FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANCUSKA-LE FIGARO OD 22.5.02. PRODI ŽELI DA EU POVJERENSTVO BUDE VLADA

FR-IT-diplomati-Diplomacija-Organizacije/savezi-Vlada-Parlament FRANCUSKA-LE FIGARO OD 22.5.02. PRODI ŽELI DA EU POVJERENSTVO BUDE VLADA FRANCUSKALE FIGARO22.V.2002.EU: Prodijevi apetiti prema 'vladanju'"Bruxellesko povjerenstvo kojemu je dosadilo da bude žrtveni jarac i da se njegove ovlasti dovode u pitanje, počinje borbu kako bi potvrdilo svoj ugled u Uniji sutra, a danas ujutro će svoje prijedloge iznijeti Konventu o budućnosti Europe. Znajući da neke velike zemlje žele smanjiti taj utjecaj, raspra u tijelu kojim predsjeda Valery Giscard d'Estaing mogla bi biti više športska nego diplomatska.'Znam da prijedlozi neće naići na oduševljenje u nekim prijestolnicama', priznaje jedan od autora teksta. Ustvari, europski diplomat misli da će se neki 'uvrijediti'.Naime, Povjerenstvo se vidi u ulozi prave vlade u proširenoj Europi, na mjestu predvodnika Unije koju čini 27 država kojima se više ne može upravljati pomoću mehanizama izumljenih prije pola stoljeća i namijenjenih šesterim zemljama osnivačima Zajedničkog tržišta.Tako bruxellesko izvršno tijelo želi preuzeti nadzor nad dvjema bitnim državnim ovlastima, vanjskom i gospodarskom politikom. Ono
FRANCUSKA LE FIGARO 22.V.2002. EU: Prodijevi apetiti prema 'vladanju' "Bruxellesko povjerenstvo kojemu je dosadilo da bude žrtveni jarac i da se njegove ovlasti dovode u pitanje, počinje borbu kako bi potvrdilo svoj ugled u Uniji sutra, a danas ujutro će svoje prijedloge iznijeti Konventu o budućnosti Europe. Znajući da neke velike zemlje žele smanjiti taj utjecaj, raspra u tijelu kojim predsjeda Valery Giscard d'Estaing mogla bi biti više športska nego diplomatska. 'Znam da prijedlozi neće naići na oduševljenje u nekim prijestolnicama', priznaje jedan od autora teksta. Ustvari, europski diplomat misli da će se neki 'uvrijediti'. Naime, Povjerenstvo se vidi u ulozi prave vlade u proširenoj Europi, na mjestu predvodnika Unije koju čini 27 država kojima se više ne može upravljati pomoću mehanizama izumljenih prije pola stoljeća i namijenjenih šesterim zemljama osnivačima Zajedničkog tržišta. Tako bruxellesko izvršno tijelo želi preuzeti nadzor nad dvjema bitnim državnim ovlastima, vanjskom i gospodarskom politikom. Ono barem djelomično uživa potporu Parlamenta u Strasbourgu koji također želi učvrstiti svoj utjecaj u budućoj ravnoteži među ustanovama. No Romano Prodi koji je i prije dolaska na dužnost 1999. naglas sanjao o 'europskoj vladi', tako otvoreno ustaje protiv zamisli o reformi koje su ovih dana očitovale prijestolnice poput Londona i Pariza. U raspri su sučeljena dva shvaćanja koja se međusobno isključuju. S jedne je strane 'europska metoda' utemeljitelja s Bruxellesom kao središtem sustava koja uglavnom uređuje gospodarska pitanja poput jedinstvenog tržišta. S druge je 'međuvladin' pristup koji prijestolnicama omogućuje da zadrže inicijativu i zadnju riječ, napose u provedbi 'vanjske i sigurnosne politike' (Pesc) koja je još klimava. (...) Konkretno, povjerenici misle da donošenje odluka 'mora biti jednoglasno'. Također žele da se dužnost Javiera Solane, 'visokog povjerenika' petnaestorice koji danas ovisi o ministrima, prenese na Povjerenstvo. Novi 'lik Europe' imao bi 'isključivu ovlast političke inicijative' na štetu Vijeća koje bi bilo prilično oslabljeno. Romano Prodi ambiciozan je i na gospodarskom polju. On zapravo zemljama na području eura želi oduzeti pravo odlučivanja u zadnjem stupnju koje bi očito pripalo Bruxellesu. Tako 'preporuke' Povjerenstva o državnoj proračunskoj politici želi zamijeniti 'prijedlozima' svoje ustanove. To se čini nevažno, ali postojeći sustav omogućuje Ministarskom vijeću da običnom većinom glasova ne povede o njima računa, dok se po predloženoj inačici traži jednoglasna odluka da bi se moglo ići dalje. Povjerenstvo kasnije želi iznijeti svoje zamisli o budućem institucijskom ustroju Europe. Ali odmah je jasno da će se tu još više usprotiviti britanskim i francuskim zamislima. Za London, Pariz i Madrid, budućnost će činiti 'predsjednik Europe', nositelj krajnje vlasti koji, dakako, ne dolazi iz redova Povjerenstva, već iz kruga šefova država i vlada. Tony Blair i Jose Maria Aznar, misle neki, vide se u toj ulozi. Giscardov Konvent koji se ponovno sastaje sutra i prekosutra, ima još godinu dana da pripremi svoje prijedloge do europskog susreta na vrhu na kojemu će se odlučiti konsenzusom", iz Bruxellesa izvješćuje Pierre Bocev.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