POSLOVNI PREGLED BROJ 260

POSLOVNI PREGLED broj 260 4. - 10. svibnja 2002. SADRŽAJ: - VLADA USVOJILA OSNOVE EKONOMSKE I FINANCIJSKE POLITIKE U 2002. I 2003. - OD 1. SRPNJA DOPRINOSI I NA AUTORSKE HONORARE - SA SJEDNICE VLADINE KOORDINACIJE ZA GOSPODARSTVO - PRORAČUNSKI IZDATCI ZA PLAĆE NISU VEĆI, NEGO MANJI - GRANIĆ: UGOVOR SA SVJETSKOM BANKOM NIJE RAZLOG ZA ŽURBU OKO ZAKONA O RADU - MOMSP POTIČE NASTUP HRVATSKIH INOVATORA - MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE ZABRANILO UVOZ GOVEDA IZ POLJSKE - RAST CIJENA NA MALO I TROŠKOVA ŽIVOTA U TRAVNJU - PORASLE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA - DEFICIT PREMAŠIO VRIJEDNOST IZVOZA - INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U PRVOM TROMJESEČJU 2,8 POSTO VEĆA - PRVI PUT OD LIPNJA 2001. ZABILJEŽEN PAD NEZAPOSLENOSTI - BRUTO PLAĆA ZA VELJAČU 5.017 KUNA - U PRVA DVA MJESECA PRIHODI PRORAČUNA 9,97 MILIJARDI, RASHODI 10,64 MILIJARDI - D&B:KREDITNI REJTING HRVATSKE U SVJETLU KRIZE U RIJEČKOJ BANCI - INFLACIJA NISKA, BANKOVNI SUSTAV STABILAN - MONETARNA POLITIKA NEĆE SE MIJENJATI, BEZ PROMJENA I STOPA OBVEZNE REZERVE - HNB: BANKARSKI SUSTAV STABILAN, ODRŽANA NISKA INFLACIJA - U OŽUJKU PAD KUNSKIH I DEVIZNIH DEPOZITA - ZABA U 2001. OSTVARILA 386 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI - POČELA S RADOM ZAGORSKA BANKA - PLIVA ISPLAĆUJE DIVIDENDU OD NETO 15 KUNA PO DIONICI - PLIVINI REZULTATI U PRVOM KVARTALU IZNAD OČEKIVANJA ANALITIČARA - INA ĆE DO 2008. ULOŽITI 3 MLRD USD U ISTRAŽIVANJE STRANIH NAFTNIH LEŽIŠTA - VLADA OGLASILA PRELIMINARNI NATJEČAJ ZA PRIVATIZACIJU INE - USKORO TROČLANA UPRAVA RIJEČKE LUKE - U PRVOM KVARTALU PRODANO 43 MILIJUNA LITARA BEZALKOHOLNIH PIĆA - STEČAJ U MTČ-TVORNICI ŠPORTSKE ODJEĆE - BENKOVAC: RAZGOVOR O ULAGANJU ZADRA U VELETRŽNICU - MINISTAR CRKVENAC S PREDSTAVNICIMA SVJETSKE BANKE - USAID PODRŽAVA PROJEKT REFORME LOKALNE SAMOUPRAVE U HRVATSKOJ - HUP: NIZOZEMSKI UMIROVLJENI MANAGERI NA USLUZI HRVATSKIM TVRTKAMA - POTPISAN DODATNI PROTOKOL O LIBERALIZACIJI TRGOVINE SA SLOVENIJOM - U DANSKOJ PREDSTAVLJENE MOGUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA - SINDIKALCI: VLADA OMEKŠALA STAV PREMA IZMJENAMA ZAKONA O RADU - SINDIKATI I UPRAVA RIJEČKE LUKE O FINANCIJSKOM IZVJEŠĆU ZA 2001. - OBRTNICI ZA ODGODU ZAKONA O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA - SKUP SVJETSKE TURISTIČKE ORGANIZACIJE U CAVTATU - OTVOREN SAJAM EXPO 2002. 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA USVOJILA OSNOVE EKONOMSKE I FINANCIJSKE POLITIKE U 2002. I 2003. Vlada procjenjuje da će gospodarski rast u ovoj godini iznositi 3,5 posto u idućoj 4 posto, a ključnim elementima svoje ekonomske i financijske politike ističe smanjenje nezaposlenosti, odnosno porast zaposlenosti i povećanje životnog standarda. To se navodi u dokumentu Osnove ekonomske i financijske politike Vlade u 2002. i 2003., prihvaćenom u četvrtak na Vladinoj sjednici. Ministar financija Mato Crkvenac najavio je da će se iduće godine osobita pozornost posvetiti još većoj podršci poduzetnicima, uređenju infrastrukture, ubrzanju investicija što podrazumjeva i smanjenje proračunskog deficita, povećanje štednje, privatizacijskih prihoda, konkurentnosti izvoza, ubrzanje reforme pravosuđa, unapređenju rješenja u obrazovanju i sl. Iz toga su, naveo je, izvedeni i ključni parametri odnosno procjena stope rasta od 3,5 i 4 posto i niska inflacija od 4,3 posto i 3,5 posto u ovoj i idućoj godini. Također se procjenjuje daljnje smanjenje proračunskog deficita, u ovoj godini na 4,2 posto BDP-a, a u idućoj na 2,5 posto. To znači da će proračun 2003. morati biti štedljiv, restriktivan u pogledu državne potrošnje, rekao je ministar. Vladin dokument kao priopritet sadrži i privatizaciju javnih poduzeća, INA-e i HEP-a. Vladin Ured za odnose s javnošću objavio je priopćenje sa zatvorenog dijela sjednice Vlade. Vlada je na potvrđivanje u Sabor uputila Ugovor s Rumunjskom o readmisiji te Protokol o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Prihvaćena je dopuna Zakona o javnim cestama kojom se Vlada obvezuje jednom godišnje podnositi Saboru izvješća o ostvarivanju dugoročnih ciljeva razvoja cestovne infrastrukture utvrđenih Strategijom prometnog razvitka i izvješće o izvršenju Programa građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 4 godine. Vlada je dala suglasnost na pravilnike o uvjetima i načinu korištenja sredstava Fonda za razvoj i zapošljavanje i Fonda za regionalni razvoj te je dala suglasnost na njihove statute. Sredstva Fonda za regionalni razvoj namijenjena su realizaciji infrastrukturnih projekata koji su preduvjet za gospodarski razvoj. Infrastrukturni projekti odabrat će se pomoću cost benefit analize, uz uvažavanje specifičnih ciljeva razvoja pojedine županije. Dano je i državno jamstvo zagrebačkoj banci za kredit namijenjen Nacionalnom parku Brijuni u iznosu od 5 milijuna kuna (za trajna obrtna sredstva). Odlučeno je i prenamijeniti naftni terminal u Omišlju (luka posebne namjene) koji će postati dio luke Rijeka, od osobitog gospodarskog (međunarodnog) značaja za RH otvorene za javni promet. Naftni terminal na Omišlju ne zadovoljava kriterije koji određuju luku posebne namjene obzirom da se na terminalu nafta i naftni derivati samo prekrcavaju i dalje distribuiraju. Sve djelatnosti koje se obavljaju na naftnom terminalu Omišalj upravo su karakteristične djelatnosti prekrcaja u lukama otvorenim za javni promet. Prema iskustvima luka na Mediteranu svi terminali koji su namijenjeni pretovaru nafte i naftnih derivata nalaze se u sklopu luka otvorenih za javni promet kojima upravljaju lučke uprave. Luka posebne namjene - industrijska luka Antenal prenamijenjena je u luku otvorenu za javni promet kojom će upravljati lučka uprava Umag - Novigrad. Vlada je odlučila da se od 01. lipnja 2002. godine neće primjenjivati Odluka o opsegu prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnog zdravstvenog osiguranja (NN 47/02) kako bi se izbjeglo da do početka provođenja dopunskog osiguranja te sklapanja ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju osigurane osobe same plaćaju razliku do pune vrijednosti prava na zdravstvenu zaštitu. Na osobni zahtjev Maja Brinar razriješena je dužnosti zamjenice ministra gospodarstva s 1. lipnjem 2002. Na osobni zahtjev razriješeni su dužnosti pomoćnika ministra kulture Branko Čegec i Ljiljana Štokalo. Također, na osobni zahtjev je razriješena i pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Mirjana Bogdanović Kamber. Dužnosti tajnice Ministarstva gospodarstva razriješena je Nevenka Zečević. Zoran Bubaš i Denis Alajbeg imenovani su savjetnicima predsjednika Vlade. OD 1. SRPNJA DOPRINOSI I NA AUTORSKE HONORARE Hrvatska Vlada utvrdila je zakonski prijedlog o obveznim doprinosima, kojima bi se doprinosi plaćali i na do sada neobuhvaćene primitke - članstva u skupštinama i nadzornim odborima tvrtaka, upravnim vijećima..., kao i na autorske honorare umjetnika, novinara, sudskih vještaka, športskih sudaca i drugih sličnih djelatnosti. Taj zakonski tekst povezan je s izmjenama zakona o porezu na dohodak, o mirovinskom i o zdravstvenom osiguranju koji su s današnje sjednice također upućene u saborsku proceduru, a primjenjivali bi se od 1. srpnja. Ministar financija Mato Crkvenac tumači kako je smisao cijelog paketa izbjeći da mnogi nezaposleni ustvari rade ilegalno, kao što tako dopunski