ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Članovi Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost podržali su danas prijedlog predsjednice Đurđe Adlešić koja je od premijera Ivice Račana, zatražila da u roku tjedan dana Odbor izvijesti zašto
još uvijek nisu imenovani ravnatelji sigurnosnih službi, i o prijedlogu kojim bi se riješio problem imenovanja članova Vijeća za građanski nadzor tih službi.
ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Članovi Odbora za unutarnju politiku i
nacionalnu sigurnost podržali su danas prijedlog predsjednice
Đurđe Adlešić koja je od premijera Ivice Račana, zatražila da u roku
tjedan dana Odbor izvijesti zašto još uvijek nisu imenovani
ravnatelji sigurnosnih službi, i o prijedlogu kojim bi se riješio
problem imenovanja članova Vijeća za građanski nadzor tih
službi.#L#
Niti nakon dva mjeseca od donošenja zakona nisu imenovani šefovi
tajnih službi, niti Vijeće za građanski nadzor sigurnosnih službi,
rečeno je na sjednici Odbora.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za
zakonodavstvo zaustavili su imenovanje toga tijela, smatrajući da
se to treba urediti posebnim zakonom.
Đurđa Adlešić je zatražila od Vlade i inoformaciju o tome kako su
tajni dokumenti u "slučaju Petrač" dospjeli u inozemstvo. Čim
informacija stigne, Odbor će iza zatvorenih vrata razmotriti taj
slučaj, koji je, ocijenila je, naštetio nacionalnoj sigurnosti.
Odbor je danas podržao predloženi zakon o zaštiti osobnih podataka,
u prvom čitanju. Svi članovi Odbora smatraju potrebnim donošenje
tog zakona, ali traže da bude konkretniji, da štiti čovjeka, a ne
podatke.
Zamjenik ministrice pravosuđa Miljenko Kovač, rekao je, da je
predloženi tekst rađen na temelju konvencija Vijeća Europe o
zaštiti privatnosti.
Članovi Odbora bili su protiv odredbe o osnivanju još jednog novog
tijela - Vijeća za zaštitu osobnih podataka. Smatraju da bi to bio
nadomjestak za institucije sustava, koje bi morale, a ne štite
građane od zloporabe osobnih podataka.
Jednoglasno je podržano i Izvješće o razminiranju u 2001. Ravnatelj
Hrvatskoga centra za razminiranje Damir Goršeta, rekao je da je
plan za prošlu godinu u potpunosti ostvaraen. Najvažnijim je naveo
što su u prošloj godini minski sumnjive površine, sa 4000 smanjene
na 1700 četvornih kilometara.
Članovi Odbora su upozorili na bizarnu pojavu, da se oznake za
minska polja masovno odnose kao suveniri.
Goršeta je to potvrdio, te najavio kazne za 'sakupljače' tako
neobičnih suvenira, dodajući, da za sada srećom, zbog neovlaštenog
micanja oznaka nitko nije stradao.
(Hina) ggrb sšh