SABOR ZAKLJUČIO RASPRAVU O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

ZAGREB, 17. svibnja (Hina) - Saborski zastupnici i danas su u pojedinačnim raspravama o predloženim izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama isticali da su vozači izloženi drastičnom povećanju kazni za prometne prekršaje, dok su ceste u Hrvatskoj loše, što također utječe na sigurnost prometa.#L# Zastupnici očekuju od Vlade da će predložene izmjene zakona o sigurnosti prometa na cestama do drugog čitanja biti kvalitetnije. Većina zastupnika smatra da visoke kazne trebaju biti za vožnju velikim brzinama, ili za vožnju pod utjecajem alkohola ili droge, ali dovode u pitanje ispravnost visokih kazni za manje prometne prekršaje. Zastupnik Miroslav Korenika (SDP) upozorio je da su u prošloj godini mladi vozači u dobi od 18 do 24 godine sudjelovali u 34 posto prometnih nesreća prouzročenih brzom vožnjom automobila velike snage na lošim cestama, uz slabo vozačko iskustvo. Ustvrdio je da zakonske izmjene predviđaju previsoke kazne za slučajeve kada vozač zaboravi vozačku dozvolu, jer, smatra, policajac lako može provjeriti posjeduje li je vozač, ili ne. Dodao je i da su previsoke kazne za prekoračenje roka tehničkih pregleda. Nenad Stazić (SDP) ukazao je na prevelike kazne za pogrešno parkiranje, jer drži da u gradovima nema dovoljno mjesta za parkiranje. Naveo je primjer Zagreba, gdje je na 320 tisuća registriranih automobila svega 16 tisuća parkirališnih mjesta. Anto Đapić (HSP) rekao je da nema potrebe za tako radikalnim zakonom, posebno kritizirajući odredbe kojima se povećavaju kazne i uvode ovrhe automobila za one koji ne plaćaju kazne za prometne prekršaje, te ih je ocijenio neustavnima. "Ovrhe podsjećaju na prošla vremena otimačine imovine", kazao je Đapić, a ustavno upitnom ocijenio je i odredbu po kojoj se mladim vozačima od 17 do 18 godina uvodi mentor, jer se tom odredbom, tvrdi, podcjenjuju mladi vozači. Željko Glavan (HSLS) smatra da Francuska, Italija i Austrija imaju manje prometnih nesreća, ne zato što vozači u tim zemljama bolje poštuju zakone, nego zbog toga što te zemlje imaju ceste visoke kvalitete. Smatra da bi Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, i stručne organizacije trebali više brinuti o signalizaciji i sigurnosti hrvatskih cesta. Glavan napominje da kazne za prometne prekršaje ne smiju biti previsoke, ali da ne smije biti pogađanja građana s policijom - hoće li platiti 100 kuna na licu mjesta umjesto 400 kuna na sudu. Velimir Pleša (HDZ) drži da mentori za mlade vozače nisu dobro rješenje nego da je primjerenije u auto-školama pooštriti kriterije polaganja vozačkog ispita. Ivan Jarnjak (HDZ) upozorio je da zakonski prijedlog u ovakvom obliku nije ni smio doći pred Sabor zbog niza odredbi koje su protivne Ustavu i međunarodnim konvencijama, te da je velik dio njih stručno i tehnički nedorađen. Zamjenik ministra unutarnjih poslova Josip Vresk zastupnicima je zajamčio da će MUP i Vlada pomno pročitati sve njihove primjedbe i prijedloge i nastojati ih uvrstiti u konačni tekst zakona. Nije se složio s tvrdnjama nekih zastupnika da se mjere kažnjavanja uvode fiskalno i radi punjenja državnog proračuna, te da iz zakonskog prijedloga proizlazi da je vozač isključivi krivac za stanje na cestama. Zbog pokazatelja da je u Hrvatskoj na sto tisuća stanovnika 13,5 poginulih, odnosno 650 osoba godišnje, i da veliki broj mladih vozača prouzroči najveći broj teških nesreća, Vlada je pribjegla restriktivnijim mjerama sigurnosti prometa na cestama. Kazne za prometne prekršaje su utrostručene, pa su primjerice za pogrešno parkiranje ili za nevezivanje sigurnosnog pojasa u vožnji, kazne skočile sa sto na 400 kuna. Zakonske odredbe po kojima bi se građanima zbog neplaćanja prometnih prekršaja moglo uskratiti izdavanje osobnih dokumenata, ili oduzeti automobil, ocijenjene su i ranije na saborskim odborima, protuustavnim. (Hina) daju/tr mć