravnotežu koju smo do sada uspijevali zadržati.' Manje od 10 dana nakon što je George W. Bush ušao u predsjednički ured, Chirac je ponovio: 'Bojimo se da će NMD otpočeti novu utrku oružjem u svijetu'. Dakle, ako se SAD povuče iz sporazuma ABM (unilateralno ili drugačije), oni koji sporazum ABM iz 1972. godine prihvaćaju kao 'kamen temeljac strateške stabilnosti' smatraju kako bi neizbježni rezultat bio ponovni početak utrke nuklearnim oružjem. U ožujku 2000., kada je Bush obećao da će, ako to bude bilo potrebno, sporazum ABM odbaciti kao relikviju iz vremena Sovjetskog Saveza, Chirac je obznanio: 'Moramo izbjegavati svako dovođenje u pitanje sporazuma ABM što bi moglo dovesti do remećenja strateške ravnoteže i nove utrke nuklearnim oružjem.' U lipnju 2000., Chirac je kazao: 'Njemačka i Francuska imaju istu analizu groznih posljedica koje bi sistem NMD-a mogao imati na sporazum ABM.' Njemačka? U Reutersovoj vijesti objavljenoj dan nakon Bushove inauguracije, stoji i izjava njemačkog ministra obrane, Rudolfa Scharpinga, koji je smanjio proračun njemačke vojske za istraživanje i razvoj: 'tehnička izvedivost i financiranje strateške raketne obrane još uvijek uopće nisu mogući.' Kako to on može znati? Dva tjedna poslije, u članku Los Angeles Times-a naslovljenom s 'U.S. Will Build Missile Shield, EU Allies Told' (Europskim saveznicima rečeno da će SAD izgraditi raketnu obranu), Joschka Fischer, ministar vanjskih poslova Njemačke, izrazio je svoje negodovanje: 'Nove utrke oružjem moraju biti izbjegnute i moraju se uvesti nove metode razoružanja.' Dan ranije, u članku Agence France-Presse, naslovljenom s 'Schroeder poziva na dijalog glede američkog plana za raketnu obranu', njemački kancelar Gerhardt Schroeder, iz Socijaldemokratske stranke (SDP), se žali: 'Nema sumnje da unutar NATO-a, unutar saveza, moramo razgovarati o tome koje bi reperkusije i potencijalne posljedice nacionalna raketna obrana imala na Rusiju, Kinu i Savez.' Još sredinom travnja - četiri mjeseca nakon što je SAD najavio svoje unilateralno povlačenje iz sporazuma ABM i šest tjedana prije nego je Bush potpisao sporazum za smanjenje broja oružja koji će smanjiti broj američkih i ruskih strateških nuklearnih bojnih glava s 6000 na između 1.700 i 2.200 - europske su ankete pokazivale kako je stanje još uvijek isto. Rolf Schumacher, također član SDP-a i zamjenik direktora odjela za politiku njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, kazao je: 'Kontrola oružja za Europu je bila od koristi.' Kritizirao je Busha zbog odustajanja od 'multilateralizma koji je bio uspješna politika 40 godina.' Schumacher je sigurno mislio na Sporazum o nuklearnom oružju srednjeg dometa (INF) iz 1987. godine, kojeg su potpisali predsjednik Reagan i sovjetski predsjednik Gorbačov. Taj sporazum je doveo do uništenja više od 400 modernih sovjetskih balističkih raketa srednjeg dometa, koje su nosile više od 1.200 nuklearnih bojnih glava namijenjenih Zapadnoj Europi. Ali ovakav osvrt na povijest vrlo je selektivan i ide na ruku Schumacheru. Kao što je to dobro poznato svima, ono što je omogućilo potpisivanje Sporazuma INF iz 1987. godine bilo je prihvaćanje Zapadne Europe, 1983. godine, gotovo 600 raketa SAD-a koje su za cilj imale neutralizirati prethodno raspoređene sovjetske balističke rakete SS-20. Schumacheru se nije svidjelo kada su ga podsjetili kako su upravo delegati SDP-a u studenom 1983. odbili rakete SAD-a na njemačkom tlu. Američki prijatelji u Europi ovo nikada, izgleda, nisu shvaćali. U ovom kontekstu, činjenica da sebe drže pravičnima danas je zapanjujuća. 'Prije godinu dana brinuli smo da će Bushov stav stvoriti velike probleme', kazao je neimenovani 'viši njemački diplomat' za The Washington Post prije nekoliko dana. 'Možda smo podcijenili kreativnost i dalekovidnost ruskog predsjednika Vladimira Putina.' Ovo je već dovoljno da im poželimo reći neka zašute i povuku svoje riječi", stoji u uvodniku lista.