IHT 28. V. STRAH OD RUSA?

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 28. V. 2002. Pazite, Moskva bi mogla okaljati NATO "Predsjednik Vladimir Putin već neko vrijeme tvrdi kako Rusiju treba smatrati potencijalnim članom NATO-a. Ovog utorka u Rimu bi mogao ugovoriti još bolji sporazum: mjesto za stolom za kojim se donose glavne odluke uz vjerojatno mnoga prava i nikakve odgovornosti članstva u NATO-u. Približavanje Rusije NATO-u ključan je dio izgradnje slobodne i cjelovite Europe. No partnerstvo će imati smisla samo ako ga NATO koristi kako bi riješio problem razlika s Rusijom, uključujući i ponašanje ruskih snaga u Čečeniji, koje je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima i ciljevima saveza. Ako NATO to učini na izravan način, tražeći od Rusije da se pridržava kriterija kojih se trebaju pridržavati svi bliski partneri saveza, tada će pridonijeti pozitivnim promjenama u Rusiji. Ako savez bude šutio, onda će Rusija biti ta koja će promijeniti NATO. NATO je svoje posthladnoratovsko širenje djelomice zasnovao na promicanju demokracije i zakonodavne države. 'Odlučan' je, kako stoji u Washingtonskoj deklaraciji iz 1999. godine, 'ustati protiv onih koji krše ljudska prava.' Unatoč tome, prelazi na 'partnerski odnos' sa zemljom koja, unatoč velikim koracima u smjeru demokracije, vodi rat kojeg još uvijek obilježavaju masovna kršenja ljudskih prava. U ruskoj akciji u Čečeniji stradalo je mnogo više civila nego na Kosovu, gdje je NATO intervenirao kako bi zaustavio ubijanja. Neuspjeh Rusije da razluči civile od vojnika u Čečeniji je, prema riječima State Departmenta SAD-a, 'stvorila ozračje koje pogoduje' terorizmu. Rusija je poučila tisuće ruskih oficira i regruta da se ubijanje civila ne kažnjava. Što više zajedničkih vojnih i mirotvornih operacija NATO i Rusija provedu, to će više ruski problem postati i problem NATO-a. Manja zemlja sa sličnim manama ne bi dobila tako visok status u NATO-u. Hrvatskoj, npr., nije bilo dozvoljeno da uđe niti u Partnerstvo za mir NATO-a dok članove svojih oružanih snaga koji su bili upleteni u ratne zločine nije počela držati odgovornima. Nastojanja Slovačke da se pridruži NATO-u bila su odbijena dok su njeni čelnici zlostavljali svoje političke protivnike. Putin dobiva utjecaj u savezu dok napada posljednje neovisne radio i televizijske postaje. Poljska je ojačala svoje šanse za članstvo u NATO-u podržavajući demokraciju i zakonodavnu državu u Ukrajini i Bjelorusiji. Rusija je udružena s čelnikom u Bjelorusiji kojeg je SAD optužio za korištenje vodova smrti. Naravno, Rusija nije Sovjetski Savez. Napredovala je u izgradnji demokratskog, civilnog društva. Bezuvjetno ju isključiti ne bi išlo u prilog svrsi širenja NATO-a na Istok. NATO bi time kazao da zajednica država u kojima su demokracija i poštivanje ljudskih prava norma, i koje često krivo nazivaju 'Zapadom', zapravo ima fiksnu istočnu granicu koja počinje s Rusijom. Ali NATO ne bi trebao postati organizacija kakvu su mnogi Rusi željeli- ono što je Mihail Gorbačov prije deset godina opisao kao 'zajednički europski dom', amorfna institucija koja uključuje sve a obveze ne nameće nikome. Tako, čak i dok slavi novo partnerstvo, NATO ne bi trebao biti u strahu pokrenuti raspravu o složenim pitanjima, u više navrata i izravno, s ruskim diplomatima i vojnicima: zahtijevati napredak u istragama zločina i vojnih zvjerstava u Čečeniji, pozivajući na puštanje međunarodnih promatrača i organizacija u zemlju, sprječavajući izravnu suradnju saveza s ruskim jedinicama i oficirima upletenima u zvjerstva. NATO se ne bi trebao bojati od Rusije tražiti da se pridržava istih demokratskih standarda kojih se moraju pridržavati npr. Letonija i Bugarska", piše Tom Malinowski.