rade i mnogi zaposleni. U prošloj je godini bilo 360.000 ugovora o djelu, a mnogi od tih ugovora su ustvari zamjena za ugovore o radu, ustvrdio je Crkvenac. Naveo je da se nova pravila o doprinosima neće odnositi na plaće iz nesamostalnog rada. Zakoni ničim ne utječu na plaće zaposlenih, ali se u sustav doprinosa uvlače druge kategorije dohodaka od rada, rekao je. Novi sustav doprinosa trebao bi spriječiti dosadašnju praksu da su ljudi koji su cijeli život radili na ugovore o djelu ili honorarno u konačnici ostajali bez mirovine, kazao je Crkvenac, dodajući da bi paket trebao rezultirati i manjim brojem nezaposlenih. Predloženim izmjenama Zakona o porezu na dohodak onima koji bi bili obuhvaćeni zakonom o obveznim doprinosima smanjila bi se stopa akontacije poreza na dohodak sa sadašnjih 35 posto na 15 posto. Konkretno, objašnjava Crkvenac, to bi značilo da se na honorar od bruto 1.000 kuna sada dobiva 708 kuna neto, a po novome bi se dobivalo 746 kuna (kada se kao paušal priznaje 25 posto troška). Kod npr. umjetnika kojima se priznaje paušal od 40 posto plus 25 posto troška, bruto od 1.000 kuna po novome bi iznosio 848 kuna neto (sada 825 kuna). No, na kraju godine svi će biti u istom položaju, jer će se kod obvezne godišnje prijave poreza na dohodak primjenjivati stopa od 35 posto. Prema izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju oko 36.000 korisnika invalidskih mirovina mogli bi računati na povećanje mirovine od oko 200 kuna mjesečno. Po novome, budućim korisnicima prijevremenih starosnih mirovina one bi se u prosjeku smanjile 1,5 posto, u mirovinski se staž ne bi ubrajalo razdoblje u kojem nije plaćen mirovinski doprinos. SA SJEDNICE VLADINE KOORDINACIJE ZA GOSPODARSTVO Vladina koordinacija za gospodarstvo predložila je u utorak sklapanje sporazuma hrvatske i ruske vlade o turističkoj suradnji, kako bi se stvorili uvjeti za što jednostavnije poslovanje gospodarskih tvrtaka. Koordinacija je završila raspravu i dostavila Vladi zakonski "paket" u kojem su prijedlog zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak i Zakona o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju. Koordinacija je prihvatila i Nacrt elemenata ekonomske i financijske politike Vlade u 2002. i 2003. koji je pripremilo Ministarstvo financija. Glavni su makroekonomski ciljevi u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju porast zapošljavanja i standarda. Da bi se to postiglo, potrebno je 2002./2003. nastaviti politiku makroekonomske stabilnosti i povećati ulaganja. Zbog ograničenja vanjskog zaduživanja treba povećati domaću štednju smanjenjem proračunskog deficita i povećanom privatnom štednjom te nastaviti strukturne i druge reforme, tako da se poveća i dugoročno održi gospodarski rast, kaže se u priopćenju. Prihvatila je i prijedlog ugovora o financiranju projekta Nacionalnog vijeća za konkurentnost koji su zajednički pripremili Hrvatska udruga poslodavaca i Vlada. PRORAČUNSKI IZDATCI ZA PLAĆE NISU VEĆI, NEGO MANJI Izdatci državnog proračuna za plaće proračunskih korisnika u prva dva mjeseca ove godine, kada se učine usporedivim u odnosu na isto razdoblje prošle godine, smanjeni su za 4,1 posto, priopćilo je u srijedu Ministarstvo financija demantirajući napis u jednim dnevnim novinama o rastu plaća proračunskih korisnika za 31,2 posto. Iz Ministarstva objašnjavaju da su u središnji proračun od ove godine uključene i plaće zdravstvenog sektora, zbog čega je teško uspoređivati podatke o proračunu s prošlogodišnjim podatcima. Tako je državni proračun u siječnju i veljači ove godine za plaće isplatio 3,3 milijarde kuna, što je 30 posto više nego u istom razdoblju lani. To je povećanje, međutim, rezultat uključivanja plaća zdravstvenog sektora u proračun, a kada se podatci učine usporedivim računica Ministarstva pokazuje da su plaće proračunskih korisnika u prva dva mjeseca ove godine smanjene za 4,1 posto. Prema podatcima iz redovnog Mjesečnog statističkog prikaza Ministarstva, državni je proračun u prva dva mjeseca ove godine prikupio ukupno 9,97 milijardi kuna prihoda, dok su rashodi iznosili 10,64 milijarde kuna. Tako je ukupni deficit proračuna u siječnju i veljači iznosio 805,9 milijuna kuna. Te je podatke, budući su proračun za ovu godinu uključene i transakcije zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te za zapošljavanje, vrlo teško uspoređivati s prošlogodišnjim, napominju analitičari Ministarstva financija. GRANIĆ: UGOVOR SA SVJETSKOM BANKOM NIJE RAZLOG ZA ŽURBU OKO ZAKONA O RADU Potpredsjednik Vlade Goran Granić izjavio je nakon razgovora sa sindikatima i poslodavcima da Ugovor o strukturnom zajmu Svjetske banke nije razlog za žurbu oko donošenja Zakona o radu (ZOR). "Ugovor sa Svjetskom bankom nije prepreka da uzmemo onoliko vremena koliko treba za kvalitetne izmjene ZOR-a", rekao je u ponedjeljak Granić nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća. Vlada, poslodavci i sindikati dogovorili su da zajednička radna skupina u idućih 15-tak dana predloži rješenja za najspornija pitanja - definiciju malog poslodavca, otkazne rokove i otpremnine. Dogovoreno je i osnivanje radne skupine koja bi u istom roku trebala predložiti konkretna rješenja za brže rješavanje radnih sporova. MOMSP POTIČE NASTUP HRVATSKIH INOVATORA Hrvatski su inovatori na netom završenom Međunarodnom salonu inovacija u Ženevi dobili jednu zlatnu, osam srebrnih i sedam brončanih medalja, a nastup 15 hrvatskih inovatora na toj priredbi sufinanciralo je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) s 98.745 kuna. Kako su izvijestili iz MOMSP- a, u protekle je dvije godine za nastupe inovatora u zemlji i inozemstvu izdvojeno ukupno 757 tisuća kuna. Razvoj inovatorstva MOMSP potiče kroz program "Komercijalizacija inovacija" pokrenut 2000. godine, koji je namijenjen poticanju razvoja poduzetničkih projekata koje se temelje na inovacijama. Također, potpore se odobravaju i za izlaganje inovacija na sajmovima u zemlji i inozemstvu. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE ZABRANILO UVOZ GOVEDA IZ POLJSKE Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u utorak je zabranilo uvoz goveda i goveđih proizvoda, kao i krmiva životinjskog podrijetla iz Poljske zbog pojave goveđe bolesti spongiformne encefalopatije, priopćeno je iz tog ministarstva. Ministarstvo je zaprimilo neslužbenu obavijest o sumnji na pojavu goveđe spongiformne encefalopatije u Poljskoj, te je privremeno zabranilo uvoz goveda i goveđih proizvoda iz Poljske. Nakon što je zaprimilo službenu obavijest o potvrđenom prvom slučaju te bolesti u Poljskoj, Ministarstvo je izdalo Naredbu o zabrani uvoza goveda i goveđih proizvoda iz te države. