ROVINJ, 25. svibnja (Hina)- U Rovinju je završio prvi dio književno-znanstvenog skupa "Dani Antuna Šoljana", koji se održava u povodu 50. obljetnice časopisa "Krugovi".
ROVINJ, 25. svibnja (Hina)- U Rovinju je završio prvi dio
književno-znanstvenog skupa "Dani Antuna Šoljana", koji se održava
u povodu 50. obljetnice časopisa "Krugovi". #L#
Književnji kritičar Zvonimir Mrkonjić govorio je o poetskoj
panorami u 12. broju "Krugova" iz godine 1953.
Po njegovu mišljenju, krugovaši, među kojima su Šoljan, Slamnig,
Mihalić i drugi, zastupali su načelo modernizma te otvarali nove
putove u književnosti i u svojem opusu.
Nisu se bavili samo pitanjem vlastitog urastanja u tradiciju, nego
i pogledima na perspektivu hrvatskoga pjesništva, a u svemu tome,
istaknuo je, krugovaši su ostali pri racionalnim stajalištima koja
su načelno isključivala iracionalnost, eksperiment i udio igre, te
su otvorili nove putove u književnosti.
U izlaganju "Krleža i krugovaši" Velimir Visković je istaknuo da su
Krleža i krugovaši 1952. polazili od istih poetičkih platforma.
"Oni su u svojem časopisu zagovarali napuštanje socrealističke
poetike, revalorizaciju dotad potiskivanih umjetničkih nota u
našoj književnosti, poput pjesništva Ujevića i A. B. Šimića,
sudjelovali u otvaranju prema iskustvu povijesne umjetničke
avangarde i umjetničkih strujanja na zapadu, a Krleža je",
podsjetio je Visković, u svojem referatu u Ljubljani godine 1952.
također radikalno odbacio socrealizam zastupajući stajališta
slobode stvaralaštva.
Te je godine Krleža želio pokrenuti vlastiti časopis (Danas), ali u
svojoj koncepciji nije ostavljao prostor najmladem naraštaju
književnika, nego se oslanjao na afirmirane pisce, uglavnom
akademike, rekao je Visković i dodao kako taj časopis Krleža nije
pokrenuo jer ga je u tome onemogućio Đilas, koji je pokrenuo časopis
"Nova misao".
Početkom 1960. Krleža pokreće "Forum", no, po Viskovićevim
riječima, ni u njemu među suradnicima ne vidi krugovaše.
Ustvrdio je kako su krugovaši zazirali od Krleže jer ih je "nervirao
njegov posvećeni društveni status", a i svoje su opuse željeli
realizirati izvan njegove goleme sjene.
Krleža je pak značenje "Krugova" podcjenjivao, smatrajući ih
previše efemernim da bi im on prvi pristupio.
"To uzajamno mimoilaženje više je štete nanijelo Krleži nego
krugovašima jer ga je udaljilo od žive matice aktualnoga književnog
zbivanja toga vremena", zaključio je Visković.
Akademik Tonko Maroević, govoreći o temi "Slamnig - Šoljan paralela
i parabola", istaknuo je kako su ta dvojica kao tandem djelovali u
prvom desetljeću umjetničkog stvaralaštva, od početka 50-ih do
početka 60-ih godina, i to posebno na prevođenju, kritici i
eruditskim informacijama.
Svojim zajedništvom Šoljan i Slamnig bitno su afirmirali neke
moderne tehnike, i pritom su potaknuli na preispitivanje tradicije
iz aspekta modernizma, istaknuo je Maroević.
Koliko god imali zajedničkoga, čini se da su mogli surađivati
upravo zato što su bili različite indvidualnosti. Kod Šoljana je to
naglašena kritičko-etička dimenzija, a kod Slamniga estetičko-
ludička. Upravo zbog tih razlika, njihov je zajednički učinak mogao
biti širi, slojevit i komplementaran, ustvrdio je Maroević.
Branimir Bošnjak govorio je o Antunu Šoljanu i časopisu "Krugovi",
a Branimir Donat o prilikama u kojima su "Krugovi" nastajali.
Ustvrdio je kako su krugovaši okupljeni oko časopisa njegovo
pokretanje dočekali nespremni, dodajući kako se "Krugovi" sa svim
onim što su zastupali nisu mogli sasvim odvojiti od politike, te kao
takvi nisu mogli biti prava oporba tadašnjem mišljenju koje je
prevladavalo u umjetnosti i politici.
O tekstovima stranih pisaca na stranicama časopisa "Krugovi"
govorila je Dunja Detoni-Dujmić.
U poslijepodnevnom dijelu znanstveno-književnog simpozija
govorit će o temi skupa, među ostalim, Nedjeljko Fabrio, Vlaho
Bogišić, Sibila Petlevski i Helena Sablić-Tomić.
(Hina) ta mc