LJUBLJANA, 10. svibnja (Hina) - Gradnja Jadransko-jonske ceste, iako vrlo važna za Hrvatsku, osobito za turizam, u ovome trenutku nije prioritet među projektima Pakta stabilnosti, već je treba graditi postupno u suradnji s drugim
zemljama, ocijenio je u petak u Ljubljani koordinator Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu Erhard Busek.
LJUBLJANA, 10. svibnja (Hina) - Gradnja Jadransko-jonske ceste,
iako vrlo važna za Hrvatsku, osobito za turizam, u ovome trenutku
nije prioritet među projektima Pakta stabilnosti, već je treba
graditi postupno u suradnji s drugim zemljama, ocijenio je u petak u
Ljubljani koordinator Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu
Erhard Busek.#L#
S druge strane, treba se nadati da će biti prevladane blokade u
dovršenju cestovne infrastrukture koje Hrvatsku preko Slovenije
povezuju sa srednjom Europom, rekao je u u ekskluzivnom razgovoru
za HINA-u Busek, koji u Ljubljani sudjeluje u kongresu Međunarodnog
instituta za novinstvo (IPI) gdje uz pitanje slobode medija
dominiraju teme regionalne suradnje i ekonomskog oporavka.
"Otvoreno govoreći, ta je autocesta važna, ali ne i hitna i nije u
ovom trenutku na listi prioriteta. Najprije zato jer moramo
unaprijeđivati veze na već postojećim koridorima, a i zato jer je
jako skupa - skuplja od ukupne svote donirane za Pakt stabilnosti u
jugoistočnoj Europi", rekao je Busek.
Hrvatski predsjednik Stipe Mesić i crnogorski predsjednik Milo
Đukanović isticali su u panel raspravi o stabilizaciji jugoistočne
Europe na kongresu IPI-ja kako bi upravo ekonomski i
infrastrukturni projekti poput Jadransko-jonskog cestovnog
pravca pridonijeli ekonomskom oporavku država u regiji. Istodobno,
ti bi projekti rasteretili međunarodnu zajednicu brige da mir u
nestabilnom dijelu Balkana mora i u budućnosti jamčiti svojim
upravnim protektoratom i vojnim snagama.
Zamoljen da komentira prijedloge Mesića i Đukanovića o većem
izdvajanju sredstava za taj pravac Busek je podsjetio da "taj
pravac nije među već određenim međunarodnim koridorima".
"Kao Austrijanac koji ljetuje na Jadranu shvaćam važnost tog pravca
za Hrvatsku, ali bih za gradnju te ceste preporučio pristup ,,step-
by-step" i suradnju s Grcima, Albancima, Crnogorcima..", rekao je
Busek u pauzi kongresa IPI-ja.
On je rekao kako je osobno toj ideji naklonjen ali u ovom trenutku
zbog nedostatka sredstava, te poteškoća u koordiniranju svih
čimbenika koji u obnovi regije sudjeluju, za Pakt postoje drugi
prioriteti.
"Za Hrvatsku je važno da smo u ovom trenutku jako usredotočeni na
vezu između Maribora i hrvatske granice jer je to važno da se Zagreb
poveže sa središnjim dijelom Europe", rekao je.
Kao također važan infrastrukturni projekt Busek je ocijenio
poboljšanje prometnih veza na liniji Trst - Beograd.
"Na konstrukciji tog pravca radi hrvatska strana, na čemu smo joj
vrlo zahvalni", rekao je Busek koji cijelu problematiku odlično
poznaje i kao nekadašnji vođa regionalne inicijative poznate pod
kraticom SECI.
Na pitanje gdje je mjesto Slovenije u Paktu stabilnosti i kako
napreduje prometno povezivanje Slovenije i Hrvatske, Busek je
rekao kako ima informacija da je dovršenje prometnih veza između
Slovenije i Hrvatske blokirano.
Na pitanje je li riječ o blokadi financijske ili političke naravi,
on je odgovorio: "Ne znam. Imam zadrške u pogledu stajališta
slovenske strane, ali moram još razgovarati s hrvatskom stranom".
U svakom slučaju, istaknuo je, infrastrukturno povezivanja između
dviju zemalja bilo je odlično krenulo, no kasnije je došlo do
zastoja čije bi otklanjanje bilo odličan primjer suradnje.
"Tu je posrijedi pitanje dobrosusjedskih odnosa. Mislim da postoje
mogućnosti da se suradnja na tim projektima opet poboljša nakon što
je imala odličan start i kasnije po mojim informacijama bila
blokirana. Bio bi vrlo lijep primjer ako stvari opet krenu", rekao
je Busek.
On je dodao da je, međutim, Slovenija inače u svemu odličan primjer
za druge države u jugoistočnoj Europi.
"Slovenija igra vrlo važnu ulogu na području poduzetništva za mala
i srednja poduzeća, a važno je i njezino iskustvo kao zemlje koja je
potpuno transformirala svoju ekonomiju i okrenula se prema zapadu.
No, Slovenija se sada vraća i u regiju, na nekadašnja tržišta bivše
Jugoslavije. To je vrlo dobar primjer", zaključio je Busek.
(Hina) fl rt