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RAST CIJENA NA MALO I TROŠKOVA ŽIVOTA U TRAVNJU Cijene na malo ukupno sa sezonskim proizvodima u Hrvatskoj su u travnju porasle 0,4 posto u odnosu na ožujak, dok su troškovi života istodobno povećani 0,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj su pak razini u travnju ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec cijene na malo porasle 2,2 posto, a troškovi života za dva posto. Kada se isključi utjecaj sezonskih proizvoda cijene na malo u travnju su bile 0,5 posto više nego u mjesecu ranije, a u odnosu na travanj prošle godine porasle su 2,1 posto. PORASLE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PRI PROIZVOĐAČIMA Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u travnju ove godine bile 0,9 posto više nego u prethodnom mjesecu, dok su u odnosu na travanj lani smanjene 1,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije u travnju su prema mjesecu ranije porasle 2,2 posto, intermedijarnih proizvoda za jedan posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 0,4 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju 0,3 posto. Istodobno, cijene kapitalnih proizvoda manjene su 0,6 posto. DEFICIT PREMAŠIO VRIJEDNOST IZVOZA Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom ponovo je premašio vrijednost izvoza - u prva tri mjeseca ove godine deficit je dostigao iznos od 1.067 milijuna američkih dolara, dok je izvoz istodobno iznosio 1.028 milijuna dolara. Uz pad vrijednosti robnog izvoza i rast uvoza pokrivenost uvoza izvozom u prvom je tromjesečju ove godine bila tek 49,1 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku ostvareni robni izvoz (od 1.028 milijuna dolara) u prva tri mjeseca ove godine za 5,9 posto je manji nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno je uvezeno roba za nešto više od dvije milijarde dolara (2.095 milijuna USD), što je za 5,3 posto veća vrijednost uvoza nego u prvom kvartalu lani. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom povećan je u tom vremenu za 19 posto. Nakon što je u prva dva mjeseca ove godine zabilježena rekordno niska razina izvoza u zadnjih 13 mjeseci (313,8 milijuna dolara u siječnju, te 313 milijuna USD u veljači) u ožujku je ostvaren izvoz od 401 milijun dolara, što je ujedno ublažilo stopu pada izvoza - sa 9,9 posto u prva dva mjeseca (u odnosu na isto razdoblje lani) na 5,9 posto u prvom ovogodišnjem tromjesečju u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Na pad vrijednosti izvoza utjecalo je smanjenje izvoza prerađivačke industrije - za 5,8 posto na 975 milijuna dolara (u čemu naftnih derivata za 33,1 posto na 65,5 milijuna USD, kemikalija i kemijskih proizvoda za 16,1 posto na 112,2 milijuna USD, proizvodnje odjeće za 14,4 posto na 96 milijuna dolara). Na uvoznoj strani osim tekstilne industrije i kemijske industrije, većina ostalih djelatnosti prerađivačke industrije bilježi rast vrijednosti uvoza. Smanjenje izvoza bilježi se na svim relevantnim tržištima - Europske unije za 3 posto a CEFTA-e za 13,2 posto. U zemlje EU izvezeno je u prva tri mjeseca ove godine roba u vrijednosti 575,9 milijuna dolara, što je 56 posto ukupnog izvoza. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U PRVOM TROMJESEČJU 2,8 POSTO VEĆA Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine veća za 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je u odnosu na prethodno tromjesečje (listopad - prosinac prošle godine) porasla 0,9 posto, podatci su Državnog zavoda za statistiku izračunati na temelju indeksa trend ciklusa. Prema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, najveći je porast industrijske proizvodnje od siječnja do ožujka ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen u rudarstvu i vađenju i to za 11,2 posto, a porast od 4 posto bilježi prerađivačka proizvodnja. U odnosu pak na prethodno, posljednje tromjesečje prošle godine, industrijska je proizvodnja u rudarstvu i vađenju u prva tri mjeseca ove godine porasla za 8,8 posto, a u prerađivačkoj industriji za 1,5 posto. Pad industrijske proizvodnje u prvom tromjesečju ove godine bilježi se pak kod opskrbe električnom energijom i taj pad iznosi 3,6 posto u odnosu i na isto razdoblje prošle godine, odnosno 2,5 posto u odnosu na posljednje prošlogodišnje tromjesečje. PRVI PUT OD LIPNJA 2001. ZABILJEŽEN PAD NEZAPOSLENOSTI Prvi put od lipnja 2001. u Hrvatskoj je prošlog mjeseca zabilježen pad nezaposlenosti, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). U travnju je bilo nešto više od 407.000 nezaposlenih, što je za više od sedam i pol tisuća ili oko dva posto manje nego u ožujku, a razlog je pada nezaposlenosti u travnju sezonsko zapošljavanje u građevinarstvu i turizmu, izjavila je na konferenciji za novinare ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Sanja Crnković Pozaić. Na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u travnju su bile 407.742 osobe, što je 7,6 tisuća ili 1,8 posto manje u odnosu na prethodni mjesec. No, prema travnju prošle godine, u Hrvatskoj je u istom mjesecu ove godine 25 tisuća ili 6,5 posto više nezaposlenih. Nezaposlenost je u odnosu na ožujak smanjena u svim županijama, kao što je i u svim, osim u Primorsko-goranskoj, porasla prema istom razdoblju prošle godine. BRUTO PLAĆA ZA VELJAČU 5.017 KUNA Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 5.017 kuna, što je u odnosu na prethodni mjesec nominalno i realno manje za 2,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na veljaču 2001. godine ta je bruto plaća nominalno porasla 3,8 posto, a realno 0,8 posto. U PRVA DVA MJESECA PRIHODI PRORAČUNA 9,97 MILIJARDI, RASHODI 10,64 MILIJARDI Hrvatski središnji državni proračun u prva je dva mjeseca ove godine prikupio 9,97 milijardi kuna prihoda i izvršio 10,64 milijarde rashoda, pa je deficit proračuna iznosio 805,9 milijuna kuna, podatci su Ministarstva financija. U redovitom Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva pritom se napominje da je uključivanje transakcija zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te za zapošljavanje u središnji državni proračun znatno otežalo usporedivost podataka s prošlom godinom. Tako su ukupni prihodi u siječnju i veljači ove godine porasli za 74,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ali u ovogodišnjim prihodima od 9,97 milijardi kuna u prva dva mjeseca više od 4 milijarde prikupljeno je doprinosima za socijalno osiguranje. Ukupni su pak rashodi u prva dva mjeseca ove godine porasli za 48,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Međutim, najveći rast (od više od 2000 posto) bilježe rashodi za transfere stanovništvu (u što su uključene i mirovine) za što je iz proračuna u prva dva mjeseca isplaćeno 4,26 milijardi kuna. D&B:KREDITNI REJTING HRVATSKE U SVJETLU KRIZE U RIJEČKOJ BANCI Hrvatski kreditni rejting za svibanj usprkos problemima u Riječkoj banci ostao je nepromijenjen sa ocjenom DB4d, a bankarski je sektor ocijenjen stabilnim, stoji su izvješću agencije za ocjenu kreditnog rejtinga Dun & Bradstreet (D&B). S ekonomske strane gledano, na profil rizičnosti pozitivno su utjecali i nedavno objavljeni podaci o rastu BDP-a od 4,1 posto za prošlu godinu, što je čak nešto više od prognoze D&B-a, koja je bila 4 posto. Profil rizičnosti Hrvatske nedavno je gotovo uzdrmala kriza u Riječkoj banci pa analitičari D&B-a velik dio svibanjskog izvještaja posvećuju upravo toj temi, prenosi zagrebačka tvrtka BonLine. Nakon što je glavni diler Riječke banke, četvrte po veličini banke u zemlji, izgubio 100 milijuna američkih dolara uslijedili su neki nepovoljni događaji. Pojavila se tako zabrinutost da li banka može pokriti svoje obveze prema ulagačima te su ulagači pohitali u Riječku banku podići svoje depozite i povukli su 218 milijuna dolara u dva tjedna. Istodobno, počela su i govorkanja kako se sličnim špekulacijama bave još neke banke, što je moglo poljuljati povjerenje u bankarski sektor, a vodstvo HNB-a je zaprijetilo ostavkom ako se u parlamentu nastavi insistirati na navodnoj odgovornosti središnje banke. No, kriza je ipak riješena i analitičari D&B-a na vide daljnje razloge za zabrinutost za hrvatski bankarski sustav te rejting Hrvatske i dalje zadržavaju na DB4d koji Hrvatsku svrstava u zemlje umjerenog rizika za ulaganja. Među 24 promatrane zemlje srednje i istočne Europe Hrvatska se sa tom ocjenom i dalje nalazi na devetom mjestu. