MINISTARSTVO ZDRAVSTVA: U HRVATSKOJ JE BILO SLUČAJEVA DONIRANJA JAJNIH STANICA

ZAGREB, 10. svibnja (Hina) - U Hrvatskoj je dosad bilo slučajeva doniranja jajnih stanica za izvantjelesnu oplodnju, iako to pitanje nije zakonski regulirano, rečeno je na današnjoj konferenciji u Ministarstvu zdravstva.#L# Ministarstvo zdravstva nema službenih podataka o doniranju jajnih stanica, već je o tome doznalo od nekih stručnjaka s toga područja, pa tako ne zna ni je li bilo nezakonitih postupaka. Stoga je Ministarstvo zabranilo doniranje jajnih stanica za izvantjelesnu oplodnju dok se to pitanje ne regulira odgovarajućim zakonom, istaknuo je ministar zdravstva Andro Vlahušić. Do donošenja zakona umjetna oplodnja obavljat će se na uobičajeni način, a povjerenstvo sastavljeno od ginekologa, predstavnika bioetičkog povjerenstva i pravnika donijet će do kraja tjedna pravilnik o izvantjelesnoj oplodnji kao osnovu za izradu zakona, kazao je Vlahušić. Ministar zdravstva najavio je da će Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje uskoro analizirati koliko žena u Hrvatskoj ne može zatrudniti prirodnim putem, nakon čega će, sukladno financijskim mogućnostima, troškove izvantjelesne oplodnje početi podmirivati država. Unapređenje tehnike umjetne oplodnje, mogućnost zamrzavanja jajnih stanica i embrija, te trudnoće žena kojima je prestala ovulacija postavili su niz novih etičkih izazova na koje stari zakonski propis iz 1978. godine ne može odgovoriti. Bez obzira na zakonske nedostatke, liječnik može moralno odgovarati i treba znati što je neprihvatljivo na području izvantjelesne oplodnje, ustvrdio je predsjednik Nacionalnog bioetičkog povjerenstva dr. Slobodan Vukičević. Tko može biti davatelj i primatelj jajnih stanica i spermija, postupak pristanka na donaciju, postupanje s viškom jajnih stanica i onemogućavanje trgovine jajnim stanicama - sve to treba hitno regulirati zakonom koji će biti u skladu s europskim normama, istaknuo je Vukičević. Nacionalno bioetičko povjerenstvo nije ulazilo u prosudbu napisa u medijima o "slučaju Kurjak" niti može suditi o stručnosti zahvata, ali smatra da se na temelju anonimnih prijava ne mogu donositi sudovi i da se liječnici ne bi trebali sami braniti u medijima. U takvim slučajevima trebala bi reagirati stručna medicinska i novinarska tijela, dodao je Vukičević. Vlahušić je dometnuo da nema spornog medicinskog slučaja na kojega Ministarstvo zdravstva nije reagiralo, no Ministarstvo ne može biti "dežurni policajac" koji radi posao drugih institucija. Bioetičko povjerenstvo također je zaključilo da zdravstveni djelatnici ne smiju objavljivati puna imena i prezimena pacijentica u medijima bez njihova pristanka jer time ugrožavaju njihovo pravo na privatnost. Etička povjerenstva koja nadziru rad ustanova za izvantjelesnu oplodnju ne funkcioniraju jer su često sastavljena od ljudi iz same ustanove. Stoga Bioetičko povjerenstvo predlaže da rad tih institucija nadzire Ministarstvo zdravstva, rekao je Vukičević. Hrvatska je sedma zemlja u svijetu koja je izvela postupak umjetne oplodnje, i to prvi puta 1982. godine. Prva hrvatska "beba iz epruvete" rođena je 1983. godine, a dosad se tim postupkom rodilo oko 12.000 djece. (Hina) mp md