ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Književnici okupljeni oko "Krugova" zauzimali su se za estetski i svaki drugi pluralizam protiveći se tada vladajućoj ideologiji uskogrudnog, onda propisanoga, socrealističkog književnog modela, izjavio je
akademik Vlatko Pavletić, prvi glavni urednik toga časopisa i autor programatskog teksta "Neka bude živost", objavljenog u prvom broju "Krugova" u travnju 1952.
ZAGREB, 23. svibnja (Hina) - Književnici okupljeni oko "Krugova"
zauzimali su se za estetski i svaki drugi pluralizam protiveći se
tada vladajućoj ideologiji uskogrudnog, onda propisanoga,
socrealističkog književnog modela, izjavio je akademik Vlatko
Pavletić, prvi glavni urednik toga časopisa i autor programatskog
teksta "Neka bude živost", objavljenog u prvom broju "Krugova" u
travnju 1952. #L#
U Rovinju sutra počinje 7. književno-znanstveni skup "Dani Antuna
Šoljana", koji je posvećen 50. obljetnici časopisa "Krugovi".
Po Pavletićevim riječima, uskoro se može očekivati monografija
Dunje Detoni Dujmić koja će najcjelovitije predstaviti "Krugove" o
kojima se dosad pisalo samo fragmentarno.
Prisjećajući se vremena u kojem su se pripremali "Krugovi",
Pavletić je rekao kako je zajedno s ostalim kolegama najprije počeo
objavljivati u "Srednjoškolstvu", zatim u "Omladinskom borcu" i na
kraju u "Izvoru".
U jednom trenutku shvatili smo, napomenuo je, kako je došlo vrijeme
da izađemo pred javnost, ne samo sa svojim novim djelima, novelama
ili pjesmama, nego i sa svojim pogledima na književnost, koji su
bili u suprotnosti s tada vladajućim pogledima, a pogotovo nisu
bili prihvatljivi za novine i kulturne rubrike, a niti za tada
jedini postojeći hrvatski časopis za književnost "Republiku".
Pavletić ističe kako nije bilo jednostavno početi izdavati časopis
jer su budući krugovaši već tada bili obilježeni kao heretici, pa ih
se zbog toga uvjeravalo da ne trebaju imati vlastiti časopis, nego
da mogu objavljivati u "Republici" ili negdje drugdje.
"Trebalo je pridobiti javnost za naše argumente", kaže Pavletić,
objašnjavajući da su tražili financijsku potporu od Ministarstva
kulture, a tadašnji ministar Miloš Žanko bio je apsolutno protiv
toga da im se dade novac. No, zahvaljujući njegovu pomoćniku Stipi
Šeparoviću dobiven je financijski poticaj i odobrenje za
pokretanje časopisa, rekao je Pavletić dometnuvši kako je ubrzo
zatim dogovoren naziv časopisa, uredništvo te teorijsko, estetsko
i idejno usmjerenje.
"Mi smo se pokretanjem časopisa suprotstavili svemu što smo prije
toga morali prihvaćati kao socrealizam koji je u našoj javnosti i u
školi bio obavezan. Okrenuli smo se širini svijeta prije svega
zapadnom kulturnom krugu kojemu smo mi kao i Hrvatska oduvijek
pripadali", rekao je.
U velikoj mjeri jedan dio nas pošao je Matoševim stopama crpeći
poticaje iz moderne francuske književnosti, dok je druga struja,
koju su predvodili Šoljan i Slamnig, uvodila u našu sredinu
angloameričke poticaje.
Pavletić ističe da se svi oni okupljeni oko "Krugova" nisu smatrali
ekskluzivnom grupom, te su se zbog toga nazvali "Krugovi", a ne
"Krug".
"Bili smo otvoreni za sve što je proizlazilo iz takvog našeg
razumijevanja literature kao jedne globalne pojave bez vezanja uz
određene pravce. Mogu kazati da smo bili dovoljno otvoreni i
tolerantni za sve što je bilo vrijedno", rekao je, dodavši kako je
osnovni kriterij bio estetski kriterij, a da su idejno-politički
zastupali pravo na slobodu mišljenja.
Zbog toga su nas već od prvog broja počeli napadati u novinama jer
je, prisjeća se, bilo neobično da se tako nešto javlja u našoj
učmaloj sredini u kojoj nije bilo niti jednih književnih novina.
"Naš je časopis privukao pozornost onih koji su ga jedva dočekali
kao i onih koji su u tome vidjeli neku ideološku i idejnu
kontrabandu. Moram reći da smo tada bili dočekani prilično bučno,
ali ne i toliko pozitivno te smo odmah dali do znanja da ćemo se
suprotstaviti osudama moderne umjetnosti", rekao je.
U nekoliko nastavaka na stranicama "Krugova" objavljeni su
tekstovi Moholija Nagya o modernoj umjetnosti, zatim je objavljen
afirmativni članak o apstraktnom slikarstvu. To je sve uzburkalo
duhove u ondašnjoj kulturnoj sredini, istaknuo je Pavletić,
dodavši kako je zatim predložio da na njegovo mjesto urednika dođe
netko tko bi bio prihvatljiviji, kako bi se ublažili napadi na
"Krugove". Na moje mjesto došao je knjižvenik Josip Barković, rekao
je Pavletić dodavši da je on prešao u uredništvo "Republike" te
zajedno s Ivanom Dončevićem i Marinom Franičevićem uređivao taj
književni časopis.
Po Pavletićevoj ocjeni, generacija krugovaša afirmirala se djelima
pa nije slučajno što su svi krugovaši dobili po jednu knjigu u
ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti.
To je priznanje svima nama koji smo pokrenuli "Krugove" i
surađivali u njima, to je priznanje generaciji koja se danas može
smatrati ključnom i važnom u toj mjeri da u novije doba nije
usporediva niti s jednom drugom književnom generacijom. Stečevine
za koje su se zalagali krugovaši nisu opovrgnute, one su aktualne i
danas u širokom shvaćanju moderne i postmoderne, zaključio je
Pavletić.
(Hina) atod mc