FR-IT-diplomati-Diplomacija-Organizacije/savezi-Vlada-Parlament FRANCUSKA-LE FIGARO OD 22.5.02. PRODI ŽELI DA EU POVJERENSTVO BUDE VLADA FRANCUSKALE FIGARO22.V.2002.EU: Prodijevi apetiti prema 'vladanju'"Bruxellesko povjerenstvo
kojemu je dosadilo da bude žrtveni jarac i da se njegove ovlasti dovode u pitanje, počinje borbu kako bi potvrdilo svoj ugled u Uniji sutra, a danas ujutro će svoje prijedloge iznijeti Konventu o budućnosti Europe. Znajući da neke velike zemlje žele smanjiti taj utjecaj, raspra u tijelu kojim predsjeda Valery Giscard d'Estaing mogla bi biti više športska nego diplomatska.'Znam da prijedlozi neće naići na oduševljenje u nekim prijestolnicama', priznaje jedan od autora teksta. Ustvari, europski diplomat misli da će se neki 'uvrijediti'.Naime, Povjerenstvo se vidi u ulozi prave vlade u proširenoj Europi, na mjestu predvodnika Unije koju čini 27 država kojima se više ne može upravljati pomoću mehanizama izumljenih prije pola stoljeća i namijenjenih šesterim zemljama osnivačima Zajedničkog tržišta.Tako bruxellesko izvršno tijelo želi preuzeti nadzor nad dvjema bitnim državnim ovlastima, vanjskom i gospodarskom politikom. Ono
FRANCUSKA
LE FIGARO
22.V.2002.
EU: Prodijevi apetiti prema 'vladanju'
"Bruxellesko povjerenstvo kojemu je dosadilo da bude žrtveni jarac
i da se njegove ovlasti dovode u pitanje, počinje borbu kako bi
potvrdilo svoj ugled u Uniji sutra, a danas ujutro će svoje
prijedloge iznijeti Konventu o budućnosti Europe. Znajući da neke
velike zemlje žele smanjiti taj utjecaj, raspra u tijelu kojim
predsjeda Valery Giscard d'Estaing mogla bi biti više športska nego
diplomatska.
'Znam da prijedlozi neće naići na oduševljenje u nekim
prijestolnicama', priznaje jedan od autora teksta. Ustvari,
europski diplomat misli da će se neki 'uvrijediti'.
Naime, Povjerenstvo se vidi u ulozi prave vlade u proširenoj
Europi, na mjestu predvodnika Unije koju čini 27 država kojima se
više ne može upravljati pomoću mehanizama izumljenih prije pola
stoljeća i namijenjenih šesterim zemljama osnivačima Zajedničkog
tržišta.
Tako bruxellesko izvršno tijelo želi preuzeti nadzor nad dvjema
bitnim državnim ovlastima, vanjskom i gospodarskom politikom. Ono
barem djelomično uživa potporu Parlamenta u Strasbourgu koji
također želi učvrstiti svoj utjecaj u budućoj ravnoteži među
ustanovama.
No Romano Prodi koji je i prije dolaska na dužnost 1999. naglas
sanjao o 'europskoj vladi', tako otvoreno ustaje protiv zamisli o
reformi koje su ovih dana očitovale prijestolnice poput Londona i
Pariza.
U raspri su sučeljena dva shvaćanja koja se međusobno isključuju. S
jedne je strane 'europska metoda' utemeljitelja s Bruxellesom kao
središtem sustava koja uglavnom uređuje gospodarska pitanja poput
jedinstvenog tržišta. S druge je 'međuvladin' pristup koji
prijestolnicama omogućuje da zadrže inicijativu i zadnju riječ,
napose u provedbi 'vanjske i sigurnosne politike' (Pesc) koja je
još klimava. (...)
Konkretno, povjerenici misle da donošenje odluka 'mora biti
jednoglasno'. Također žele da se dužnost Javiera Solane, 'visokog
povjerenika' petnaestorice koji danas ovisi o ministrima, prenese
na Povjerenstvo. Novi 'lik Europe' imao bi 'isključivu ovlast
političke inicijative' na štetu Vijeća koje bi bilo prilično
oslabljeno.
Romano Prodi ambiciozan je i na gospodarskom polju. On zapravo
zemljama na području eura želi oduzeti pravo odlučivanja u zadnjem
stupnju koje bi očito pripalo Bruxellesu.
Tako 'preporuke' Povjerenstva o državnoj proračunskoj politici
želi zamijeniti 'prijedlozima' svoje ustanove. To se čini nevažno,
ali postojeći sustav omogućuje Ministarskom vijeću da običnom
većinom glasova ne povede o njima računa, dok se po predloženoj
inačici traži jednoglasna odluka da bi se moglo ići dalje.
Povjerenstvo kasnije želi iznijeti svoje zamisli o budućem
institucijskom ustroju Europe. Ali odmah je jasno da će se tu još
više usprotiviti britanskim i francuskim zamislima.
Za London, Pariz i Madrid, budućnost će činiti 'predsjednik
Europe', nositelj krajnje vlasti koji, dakako, ne dolazi iz redova
Povjerenstva, već iz kruga šefova država i vlada. Tony Blair i Jose
Maria Aznar, misle neki, vide se u toj ulozi.
Giscardov Konvent koji se ponovno sastaje sutra i prekosutra, ima
još godinu dana da pripremi svoje prijedloge do europskog susreta
na vrhu na kojemu će se odlučiti konsenzusom", iz Bruxellesa
izvješćuje Pierre Bocev.