FRANCUSKA-LE MONDE OD 21.5.02. IGRE OKO KASPIJSKOG MORA

FRANCUSKA LE MONDE 21.V.2002. Veliki manevri oko Kaspija "Osam mjeseci pošto su u srednjoj Aziji uspostavili vojne baze, Sjedinjene Države dolaze u središte područja na koje je Moskva polagala isključivo pravo: Zakavkazje, nestabilno područje između Turske, Rusije i Irana koje čini istočno-zapadni koridor između Crnog i Kaspijskog mora. U ime borbe protiv terorizma i uz blagoslov Kremlja, SAD je, dakle, dokinuo pojam 'poslijesovjetski prostor' kao ekskluzivno područje ruskih interesa. Tako će do 2003. barem sedam od petnaest republika bivšeg Sovjetskog Saveza biti u NATO-u (tri baltičke zemlje), ili će prihvatiti američke postrojbe (Uzbekistan, Kirgistan, Gruzija i Azerbajdždan). Američka nazočnost u moskovskom dvorištu 'nije tragedija', rekao je Vladimir Putin kada je objavljeno da će u Tbilisi doći američki instruktori koji će uvježbavati protuterorističke postrojbe gruzijske vojske. Dnevnik 'Izvestija' koji nije bio toliko ravnodušan, zapitao se nedavno nije li SAD na putu da 'obnovi sovjetsko carstvo'. Daleko od toga da obnavlja SSSR, američka uprava dovršava svoju vojnu nazočnost duž luka koji ide od baze Incirlik na jugu Turske sve do Filipina, a želi obuhvatiti nestabilna područja Pakistana i Afganistana, kao i zemlje 'osovine zla' koje, po mišljenju predsjednika Busha, čine Irak, Iran i Koreja. Na Kaspiju su posrijedi energetski, koliko i strateški ulozi. Područje vrvi projektima o prijevozu plinskih i naftnih resursa. No tu se sučeljavaju dva suparnika: savez Ankara-Tbilisi-Baku kojemu Washington daje prednost na štetu osovine Moskva-Erevan-Teheran. Nakon 11.IX.2001. američka je uprava izradila programe vojne suradnje s trima zakavkaskim državama: Gruzijom, Armenijom i Azerbajdžanom. Washington je usmjerio pozornost ponajprije na Gruziju, geostratešku državu na rubu raspada koju predvodi Eduard Ševarnadze, koji je zajedno s Mihailom Gorbačovom zaslužan za kraj hladnog rata. No taj se američki proboj ne ograničava na Gruziju. Nedavno je State Department najavio ukidanje embarga iz 1993. o prodaji oružja Azerbajdžanu, republici na Kaspijskom moru bogatom naftom, kao i Armeniji, tradicionalnoj saveznici Moskve i Teherana na tom području. Susret na vrhu u Trabzonu, u Turskoj, između turskog, gruzijskog i azerbajdžanskog predsjednika postavio je temelje za čvrstu regionalnu suradnju. Ona se ostvaruje zahvaljujući naftovodu Baku- Tbilisi-Ceyhan (BTC) kojim bi se azerbajdžanska i kazahstanska sirova nafta trebala dopremati na svjetska tržišta preko Gruzije i Turske. Tom planu koji stručnjaci pobijaju zbog visoke cijene (2,9 milijarda dolara) i teške izvedbe, američka uprava daje prednost, jer zaobilazi Rusiju i Iran, a jača ulogu Turske na tom području. U tijeku izgradnje BTC-a predviđa se projekt plinovoda po kojemu će se azerbajdžanski plin iz nalazišta u Šah Denizu na Kaspiju dopremati do Erzuruma u Turskoj. (...) Teheran uz to nije skrivao nezadovoljstvo najavom o dolasku američkih snaga u Gruziju, 'nedaleko od iranskih granica', istaknuo je Ali Šamhani, iranski ministar obrane. Iranske vlasti također jako ljuti što se Rusija - inače povlašten partner, velik dobavljač oružja i civilne nuklearne tehnologije - priprema da ovog ljeta izvede manevre na Kaspijskom moru. Iranski je tisak tako osudio 'prijeteći ton' Vladimira Putina u prigodi pregleda ruskoga brodovlja. Kada je riječ o Pentagonovu prijedlogu da pomogne Azerbajdžanu u stvaranju brodovlja koje će biti dostojno tog imena, on Irance izbacuje iz igre. U srpnju 2001. za dlaku je izbjegnut vojni izgred kada je iranski ratni brod prisilio brod za istraživanje nafte koji je došao iz Azerbajdžana, a unajmio ga je British Petroleum, da prekine rad u Kaspiju. Dakle, s tim zatvorenim morem - čiji pravni položaj nije riješen - zadnjih je mjeseci povezana većina napetosti. Njih je napretek. Tako su se pogoršali odnosi između Irana i Rusije. To zahlađenje dolazi u času kada Washington pojačava pritisak na Moskvu zbog nuklearne suradnje s Islamskom Republikom. Tema je pravi mozgolom, kako za SAD, tako i za Izrael. Dva se saveznika plaše da bi Teheran mogao nabaviti oružje za masovno uništavanje. Tema će biti na dnevnom redu susreta između g. Busha i g. Putina u prigodi rusko-američkog summita 23. i 26.V. Dodatni znak američke pozornosti prema osovini Moskva-Erevan-Teheran je što je Bushova uprava 9.V. odlučila kazniti armenska poduzeća koja optužuje da pomažu Iranu u nabavci opreme za proizvodnju oružja za masovno uništavanje. Ta bi poduzeća, pojasnio je Richard Boucher, službeni predstavnik State Departmenta, mogla biti 'fasada' iza koje stoje ruska vojna poduzeća više no ikad željna novih ugovora i ravnodušna prema pojmu 'lupeških država' onakvom kako ga shvaćaju na obalama rijeke Potomac", piše Marie Jego.