LONDON, 15. (Hina/Reuters) - Zemlja se zagrijava brže nego što se očekivalo, upozorio je voditelj glavnog instituta za istraživanje klimatskih promjena.
LONDON, 15. (Hina/Reuters) - Zemlja se zagrijava brže nego što se
očekivalo, upozorio je voditelj glavnog instituta za istraživanje
klimatskih promjena. #L#
Umiranje šuma, širenje pustinja i podizanje razine mora moglo bi
uništiti ljudske i životinjske živote prije nego što se predviđalo,
jer je globalno zatopljenje sve brže, upozorava Geof Jenkins
voditelj Centra za klimatska istraživanja i predviđanja u
Hadleyu.
Nedavnim ispitivanjima utvrđena je veća emisija stakleničkih
plinova poput ugljičnog dioksida, dodao je.
Zatopljenje će uzrokovati veće suše, poplave i podizanje razine
mora, što će, strahuju mnogi, milijune prisiliti na bijeg iz
otočnih zemalja koje će biti potopljene. Mogući su ratovi zbog sve
veće oskudice pitke vode, a trpjet će i gospodarstvo.
Prošlogodišnje izvješće UN-a o klimatskim promjenama predviđa
globalni porast temperature za 2 do 5 stupnjeva Celzijusa do kraja
stoljeća.
Međutim, noviji podaci pokazuju da bi temperatura mogla porasti još
više, jer se u predviđa četiri puta veća emisija CO2 od sadašnje,
što je, kaže Jenkins, znatno više nego što se prije predviđalo.
Ugljični dioksid odgovoran je za dvije trećine globalnog
zatopljenja, a nastaje u velikim količinama izgaranjem fosilnih
goriva, kao što su nafta i ugljen.
Prema sporazumu iz Kyota, od 2008. do 2012. emisija stakleničkih
plinova mora se smanjiti za 5,2 posto u odnosu na razinu emisije
1990. Unatoč naporima da se to postigne, čini se da će razina
ugljičnog dioksida rasti, jer će više temperature ograničiti
kapacitet prirode za apsorpciju plinova, kaže Jenkins.
Polovica ukupnog ugljičnog dioksida zadrži se u atmosferi oko 100
godina, dok ostatak apsorbiraju mora, tlo i vegetacija.
Mogao bi se dogoditi suprotan efekt, jer će više temperature i manje
oborina mjestimično uzrokovati sušu i ugibanje stabala, čijom će se
razgradnjom povećati emisija ugljičnog dioksida, rekao je Jenkins.
Emisiju će stimulirati i mikroorganizmi iz tla koji apsorbiraju
ugljični dioksid jer će više temperature potaknuti njihovu
aktivnost koja proizvodi staklenički plin.
Sadašnje mjere za smanjivanje emisije stakleničkih plinova nisu
dovoljne, želimo li izbjeći najgore posljedice globalnog
zatopljenja, upozorava Jenkins.
"Da bismo stabilizirali razinu ugljičnog dioksida, morali bismo
smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 60 do 70 posto do kraja
stoljeća", kaže Jenkins.
EU će ratificirati sporazum iz Kyota ovog ljeta, a učine li Rusija i
Japan isto, sporazum bi mogao postati pravovaljan i bez SAD, koje su
najveći svjetski "proizvođač" emisije ugljičnog dioksida
uzrokovane ljudskim djelovanjem.
SAD su 2001. odbile ratificirati sporazum iz Kyota jer se boje da bi
mogao naškoditi njihovoj industriji.
(Hina) ljv dgk