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE INFLACIJA NISKA, BANKOVNI SUSTAV STABILAN Hrvatska središnja banka u prošloj je godini ostvarila svoj osnovni cilj - zadržavanje niske stope inflacije, a niska razina inflacije zadržana je i u ovoj godini, istaknuto je u srijedu na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke koji je razmatrao godišnje izvješće HNB-a za 2001. Cijene na malo porasle su lani 2,6 posto, a stopa temeljnog rasta cijena (bez administrativnih i sezonskih cijena) iznosila je 1,7 posto. Maloprodajne cijene u travnju samo su 2,2 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a za prva četiri ovogodišnja mjeseca 2,9 posto veće nego u istom lanjskom razdoblju. Monetarna politika pritom nije bila restriktivna. Središnja banka je stvarala i održavala visoku likvidnost bankovnog sustava, omogućavajući bankama da, nakon konsolidacije u 2000., u prošloj godini snažno povećaju plasmane poduzećima i stanovništvu, uz i nadalje opadajuće kamatne stope. Takva su kretanja pridonijela oživljavanju gospodarskoga rasta, a bruto domaći proizvod povećan je u 2001. za 4,1 posto. Ukupne međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke povećane su u 2001. za rekordnih 1.152 milijuna dolara, te su zadnjega dana godine dostigle razinu od 4.677 milijuna dolara. Po ocjeni Savjeta HNB-a bankovni sustav u 2001. karakterizira povećanje stabilnosti i učinkovitosti, a povjerenje u bankovni sustav je učvršćeno, što se može zaključiti i iz zadržavanja deviznih sredstava u sustavu i nakon završetka zamjene valuta u euro. U prilog takvom zaključku govori i to da se problemi do kojih je početkom ove godine došlo u Riječkoj banci nisu prenijeli na ostale banke. Na ovoj sjednici Savjet HNB-a dao je, između ostalog, suglasnost Erste Bank der Osterreichischen Sparkassen AG Beč za stjecanje do sto posto dionica s pravom glasa u Riječkoj banci. MONETARNA POLITIKA NEĆE SE MIJENJATI, BEZ PROMJENA I STOPA OBVEZNE REZERVE Monetarna politika u ovoj se godini neće mijenjati, njen cilj je niska inflacija, a kod instrumenata i mjera monetarne politike do kraja godine vjerojatno neće biti promjena stope obvezne rezerve, dok bi do tehničkih promjena moglo doći kod blagajničkih zapisa, izjavio je krajem prošloga tjedna viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Relja Martić. Monetarna politika u ovoj godini logičan je nastavak politike iz prošle godine, njen cilj je održanje niske inflacije, vodit će se monetarna politika koja će omogućavati održanje relativne stabilnosti tečaja, kazao je Martić na seminaru "Monetarna politika u tekućoj godini" kojega je organizirao Hrvatski institut za bankarstvo i osiguranje (HIBO). Cilj HNB-a u 2002. je inflacija od 3 do 4 posto, a u slučaju jačanja inflatornih pritisaka središnja banka će poduzeti određene mjere, rekao je Martić. Opasnost za jačanje inflatornih pritisaka leži u cijenama energenata, ali Martić procjenjuje da najavljene promjene cijena plina i električne energije ne bi trebale biti tolike da izazovu neke probleme. Martić u ovoj godini očekuje veći priljev deviza zbog privatizacijskih prihoda i inozemnog zaduživanja za cestogradnju, prihoda od turizma, te valutnog restrukturiranja aktive banaka (dio deviza iz inozemstva vratit će se na domaće tržište). Stoga procjenjuje da će središnja banka biti dosta prisutna na deviznom tržištu, da će intervenirati da se spriječi jače jačanje kune. Govoreći o instrumentima i mjerama monetarne politike, Martić je moguće promjene najavio kod obvezne rezerve banaka kod HNB-a i blagajničkih zapisa. Iako je srednjoročni plan smanjenje stope obvezne rezerve, lako se može desiti da ove godine ne bude nikakvog smanjenja, kaže Martić. Ako pritisci na tečaj i tendencije na deviznom tržištu budu zahtijevale, najavljuje da će središnja banka čak morati razmotriti povećanje postotka deviznog dijela obvezne rezerve koja se izdvaja u kunama (sada je to 25 posto). Kod blagajničkih zapisa Matrić najavljuje da će se najvjerojatnije ponovno preći na tjedne aukcije (sada svakih pet tjedana), te ukinuti rokovi dospijeća od 70 i 105 dana i ostati samo na roku od 35 dana. U zakonodavnoj sferi očekuje se skoro donošenje novog zakona o bankama, a u pripremi je i novi devizni zakon koji, prema riječima čelnika HNB-a, neće stupiti na snagu u ovoj godini. Taj zakon predviđa liberalizaciju kapitalnih transakcija, ali postupno, istaknuo je viceguverner Adolf Matejka. Zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić, govoreći o euroizaciji u Hrvatskoj, iznio je i podatak da je oko 87 posto ukupnih depozita u hrvatskom bankovnom sustavu u stranom novcu. Čelnici središnje banke okupljenim su bankarima prenijeli i procjenu o gospodarskom rastu od 3,5 posto u ovoj godini, te izvijestili da su ovih dana devizne rezerve HNB-a premašile pet milijardi dolara. HNB: BANKARSKI SUSTAV STABILAN, ODRŽANA NISKA INFLACIJA Hrvatska narodna banka uputila je Saboru, mjesec dana prije nego što je uobičajeno, svoje godišnje izvješće za prošlu godinu sa glavnim ocjenama da je središnja banka uspješno ostvarila svoj osnovni cilj - održavanja niske stope inflacije te da je bankovni sustav u Hrvatskoj stabilan. Ukupna aktiva bankovnog sustava na kraju prošle godine iznosila je 151 milijardu kuna, što je 33,1 posto više nego krajem 2000. Od 43 banke njih 38 ostvarilo je dobit u ukupnom iznosu od 2,1 milijarde kuna, dok je pet banaka iskazalo ukupno 144 milijuna kuna gubitaka. Na 24 banke u većinskom stranom vlasništvu otpada 89,3 posto aktive svih banaka, a tri banke u pretežno državnom vlasništvu 5 posto aktive, dok je preostalih 16 banaka s udjelom u aktivi od 5,7 posto bilo u pretežno domaćem privatnom vlasništvu. U izvješću HNB-a dat je i pregled situacije oko krize u Riječkoj banci i aktivnostima koje je s tim u vezi poduzela središnja banka. Izvješće je razmotrio Savjet HNB-a na sjednici na čiji je dnevni red guverner HNB-a uvrstio i pitanje rada Sektora za nadzor i kontrolu središnje banke sa cjelokupnom dokumentacijom o obavljenim nadzorima. Intencija je bila da se Savjet, u situaciji kada se u vezi slučaja Riječke banke šire glasine da taj sektor ne obavlja poslove na najbolji mogući način, izjasni o tome na temelju činjenica a ne poluinformacija ili dezinformacija. U OŽUJKU PAD KUNSKIH I DEVIZNIH DEPOZITA Monetarna kretanja u Hrvatskoj u ožujku je obilježio pad štednih i oročenih depozita uslijed krize u Riječkoj banci, ali je istodobno prisutan snažan rast agregata koji bliže prate realnu aktivnost - novčane mase i plasmana ostalim sektorima, a očekuje se nastavak snažne kreditne aktivnosti banaka. Po najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, pad kunskih i deviznih depozita u ožujku zabilježen je prije svega zbog povlačenje depozita iz Riječke banke, a na smanjenje je utjecao je i blagi odljev deviznih depozita po dovršetku euro konverzije. Tako je kod deviznih depozita, ako se isključi utjecaj tečaja, smanjenje iznosilo 3 posto. U prvom su ovogodišnjem tromjesečju pak devizni depoziti (ako se isključi promjena tečaja) efektivno smanjeni za 1,9 posto i na kraju