HOBART, 14. svibnja (Hina/Reuters) - Slojevi leda na antarktičkom poluotoku pucaju i posrijedi je najveće otapanje leda nakon kraja zadnjega ledenog doba prije 12.000 godina, upozoravaju znanstvenici.
HOBART, 14. svibnja (Hina/Reuters) - Slojevi leda na antarktičkom
poluotoku pucaju i posrijedi je najveće otapanje leda nakon kraja
zadnjega ledenog doba prije 12.000 godina, upozoravaju
znanstvenici.#L#
Pucanje leda prirodan je proces obnove, ali količina i brzina kojom
se to događa uznemirila je znanstvenike koji za tu pojavu optužuju
globalno zagrijavanje.
Odvajanje sante od 500 milijardi tona, debele 200 metara i površine
od otprilike 3240 četvornih kilometara do kojega je došlo prošli
mjesec, drugo je najveće odvajanje ledene sante nakon 1995. i
daleko je od razmjera normalne aktivnosti, tvrde znanstvenici.
Velika količina ledenih santi mogla bi ugroziti globalnu klimu i
funkcioniranje oceana, a jednom započet proces ne može se
zaustaviti. Znanstvenici se boje da bi se zbog toga mogla raspasti
ledena kora zapadne Antarktike, koja je u nekim dijelovima debela
nekoliko kilometara.
Zbog zagrijavanja dijela Antarktike i dalje će se odlamati goleme
sante leda koje će odlaziti u južni ocean i uzrokovati pucanje
ostalih dijelova ledene kore u blizini kontinentalnog leda
Antarktike. Dugoročni efekt raspada mogao bi biti porast razine
mora za oko pet metara.
Antarktički poluotok zagrijao se tijekom posljednjih 50 godina za
2,5 stupnja Celsiusa, dok su se neka druga područja ohladila. No,
glavna je poruka najvećeg skupa znanstvenika koji proučavaju
Antarktiku iz Hobarta, najjužnijeg grada Australije, da se led
Zapadne Antarktike povlači te da se od njega odvajaju masivne
sante.
Oni trenutačno nisu zabrinuti zbog porasta razine mora, nego zbog
topljenja slojeva leda koji su se nakupljali milijunima godinama,
jer bi očekivani gubitak polovice antarktičkog morskog leda do
kraja ovog stoljeća mogao imati važne posljedice za cijeli prirodni
sustav Zemlje.
Kruženje vode u oceanima usporit će se jer će Antarktika
proizvoditi manje količine guste morske vode bogate kisikom, zbog
čega znanstvenici predviđaju da bi se do kraja stoljeća ukupna
morska proizvodnja fitoplanktona mogla smanjiti za 15 posto.
(Hina) jšk dgk