FR-US-RU-oružje-Organizacije/savezi-Obrana-Diplomacija-Vlada FRANCUSKA-LIBERATION OD 25.05.02. SPORAZUM O RAZORUŽANJU FRANCUSKALIBERATION25.V.2002.Sporazum koji više zabrinjava nego što obećava"Na prvi pogled, sporazum o razoružanju
između Busha i Putina - prvi takav sporazum nakon 1993. - neobičan je uspjeh: za deset godina uništit će se dvije trećine nuklearnih glava. Dana 31. XII. 2012. dvije će zemlje imati tek 1700 do 2000 bojnih glava, dok ih danas imaju 6000. Ustvari, sporazum ne predviđa gotovo ništa više od onoga što su dvije zemlje već planirale. Sjedinjene Države već su najavile jednostrano smanjenje dvije trećine raketa uperenih u Rusiju koje su nakon svršetka Hladnoga rata postale nepotrebne. Kada je riječ o Rusima, oni jednostavno više nemaju novca za održavanje takve obrane.Osim obveze da se sastanu dvaput na godinu radi izvješćivanja o učinjenom, sporazum ne nameće veće obveze. Svaka se strana može povući iz sporazuma, o čemu drugu stranu mora obavijestiti samo tri, a ne šest mjeseci prije, koliko je inače uobičajeno. SAD je uporno tražio da se bojne glave ne moraju uništiti, već da se jednostavno mogu uskladištiti. Rusija je međutim izričito zatražila nepovratno uništavanje. Washigton, koji je u povoljnijem
FRANCUSKA
LIBERATION
25.V.2002.
Sporazum koji više zabrinjava nego što obećava
"Na prvi pogled, sporazum o razoružanju između Busha i Putina - prvi
takav sporazum nakon 1993. - neobičan je uspjeh: za deset godina
uništit će se dvije trećine nuklearnih glava. Dana 31. XII. 2012.
dvije će zemlje imati tek 1700 do 2000 bojnih glava, dok ih danas
imaju 6000. Ustvari, sporazum ne predviđa gotovo ništa više od
onoga što su dvije zemlje već planirale. Sjedinjene Države već su
najavile jednostrano smanjenje dvije trećine raketa uperenih u
Rusiju koje su nakon svršetka Hladnoga rata postale nepotrebne.
Kada je riječ o Rusima, oni jednostavno više nemaju novca za
održavanje takve obrane.
Osim obveze da se sastanu dvaput na godinu radi izvješćivanja o
učinjenom, sporazum ne nameće veće obveze. Svaka se strana može
povući iz sporazuma, o čemu drugu stranu mora obavijestiti samo
tri, a ne šest mjeseci prije, koliko je inače uobičajeno. SAD je
uporno tražio da se bojne glave ne moraju uništiti, već da se
jednostavno mogu uskladištiti. Rusija je međutim izričito
zatražila nepovratno uništavanje. Washigton, koji je u povoljnijem
položaju, radije si je ostavio manevarskog prostora.
Neki su stručnjaci ipak odmah kritizirali sporazum. Iako bi trebao
pridonijeti većoj sigurnosti u svijetu, mogao bi, po njihovu
mišljenju, imati protivan učinak. Dok teroristi sanjaju o nabavci
radioaktivnih proizvoda, jako zabrinjava mogućnost da se tisuće
komada nuklearnog oružja uskladišti u tristotinjak skladišta
diljem Rusije pod nadzorom loše plaćenih stražara. Sve u svemu,
misle stručnjaci, te su nuklearne glave manje pogubne dok su na
podmornicama i na raketama pod vojnim nadzorom... Na pitanje koje
mu je na tu temu postavio jedan strani list u Washingtonu, Bushov
bliski suradnik se rasrdio: 'Tvrditi da je sporazum pun rupa kako bi
se mogle uskladištiti bojne glave, čista je glupost!' Nijedan
sporazum o razoružanju do sada nije nalagao uništavanje bojnih
glava, rekao je, upozoravajući na 'ideološku' kampanju.
Uspjeh sporazum ovisit će, dakle, o stvarnom uništenju bojnih
glava. U razgovoru za 'Liberation' (18.V.), državni je tajnik Colin
Powell rekao da će Pentagon 'učiniti sve što može' kako bi smanjio
broj glava, jer ne želi za te sustave trošiti 'više negoli je
potrebno'. A da bi smanjio rizik u Rusiji, SAD će i dalje milijardu
dolara na godinu ulagati u sigurnost skladišta s nuklearnim
proizvodima", iz Washingtona izvješćuje Pascal Riche.