ožujka su iznosili 70,9 milijardi kuna, što je istodobno 39,9 posto više nego u prošlogodišnjem ožujku. Kunski su depoziti u ožujku smanjeni 4,1 posto, ali su uslijed snažnog rasta u siječnju kunski depoziti na razini prvog tromjesečja porasli 3,8 posto i na kraju ožujka iznosili su 10,9 milijardi kuna. Na strani aktive pak, ožujak je obilježio snažan rast neto domaće aktive od čak 5,9 posto, koje je rasla na teret smanjenja neto inozemne aktive poslovnih banaka koja je u ožujku smanjena za 5,3 milijardi kuna. Pritom se najveći dio rasta odnosi na porast plasmana banaka ostalim sektorima koji su u ožujku povećani za 3,3 posto. Na razini cijelog tromjesečja krediti banaka ostalim sektorima nominalno su porasli 4,9 milijardi kuna. Ako se isključi utjecaj tečaja, plasmani su u prvom tromjesečju povećani 6,1 posto. U prva je tri ovogodišnja mjeseca zabilježen jednaki nominalni porast kredita stanovništvu i kredita poduzećima u iznosu od 2,4 milijarde kuna. Zbog manje osnovice krediti stanovništvu bilježe stopu rasta od 8,1 posto, a poduzećima 6,3 posto. Analitičari središnje banke ističu kako je ostvareni rast plasmana bio svakako potaknut povećanim izvorima sredstva banaka koje one nastoje plasirati te se može očekivati nastavak snažne kreditne aktivnosti. ZABA U 2001. OSTVARILA 386 MILIJUNA KUNA NETO DOBITI Zagrebačka banka (ZABA) u poslovnoj je 2001. uspješno poslovala, povećavši bilancu 27 posto, sa 32,4 milijarde na 41,08 milijardi kuna i ostvarivši neto dobit od 386,88 milijuna kuna. Sukladno odluci Skupštine banke, održane u utorak u Zagrebu, dioničarima će biti isplaćena dividenda od 10,90 eura u kunama po dionici i to iz sredstava akumulirane dobiti ranijih godina. Na skupštini je rečeno da će zbog promjene vlasništva ZABA pristupiti ukidanju uvrštenja dionica Banke iz Kotacije I. Zagrebačke burze te ukidanju GDP programa na Londonskoj burzi. Burzovno trgovanje preostalim dionicama (oko 3,78 posto) bit će nastavljeno ali u TN kotaciji Zagrebačke burze. Skupština, u kojoj 96,22 posto dionica s pravom glasa ima Konzorcij UniCredito Italiano i Allianz i ostali dioničari 3,78 posto dionica, prihvatila je financijska izvješća o poslovanju Banke i Grupe te, sukladno promjeni vlasničke strukture, izabrala i novi deveteročlani Nadzorni odbor. U njemu je pet predstavnika talijanske banke, dva su člana iz Allianza, dok su dva iz Hrvatske u NO i to Ante Vlahović iz Tvornice duhana Rovinj te Milan Ujević iz Ine. Skupština je istodobno donijela odluku i o nagrađivanju dosadašnjih članova NO i to u iznosu od ukupno 640.000 kuna neto. Predsjednik Uprave ZABA-e Franjo Luković, govoreći o poslovanju Grupe i Banke u 2001. je kazao da je bilanca Grupe Zagrebačka banka (u kojoj su uz članice koje posluju u Hrvatskoj i one iz BIH - Zagrebačka banka BH Mostar i Univerzal banka Sarajevo) dosegnula 48 milijardi kuna, a bruto dobit Grupe (prije oporezivanja) iznosi 603 milijuna kuna. Bruto dobit Banke iznosila je 516 milijuna kuna. Ukupni depoziti na razini Grupe porasli su za 10 milijardi kuna, na 37,3 milijarde kuna, dok su depoziti u Banci povećani 33,1 posto na 31,5 milijardi kuna. Ukupan iznos zajmova Banke dosegnuo je zadnjeg dana prošle godine 16,3 milijarde kune, od čega 8,8 milijardi kuna pravnim osobama, a 7,57 milijardi kuna građanima. Luković izdvaja da je prvi put u prošloj godini zabilježen, nakon dvogodišnje stagnacije, rast plasmana pravnim osobama. Luković je izdvojio podatak i da je broj poslovnih subjekata koji imaju otvoren račun u ZABA-i dosegnuo gotovo 58.000, od čega se polovica služi internet bankarstvom, iznimne rezultate A-Z mirovinskog fonda koji drži 40 posto tržišta te ulogu ZABA-e na tržištu kapitala gdje je aranžirala dva izdanja državnih obveznica (po 200 milijuna eura) te klupski kredit za grad Zagreb od 34 milijuna eura. Istićući zadovoljstvo rezultatom transakcije, zamjenik predsjednika Uprave Unicredita Roberto Nicastro je novinarima kazao da su domaći dioničari, hrvatske pravne i fizičke osobe koji su prodali dionice ukupno dobili više od dvije milijarde kuna. POČELA S RADOM ZAGORSKA BANKA Strategija Zagorske banke dd, nastale iz Krapinske štedionice, i nadalje je biti u funkciji razvoja obrta i malog poduzetništva, odnosno u skladu sa svojim financijskim mogućnostima pridonijeti gospodarskom razvoju toga kraja, istaknuto je u četvrtak na svečanosti u Krapini. Banka je, nakon suglasnosti Savjeta HNB-a krajem travnja, rješenje Trgovačkog suda dobila 2. svibnja ove godine, a sve nakon što je u studenom Krapinska štedionica dokapitalizirana i donesena odluka o pretvaranju u banku. Jedna od strategija poslovanja Banke bit će značajnije prikupljanje štednih uloga i depozita građana, istaknuo je predsjednik Uprave Marijan Kantolić. Banka je kupila poslovne prostore u Svetom Križu Začretju, Pregradi i Humu na Sutli, od kojih je poslovnica u Svetom Križu Začretju otvorena , u Humu na Sutli je pred otvaranjem, a radovi na uređenju poslovnice u Pregradi počinju ovih dana. Iz Zagorske banke za skoru budućnost najavljuju otvaranje poslovnica u Zaboku i Krapinskim Toplicama te svim većim mjestima u Krapinsko- zagorskoj županiji. Dokapitalizacijom i financijskim jačanjem, banka će zadržati ciljanu grupu komitenata, te pratiti i više se uključivati u ulagateljske aktivnosti građana i obrtništva te malog i srednjeg poduzetništva, naglasio je predsjednik Nadzornog odbora banke Dragutin Plahutar. Vlasnici Zagorske banke u većinom pravne osobe, Strahinjčica, Dekor i Stražaplastika, koji imaju 97,67 posto dionica, zatim domaće fizičke osobe imaju 0,53 posto dionia, dok su ostale dionice trezorske. 4. TVRTKE PLIVA ISPLAĆUJE DIVIDENDU OD NETO 15 KUNA PO DIONICI Farmaceutska tvrtka Pliva, koja je poslovnu 2001. završila s dobiti većom od 1,02 milijarde kuna, isplatit će dioničarima dividendu od 15 kuna neto po dionici, ali iz neraspoređene kumulirane dobiti ranijih godina, odlučila je Glavna skupština Plive održana u srijedu u Zagrebu. Skupština je prihvatila izvješća Uprave i Nadzornog odbora o poslovanju tvrtke u prošloj godini te odlučila da se dio ukupno zadržane dobiti iz prošle godine poslovodstvu tvrtke dodjeli u vlastitim dionicama Plive do ukupnog iznosa od 15,3 milijuna kuna te za realizaciju ugovorene opcijske kupnje dionica. Riječ je o najviše 42.685 dionica prenesenih iz ranijih godina te do 37.872 dionice dospjelih na izvršenje u 2002. Sukladno odluci Skupštine, Uprava je dobila ovlaštenje za jednu ili više kupovina Plivinih dionica na Zagrebačkoj odnosno Londonskoj burzi i to do najviše 10 posto temeljnog kapitala društva (sada Pliva ima oko 6 posto trezorskih dionica). Podnoseći izvješće o poslovanju u 2001. predsjednik Uprave Željko Čović je naglasio kako su ukupni prihodi tvrtke iznosili 5,27 milijardi kuna, što je povećanje od 6 posto u odnosu na godinu prije. Prihodi s međunarodnih tržišta porasli su 16,6 posto, čime je njihov udjel povećan na 75,4 posto ukupnih prihoda tvrtke. Promatra li se posljednjih pet godina, vidljivo je da je prosječan godišnji rast bio 18 posto, a na međunarodnom tržištu Pliva je jačala godišnje 30 posto. I dalje, naglašava Čović, raste farmaceutika koja ostvaruje 40 posto ukupnih prihoda Plive. PLIVINI REZULTATI U PRVOM KVARTALU IZNAD OČEKIVANJA FINANCIJSKIH ANALITIČARA Ostvarenim rezultatima u prvom kvartalu ove godine u farmaceutskoj su tvrtki Pliva izuzetno zadovoljni, a ti su