HR-HRVATSKA-UN-Politika 22. SVIBNJA - 10. OBLJETNICA PRIMANJA HRVATSKE U UN Piše: Igor ILIĆZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Hrvatska dočekuje 10. obljetnicu primanja u Organizaciju Ujedinjenih Naroda kao članica čije su veze sa Svjetskom
organizacijom sve manje obilježene prošlošću, a sve više budućnošću.
Piše: Igor ILIĆ
ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Hrvatska dočekuje 10. obljetnicu
primanja u Organizaciju Ujedinjenih Naroda kao članica čije su veze
sa Svjetskom organizacijom sve manje obilježene prošlošću, a sve
više budućnošću.#L#
Hrvatska je 178. članicom UN-a postala 22. svibnja 1992. kada i još
dvije bivše jugoslavenske republike - Slovenija i Bosna i
Hercegovina.
"Prijem Republike Hrvatske u Organizaciju Ujedinjenih Naroda
zaključni je čin devetstogodišnjeg sna hrvatskog naroda...Duboko
smo svjesni da je članstvo u UN-u velika čast, ali i velika obveza za
svaku zemlju", kazao je tada, po svečanom proglašenju primanja u
UN, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
"U sveukupnoj povijesti razvitka i međunarodnog položaja jednoga
naroda ne može biti važnijeg događaja od priznanja njegove
samostalnosti i suverenosti, i njegova primanja u svjetsku
zajednicu ravnopravnih i nezavisnih država, kakva je u naše doba
Organizacija Ujedinjenih Naroda", poručio je, uz ostalo, toga dana
s govornice na 46. zasjedanju Opće skupštine UN-a Franjo Tuđman.
Pozvao je pritom najviša tijela svjetske organizacije da, zajedno s
tadašnjom Europskom zajednicom i Konferencijom o europskoj
sigurnosti i suradnji (preteča OESS-a), "poduzmu odlučnije i
djelotvornije korake radi neodložnog okončanja rata u Hrvatskoj i u
BiH, radi uspostave mira i stabilnog međunarodnog poretka u ovom
dijelu svijeta".
UN je od tog vremena neprestano prisutan na tlu Hrvatske, u raznim
oblicima mirovnih misija, a posljednja je ostala ona vojnih
promatrača UN-a na poluotoku Prevlaci (UNMOP).
Najprije je to bio UNPROFOR, pa zatim UNCRO i UNPA, a nakon
oslobodilačkih akcija "Bljesak" i "Oluja" ustanovljen je UNTAES
koji se pokazao uspješnijim od prethodne dvije misije ispunivši
zadaću prijelazne vlasti na području istočne Slavonije, Baranje i
zapadnog Srijema.
Zasad nema konkretne spoznaje o tome kada će svoju misiju kraju
privesti vojni promatrači na Prevlaci, no hrvatska diplomacija
intenzivno nastoji postići da ona ne prijeđe u iduću kalendarsku
godinu.
"Od samog osamostaljenja Hrvatska je neraskidivo vezana za UN, bilo
u smislu priznanja, bilo u smislu nastojanja za smirivanjem stanja
kroz Konferenciju o bivšoj Jugoslaviji koju su zajednički vodili EU
i UN. Hrvatska je sva svoja osnovna politička pitanja rješavala
kroz taj okvir", ustvrdio je načelnik Odjela za UN i ljudska prava u
Ministarstvu vanjskih poslova RH Joško Klisović. Napomenuo je kako
je poznato da odnosi nisu uvijek bili idilični, jer Hrvatska nije
bila zadovoljna učinkovitošću UNPROFOR-a i UNCRO-a, no ukupan
razvoj odnosa je, po njegovim riječima, bio pozitivan.
"U odnosima Hrvatske i UN-a možemo izdvojiti dva aspekta - jedan
koji slabi i postupno se gubi, a drugi jača i sve intenzivnije se
razvija. Među one prve spadaju UNMOP i Međunarodni sud za ratne
zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY). Misija UNMOP-a je
posljednja misija UN-a u Hrvatskoj i očekujemo da se okonča tijekom
ove kalendarske godine. Što se ICTY-a tiče, predviđa se da bi svoj
posao mogao završiti do 2007. ili 2008. godine čime bi kraju bilo
privedeno njegovo postojanje", kazao je u izjavi za Hinu u povodu
10. obljetnice primanja Hrvatske u UN veleposlanik RH pri UN-u Ivan
Šimonović.
Govoreći o drugom aspektu odnosa, onom okrenutom budućnosti,
Šimonović je napomenuo da je Hrvatska članica 7 funkcionalnih
komisija UN-a, a ove godine predsjeda Gospodarskim i socijalnim
vijećem (ECOSOC) Svjetske organizacije.
"Od zemlje primateljice mirovnih operacija Hrvatska se pretvara u
zemlju davateljicu za mirovne operacije. Naši su vojnici već u
mirovnim misijama u Sierra Leoneu te Eritreji i Etiopiji, a u
budućnosti možda i na drugim kriznim žarištima. Hrvatska se, dakle,
postupno pretvara u državu koja pridonosi stabilnosti svijeta",
ustvrdio je veleposlanik Šimonović.
Angažman u UN-u, po riječima načelnika Klisovića, za Hrvatsku ima
višestruki značaj.
"To je izvanredan poligon za brušenje kadrova i jačanje
međunarodnog položaja kroz sudjelovanje u radu ili vođenju
pojedinih tijela UN-a kao što je sada slučaj s ECOSOC-om. Time se,
osim toga, usavršava korištenje diplomatskih mehanizama na
multilateralnoj sceni što će za Hrvatsku biti korisno i kada uđe u
organizacije poput EU-a ili NATO-a", kazao je Klisović.
Hrvatska će se 2007. kandidirati na izborima u svojoj
istočnoeuropskoj skupini zemalja za ulazak u Vijeće sigurnosti.
Ako na izborima uspije, Hrvatska bi 2008., 16 godina od primanja u
UN, mogla postati članicom i tog najutjecajnijeg tijela Svjetske
organizacije.
(Hina) ii maš