rezultati i iznad očekivanja inozemnih financijskih tržišta i analitičara. Istaknuo je to predsjednik Uprave Plive Željko Čović u četvrtak na konferenciji za novinare, navodeći da su ukupni prihodi tvrtke iznosili 1,55 milijardi kuna, što je porast 22,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Pri tom je snažan rast od 54 posto zabilježen u prodaji lijekova na recept, koja je iznosila 720,7 milijuna kuna. Neto dobit povećana je 8,8 posto, na 354,7 milijuna kuna, a dobit po dionici porasla je 19,5 posto, na 20,26 kuna. Pozitivan trend poslovanja je nastavljen i u ovoj godini, kažu članovi Uprave, ističući i podatak da su prihodi s međunarodnih tržišta porasli u prvom tromjesečju 32,6 posto, na ukupno 1,21 milijardu kuna. Time je njihov udjel u ukupni prihodima povećan za 6,1 postotni poen, na 78,1 posto. Ukupna imovina tvrtke premašila je milijardu dolara, 8,6 milijardi kuna, kazao je Čović dometnuvši da je plan za 2002. rast prodaje od oko 12-15 posto, uz stopu operativne dobiti od oko 30 posto. U ovoj se godini očekuje jačanje i tržišta Italije, jednog od najperspektivnijih europskih tržišta generičkih lijekova, na koje se Pliva proširila organski, okupivši tim od 50 osobama. Iz Plive najavljuju postupak prodaje odnosno traženje strateškog partnera za Nevu, tvrtku koje bavi proizvodnjom kozmetike i proizvoda za higijenu te prodaju odmarališta u Supetru. INA ĆE DO 2008. ULOŽITI 3 MLRD USD U ISTRAŽIVANJE STRANIH NAFTNIH LEŽIŠTA Hrvatska naftna kompanija INA planira do 2008. uložiti oko tri milijarde američkih dolara, od čega 60 posto u istraživanje naftnih ležišta u inozemstvu, a ostatak u modernizaciju rafinerija i benzinskih postaja, kazao je u utorak predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragićević na predstavljanju poslovnih planova Naftaplina. INA, objasnio je, upravo pregovara o kreditima za planirane investicije u istraživanje, a jedno od rješenja su i zajednički projekti sa stranim tvrtkama pri čemu bi INA imala najviše do 50 posto udjela. Kako je već započeo proces privatizacije za Inu, Dragičević rješenje za financiranje modernizacije postrojenja vidi i u mogućem strateškom partneru koji bi u to uložio novac. Za iduću godinu Dragičević najavljuje znatnije investicije, npr. Naftaplina od oko 150 milijuna dolara, a i u drugim segmentima kompanije započet će revitalizacija postrojenja i modernizacija benzinskih postaja. Član Uprave Ine i direktor Naftaplina Željko Belošić predstavio je projekt povezivanja svih plinskih polja u sjevernom Jadranu, koji uključuje projekt plinovoda od polja Ivana do Pule, odnosno od talijanske obale (Casalborsetti) do Pule o čemu bi pregovori s talijanskom naftnom kompanijom ENI trebali završiti krajem svibnja, a najkasnije do polovice lipnja. Projekt je ukupno vrijedan oko 170 milijuna američkih dolara, od čega bi INA uložila polovicu, odnosno oko 85 milijuna dolara. Sami radovi trebali bi, kako je najavljeno, započeti u ranu jesen. Belošić je najavio da bi uskoro trebali završiti pregovori s ENI-jem i oko razrade plinskih polja Ida, Ika i Annamaria koja bi trebala početi proizvodnju krajem 2004. VLADA OGLASILA PRELIMINARNI NATJEČAJ ZA PRIVATIZACIJU INE Hrvatska Vlada objavila je u Vjesniku od petka poziv stranim investitorima zainteresiranim za kupovinu kontrolnog paketa dionica Ine da iskažu svoj interes, čime započinje privatizacija hrvatske naftne kompanije. Poziv strateškim ulagačima za iskazivanje interesa za kupovinu 25 posto plus jedne dionice Vlada objavljuje istodobno i u Financial Timesu. Rok potencijalnim strateškim partnerima za iskazivanje interesa je 31. svibnja. Vlada u oglasu daje i osnovne informacije o Ini, ističući da je riječ o kompaniji od strateške važnosti za hrvatsko gospodarstvo, koja zapošljava oko 17.000 djelatnika. Vlada, kao jedini vlasnik Ine, u početnoj fazi privatizacije nudi na prodaju 25 posto plus jednu dionicu Ine strateškim ulagačima iz sektora nafte i plina koji se, kako se navodi u oglasu, uspiju kvalificirati. Objavljenim oglasom i službeno počinje privatizacija Ine. Prema Zakonu o privatizaciji Ine, strateškom partneru prodat će se 25 posto plus jedna dionica Ine. Zakonom je u daljnjoj fazi privatizacije predviđena i javna ponuda najmanje 15 posto dionica Ine, a po sedam posto dionica tvrtke rezervirano je za hrvatske branitelje, te zaposlene i ranije zaposlene u Ini. USKORO TROČLANA UPRAVA RIJEČKE LUKE Članovi Glavne skupštine Luke Rijeka d.d. u ponedjeljak su na izvanrednoj skupštini društva prihvatili izmjene Statuta Luke pa će, umjesto jednočlane, Luka uskoro dobiti tročlanu upravu. Izmjene Statuta, koje su od toga dana na snazi, predložio je Nadzorni odbor poduzeća koji će na prvoj sljedećoj sjednici imenovati predsjednika i dva člana uprave. Miran Cofek, generalni direktor, ocijenio je u priopćenju pristiglom tim povodom, da je prijelaz s jednočane na višečlanu upravu Luke učinjen u pravom trenutku. Promišljena poslovna strategija u prošle dvije godine donijela je niz pozitivnih promjena. Obnovljeni su mnogi poslovi, sklopljeni novi komercijalni ugovori i ugovori o poslovnoj suradnji sa stranim partnerima. Operativni promet raste i u riječku luku vraćaju se nekadašnji tereti. Uz to, pred Lukom su i brojna ulaganja. Obveze lučke uprave, sve veći opseg poslova i njihova složenost nametnuli su potrebu za imenovanjem višečlane uprave Luke. U PRVOM KVARTALU PRODANO 43 MILIJUNA LITARA BEZALKOHOLNIH PIĆA U prvom kvartalu ove godine u Hrvatskoj je ukupno prodano oko 43 milijuna litara bezalkoholnih pića, od čega 40,7 milijuna litara na domaćem tržištu, podaci su Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske (GIUPP). Najviše je prodano osvježavajućih bezalkoholnih pića, ukupno 32,3 milijuna litara, što je pet posto manje u nego u istom razdoblju lani. Po ocjeni Udruženja, osvježavajuća pića bilježe pad iz razloga što je prisutan veliki uvoz osvježavajućih pića po vrlo niskim cijenama. Naime, hrvatski proizvod skuplji je budući je opterećen visokim troškovima proizvodnje i trošarinama od 40 kuna po hektolitru, što nije slučaj u ostalim zemljama. Voćnih je sokova u spomenutom razdoblju prodano za 7,5 milijuna litara, što je gotovo 20 posto manje, a prodaja sirupa smanjena je na nešto više od tri milijuna litara. Ukupno analizirajući prodaju bezalkoholnih pića može se primijetiti kako je zabilježen pad u odnosu na isto lanjsko razdoblje i to od 20 posto, što je posljedica povećanog uvoza tih proizvoda u prva tri ovogodišnja mjeseca. U udruženju proizvođača pića upozoravaju i na problem nelojalne konkurencije, pad izvoza, visokih troškova proizvodnje zbog čega su hrvatski proizvodi nekonkurentni te na problem velikog uvoza i to često proizvoda koji nisu deklarirani po važećim hrvatskim propisima. Što se, pak, tiče prodaje mineralnih voda, nje je u spomenutom razdoblju prodano više od 46,1 milijun litara, čime se bilježi manji rast prodaje u odnosu na isto razdoblje lani, unatoč velikom uvozu mineralnih voda kao i ostalih voda, napominju iz Udruženja. Dodaju i kako je primjetan veliki uvoz ostalih voda (voda u pakovinama) koje su preplavile hrvatsko tržište. Naši proizvođači, kazali su u Udruženju, ne boje se konkurencije, ali traže jednake uvjete u pogledu kontrole kvalitete i deklariranja, onakve kakve prolaze hrvatski proizvodi koji se plasiraju na ino-tržišta. STEČAJ U MTČ-TVORNICI ŠPORTSKE ODJEĆE Rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu Marija Holetić preuzela je dužnost stečajne upraviteljice u MTČ-tvornici športske odjeće, u kojoj je 150 zaposlenih koji nisu dobili plaću za siječanj, veljaču, ožujak i travanj. Kako je izjavila M. Holetić, sukladno odredbi stečajnog zakona, svi zaposlenici dobili su otkaz kojeg do 31. svibnja odrađuju kod kuće, jer posla u tvornici nema. Ne vjeruje u mogućnost stečaja s preustrojem jer će se glavni vjerovnici, a to su banke, teško odreći dijela potraživanja. Računa se da su obveze tvrtke veće od 15 milijuna kuna, a sada se sređuje stanje zaliha, sirovina, poluproizvoda, gotove robe, strojeva i opreme, te nekretnina. BENKOVAC: RAZGOVOR O ULAGANJU ZADRA U VELETRŽNICU Zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta izrazio je spremnost grada Zadra da pomogne benkovačkoj veletržnici tako da ju dokapitalizira 25-postotnim vlasničkim udjelom. Veletržnica je neprocjenjiva za razvoj poljoprivrede i sustav trgovine od proizvođača do potrošača, a budući da Benkovac i poljoprivrednici s tog područja gravitiraju Zadru kao jaku središtu, Zadar želi ulagati, rekao je Kalmeta nakon obilaska veletržnice i razgovora s njezinim direktorom Emilom Stolićem. Gradonačelnik Kalmeta je rekao da će Gradsko vijeće odlučiti o mogućem ulaganju Zadra u benkovačku veletržnicu, a nakon toga planirati i stavke u proračunu za iduću godinu. SPORAZUM MORH-a I FONDA ZA PRIVATIZACIJU O PRIMOPREDAJI TURISTIČKIH OBJEKATA Ministar obrane Jozo Radoš i zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju Krešimir Starčević potpisali su u četvrtak Sporazum o primopredaji 10 turističkih objekata koje je Fond preuzeo od MORH-a, a čija se vrijednost procjenjuje na oko 10 milijardi kuna. Sporazum je potpisao i predsjednik Sindikata vojnih službenika i namještenika Radomir Delić. Time je izvršena odluka Vlade da se nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske kojima je upravljalo Ministarstvo obrane prenesu na upravljanje HFP-u, te pripreme za daljnju privatizaciju, rekao je Radoš. Važnim je ocijenio što će Sporazumom 383 djelatnika ostati zaposlena barem dok hoteli budu u vlasništvu Fonda. To su hotel Komodor s kampom u Orebiću, Alem s kampom u Baškom Polju, autokampovi Uvala Slana u Selcu i Seget u Trogiru, depadans Eden u Crikvenici, hoteli "Hrvatska" u Baškoj Vodi, "Park" u Crikvenici, turističko naselje Pineta u Fažani, Kupari i hotel "Krvavica" u Krvavicama. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA MINISTAR CRKVENAC S PREDSTAVNICIMA SVJETSKE BANKE Ministar financija Mato Crkvenac razgovarao je u utorak s direktorom u Svjetskoj banci za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku sa sjedištem u Zagrebu Andrewom Vorkinkom i novoimenovanom managericom Svjetske banke za Hrvatsku Indirom Konjhodžić o tijeku izvršenja dosadašnjih kreditnih programa s tom financijskom institucijom i mogućnostima poboljšanja buduće suradnje. Kako je priopćeno iz Ministarstva financija, tijekom razgovora razmijenjene su informacije o tijeku izvršenja dosadašnjih kreditnih programa Svjetske banke u Hrvatskoj, te su se suglasili o prijedlozima za poboljšanje buduće suradnje i koordinacije u provedbi pojedinih kreditnih programa. Obje su se strane, naime, suglasile oko potrebe da se ustanovi zajedničko radno tijelo koje bi vodilo stalnu, kontinuiranu brigu o tijeku provedbe pojedinih programa koje kreditira Svjetska banka, stoji u priopćenju. USAID PODRŽAVA PROJEKT REFORME LOKALNE SAMOUPRAVE U HRVATSKOJ Projekt reforme lokalne samouprave, koji, uz potporu USAID-a, zajednički provode stručnjaci američke neprofitne i nevladine udruge "The Urban Institute" i domaći stručnjaci u pet hrvatskih gradova, predstavljen je u ponedjeljak u američkom veleposlanstvu u Zagrebu. Cilj je projekta edukacija lokalnih dužnosnika i uvođenje suvremenih metoda u lokalnoj samoupravi koje su se već pokazale učinkovitima u nekim tranzicijskim zemljama, kazao je direktor "The Urban Institutea" Maris Mikelsons. Riječ je o reformi lokalne samouprave, koja obuhvaća strateško planiranje gospodarskog razvoja, upravljanje imovinom i financijama, informacijski management i sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka, napomenuo je koordinator projekta Tom Rogers dodajući da se ti projekti nadopunjuju na one koje od Hrvatske traži Europska unija. Nove su se metode u Hrvatskoj počele provoditi preko pilot-projekata u Bjelovaru, Crikvenici, Osijeku, Rijeci i Varaždinu. "Uloga gradskih poglavarstva izuzetno je važna jer o njihovoj inicijativi u velikoj mjeri ovisi i sudjelovanje građana u radu lokalne samouprave", naglasio je Mikelsons dodajući kako za to postoje razni načini, a jedan od njih je i uvođenje javne diskusije o proračunu. Taj model pomaže da lokalne financije budu transparentnije. HUP: NIZOZEMSKI UMIROVLJENI MANAGERI NA USLUZI HRVATSKIM TVRTKAMA Nizozemski konzultantski program razvoja menadžmenta (NMCP), koji mogu koristiti i hrvatske tvrtke, predstavljen je u ponedjeljak zainteresiranim članicama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). NMCP utemeljili su 1978. Nizozemska udruga poslodavaca i Ministarstvo razvoja s ciljem pružanja pomoći poduzećima dolaskom stručnjaka za pojedina područja u zainteresirane tvrtke. Riječ je o umirovljenim stručnjacima, managerima s bogatim iskustvom, čiji angažman traje od tri dana do tri mjeseca, pri čemu tvrtka domaćin plaća samo troškove smještaja i prehrane, a ostale troškove (plaću, putovanje, dnevnice, osiguranje isl) NMCP program. Na prezentaciji, koju je u Glavnom ravnateljstvu HUP-a vodio Ed Garsvo, glavni koordinator NMCP-a za Hrvatsku, istaknuto je da je HUP bio u više navrata korisnikom NMCP-jevih usluga i to na području osiguravateljskog businessa (osnivanje Poslodavac osiguranja), elektroničkog poslovanja (HUP ON LINE) i tekstilne industrije (osnivanje Modne zajednice). HUP s NMCP-om uspješno surađuje od 1996. godine, a u HUP-u posebno ističu da su u svim tvrtkama koje su koristile usluge NMCP-a postignuti izvrsni rezultati. Program financiraju Konfederacija nizozemskih industrijalaca i poslodavaca, nizozemska Vlada i Europska Unija, a pokriva usluge savjetovanja iz područja upravljanja ljudskim resursima, organizacije poslovanja, ustroja tvrtke, menadžmenta i izvoznih aktivnosti. Za tvrtke koje su bar jednom koristile usluge NMCP-a moguća je i uspostava poslovnih partnerstava s nizozemskim gospodarstvenicima. POTPISAN DODATNI PROTOKOL O LIBERALIZACIJI TRGOVINE SA SLOVENIJOM Dodatni protokol broj 1. Ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Slovenije, kojim se mijenja važeći Ugovor o slobodnoj trgovini između dvije zemlje u dijelu trgovine poljoprivrednim proizvodima, potpisan je u četvrtak u Ljubljani. Protokolom se omogućuje veća liberalizacija međusobne trgovine poljoprivrednim proizvodima. Dodatni protokol privremeno će se primjenjivati od 1. srpnja 2002. Predviđenim će se izmjenama omogućiti veća liberalizacija trgovine poljoprivrednim proizvodima između Hrvatske i Slovenije na sljedeći način: razmjena koncesija odvijat će se sukladno CEFTA modelu i koncesijama kojima je obuhvaćen mnogo veći broj poljoprivrednih proizvoda nego važećim Ugovorom o slobodnoj trgovini. U DANSKOJ PREDSTAVLJENE MOGUĆNOSTI HRVATSKOG GOSPODARSTVA Hrvatska je ovog tjedna u Kopenhagenu predstavila svoje gospodarske potencijale danskim gospodarstvenicima, priopćeno je u četvrtak iz Ministarstva vanjskih poslova RH. Prezentacija je održana u organizaciji hrvatskog veleposlanstva i Danske gospodarske komore, a prisustvovalo je 30-ak predstavnika danskih kompanija zainteresiranih za ulaganja i zajedničke projekte, pet hrvatskih poduzeća te izaslanstvo Ministarstva gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore i Fonda za privatizaciju. Hrvatski predstavnici upoznali su, na prezentaciji održanoj u četvrtak, sudionike s mjerama za poticanje ulaganja i mogućnostima ulaganja u hrvatsko gospodarstvo te privatizacijom državnog portfelja. 6. SINDIKATI SINDIKALCI: VLADA OMEKŠALA STAV PREMA IZMJENAMA ZAKONA O RADU Sindikalni čelnici ocijenili su u ponedjeljak da je Vlada omekšala stav prema izmjenama Zakona o radu (ZOR), pa bi se razgovori socijalnih partnera mogli nastaviti u tolerantnijoj atmosferi od dosadašnje. Sindikalci su pozitivno ocijenili uvjeravanja potpredsjednika Vlade Gorana Granića na sjednici Gospodarsko- socijalnog vijeća (GSV) da za izmjene ZOR-a nisu utvrđeni nikakvi rokovi, već će se razgovori nastaviti dok se ne postignu kvalitetna i usuglašena rješenja. Sindikati su uspjeli uvjeriti Vladu da nema smisla mijenjati ZOR paušalno i na brzinu, izjavio je Hini predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Boris Kunst. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever ustvrdio je kako je Vlada prvi puta pokazala spremnost na razgovore oko nekih od najspornijih pitanja, kao što su definicija malog poslodavca i otpremnine za starije radnike. Dobro je što će se usporedno s izmjenama ZOR-a razmotriti niz drugih zakona važnih za podizanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, smatra predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić. Jurić je podsjetio da je zbog prošlogodišnjeg povećanja broja radnika kod malog poslodavca s pet na deset bez zaštite od otkaza ostalo 10 tisuća zaposlenih u metalskoj industriji. "Ako se broj radnika kod malog poslodavca ne može smanjiti, naš je cilj da se taj broj barem ne povećava", kazao je Jurić. SINDIKATI I UPRAVA RIJEČKE LUKE O FINANCIJSKOM IZVJEŠĆU ZA 2001. Čelnici triju lučkih sindikata i nadalje smatraju da Radničko vijeće riječke Luke nije od Uprave dobilo kvalitetno izvješće o poslovanju tog poduzeća, već samo djelomično i nepotpisano. Navodeći pojedine stavke iz financijskog poslovanja Luke u prošloj godini, u četvrtak na konferenciji za novinare sindikalisti Luke kazali su da je u izvješću napravljena "financijska gimnastika" te da postoji nesklad, primjerice, među podacima koji kazuju da je promet u 2001. porastao za 13 posto, troškovi rashoda za 15 posto, a da je dobit 88 posto manja nego prethodne godine. Predsjednik Samostalnog sindikata zaposlenika Roberto Zubčić, predsjednik HUS-ova Nezavisnog sindikata zaposlenika Vlatko Mandekić i predsjednik Lučkog slobodnog sindikata Drago Jelčić ustvrdili su da podataka o pravcima kretanja prometa nema, a nije niti poznato što je direktor Miran Cofek postigao posjetima desecima zemalja. Uprava se ponaša kao "pijani milijunaš", tvrde sindikalci. Pola sata kasnije konferenciju za novinare održao je i generalni direktor Luke Miran Cofek i kazao da ekonomija ne poznaje pojam "financijske gimnastike", a da svaka revizija može utvrditi pravo financijsko stanje Luke. Pojedini rashodi poduzeća povećali su se, no rashode nije moguće pratiti bez uvažavanja prihoda, kazao je Cofek i dodao da su troškovi Luke porasli zbog ulaganja, povećanja troškova za komunalne naknade i plaćanja zostalih dugovanja te da je stoga i dobit u 2001. bila manja. Financijsko izvješće poduzeća predočeno je Nadzornom odboru, a od Uprave je zatraženo da ga dopuni, istaknuo je Cofek. 7. UDRUGE OBRTNICI ZA ODGODU ZAKONA O DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA OSIGURANJA Hrvatska obrtnička komora (HOK) drži kako bi, zbog očekivane burne reakcije među obrtnicima, primjenu Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja, koji je u četvrtak bio pred Vladom, trebalo odgoditi za 1. siječnja 2003. godine, jer je, naglašeno je, "neprimjereno tako važne odluke koje se tiču poslovanja poduzetnika i obrtnika donose na polovini godine". Upravo tom zakonskom tekstu i problemima koji njegovom primjenom mogu nastati, bio je posvećen okrugli stol. Obrtnici su istaknuli kako Zakon ne treba u sadašnjem obliku odbaciti već bi one njegove dijelove koji se odnose na obrtništvo trebalo radikalno izmijeniti. Potkrepljuju to podacima kako su od 1. siječnja do 31. ožujka ove godine obrtnici za mirovinsko osiguranje plaćali doprinos od 437,19 kuna mjesečno na osnovicu od 2.242 kune. Već od 1. travnja osnovica je povećana za 5,88 posto, na 2.374 kune te se doprinos plaća u iznosu od 462,93 kune. Od 1. srpnja pak, prema Prijedlogu Zakona, najniža osnovica iznosila bi 4.017,60 kuna, odnosno, mjesečni bi doprinos za to osiguranje bio 783,43 kune, što predstavlja povećanje od čak 69 posto. Doprinos za zdravstveno osiguranje od 1. srpnja povećat će se za najnižu osnovicu za više od 23 posto, na 642,82 kune. Tako bi na godišnjoj razini obveze obrtnika za osobno mirovinsko i zdravstveno osiguranje uz primjenu najniže mjesečne osnovice iznosile 17.115 kuna, što je nominalni porast od čak 45 posto. Iz Udruge poreznih obveznika, organizatora okruglog stola, istaknuli su kako Zakonom jednostrano uvodi obveza, ali se ne vidi za što će se tako povećana ubirana sredstva upotrijebiti. 8. SAJMOVI, SKUPOVI SKUP SVJETSKE TURISTIČKE ORGANIZACIJE U CAVTATU Na godišnjem sastanku Komisije za Europu Svjetske turističke organizacije (WTO) okupilo se u srijedu u Cavtatu osamdesetak sudionika iz 35 zemalja, među kojima i brojni ministri turizma, a tijekom trodnevnog trajanja skupa održat će se i seminar o turističkoj promociji europskih destinacija na najvažnijim turističkim tržištima. U cavtatskom hotelu Croatia 39. sastanak Europske komisije WTO-a otvorio je zamjenik predsjednika hrvatske Vlade Dražen Budiša istaknuvši, među ostalim, kako i održavanje tog skupa pokazuje da se turizam vratio u Hrvatsku. Glavni tajnik Svjetske turističke organizacije Francesco Frangialli je kazao kako se skup odvija u trenutku važnom za turizam u Europi. Događajima od 11. rujna prošle godine svjetska turistička ponuda bila je pogođena i prvi put nakon Drugog svjetskog rata zabilježen je pad broja turističkih posjeta, i to za 1,3 posto, istaknuo je Frangialli, dodajući kako su se neki dijelovi turističke industrije ipak uspjeli oduprijeti, a neki i profitirati. Među zemljama koje su uspjele profitirati nalaze se Španjolska i Hrvatska, rekao je. Govoreći o aktualnom trenutku turizma u Hrvatskoj ministrica turizma Pave Župan Rusković je napomenula da je prošle godine ostvareno 6,5 milijuna turističkih dolazaka, a naš udio u turizmu Mediterana je sada četiri posto. OTVOREN SAJAM EXPO 2002. U Osijeku je u srijedu otvoren 10. Međunarodni sajam graditeljstva i opreme i 3. Sajam obrtništva "Expo 2002", a na 3500 četvornih metara izložbenog prostora svoje proizvode i usluge predstavit će oko 130 izlagača iz Hrvatske, BiH, Mađarske i Italije. Na sajmu se predstavlja i Hrvatska obrtnička komora, koja je suorganizator priredbe, te obrtničke komore hrvatskih županija. Otvarajući "EXPO 2002" pomoćnik ministra za obrt, malo i srednje poduzetništva Dragutin Katalenić kazao je kako je to jedan od četiri najveća regionalna sajma iz ovih područja gospodarstva.