POSLOVNI PREGLED BROJ 259

POSLOVNI PREGLED broj 259 27. travnja - 3. svibnja 2002. SADRŽAJ: - KOORDINACIJA ZA GOSPODARSTVO O UGOVORIMA SA SLOVENIJOM - PBZ, RBA I ZABA: SINDICIRANI ZAJAM ZA MIROVINSKU REFORMU - DRŽAVNI INSPEKTORAT NAJAVLJUJE ZABRANE POSLOVANJA ZBOG RADA NA CRNO - TOMČIĆ: PROMJENE ZOR-A U SABORSKOJ PROCEDURI MOŽDA VEĆ ZA DESET DANA - MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE: HRVATSKA I DALJE NA LISTI EU ZA IZVOZ MLIJEKA - U HRVATSKOJ U OŽUJKU 0,2 POSTO VIŠE ZAPOSLENIH - ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA POVEĆANE 0,2 POSTO - PROSJEČNA NETO PLAĆA ISPLAĆENA U VELJAČI 3.500 KUNA - HRVATSKI INOZEMNI DUG PONOVNO IZNAD 11 MILIJARDI USD - UNICREDITO I ALLIANZ 96,2-POSTOTNI VLASNICI ZAGREBAČKE BANKE - POČELO PREBACIVANJE NOVACA NA OSOBNE RAČUNE U MIROVINSKIM FONDOVIMA - ZIF DOM I PIF VELEBIT PRODALI UDJELE U SAS-OVOJ MARINI 'ZLATNA LUKA' - CROATIA OSIGURANJE: RAST PREMIJA 8,4 POSTO - UNIQA PROŠLE GODINE OSTVARILA PRIHOD OD 28 MILIJUNA KUNA, UZ PLANIRANI GUBITAK - DOBIT PARTNER BANKE U PROŠLOJ GODINI 10,6 MILIJUNA KUNA - SPORAZUM O TRANSPORTU RUSKE NAFTE NA SVJETSKA TRŽIŠTA PREKO OMIŠLJA - PRIHODI SIEMENSA U HRVATSKOJ PROŠLE GODINE POVEĆANI 50 POSTO - TDR OBJAVIO JAVNU PONUDU ZA PREUZIMANJE PREOSTALIH DIONICA TDZ-A - VIKTOR LENAC: DOBIT U 2001. MANJA ZA 26 POSTO - PREDSJEDNIK MESIĆ U "VARTEKSU" - VINSKI PODRUMI - BELJE S NOVIM VLASNIKOM U PROŠIRENJE PROIZVODNJE - SLAVONSKA BANKA KREDITIRA "BELJE" DD - PRODAJA SPLITSKOG "POMGRADA" - RIJEŠITI PITANJE VLASNIŠTVA POLJOPRIVRENE FARME U TOPUSKOM - LANI NA POHRANU INFORMATIČKIH PODATAKA POTROŠENO 19 MILIJUNA DOLARA - HRVATSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO ZAVRŠILO POSJET EGIPTU - SEMINAR O RADNOM ZAKONODAVSTVU BEZ VEĆINE SINDIKATA - SINDIKALNA KOŠARICA: ZA MJESEČNE TROŠKOVE POTREBNE DVIJE PLAĆE - POSLOVNI FORUM ZA KONKURENTNOST ZA ČELNIKE HRVATSKIH TVRTKI 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA KOORDINACIJA ZA GOSPODARSTVO O UGOVORIMA SA SLOVENIJOM Vladina Koorodinacija za gospodarstvo utvrdila je u utorak prijedloge za sklapanje ugovora između hrvatske i slovenske vlade o jednostavnijem obavljanju granične kontrole u cestovnom i željezničkom prometu, te ugovora o određivanju cestovnih graničnih prijelaza između dvije zemlje, priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Ugovorom o graničnim prijelazima utvrdile bi se kategorije za već postojeće prijelaze, postupak promjene kategorije graničnih prijelaza, otvaranje novih i zatvaranje postojećih prijelaza, te donošenje odluka o privremenim, povremenim i graničnim prijelazima za pogranični promet. Te bi se teme uskoro trebale naći i pred hrvatskom Vladom koja ovaj tjedan neće održati svoju redovitu sjednicu u četvrtak. Vlada normalno radi, samo što u četvrtak nema redovne sjednice, kažu u Vladinu Uredu, napominjući da za to nema posebnog razloga. Koordinacija je razmatrala i Strategiju razvoja makroekonomije, jedne od 19 strategija opće strategije razvoja države "Hrvatska u 21. stoljeću". "Makroekonomija" definira koncepciju razvitka makroekonomskog okvira, ciljeve i načela izgradnje poticajnog i učinkovitog makroekonomskog okvira, te nudi odgovarajuće politike i mjere za realizaciju. Strategija o makroekonomiji već se jednom, sredinom veljače, našla pred Vladom, ali je rasprava o njoj tada odgođena uz poruku da je treba doraditi i vidjeti što treba učiniti da Hrvatska postigne veće stope gospodarskog rasta nego li je ona predviđala. Naime, ta je stategija za razdoblje 2001.-2015. godine projcirala gospodarski rast po prosječnoj godišnjoj stopi od oko 5 posto. U Vladi pak smatraju da Hrvatska što prije treba doseći gospodarski rast od 7 posto. Teško je moguće ostvariti sedampostotni rast već ove godine, ali treba učiniti sve da se to ostvari čim prije, izjavio je tom prilikom premijer Ivica Račan. PBZ, RBA I ZABA: SINDICIRANI ZAJAM ZA MIROVINSKU REFORMU Ministarstvo financija te Privredna banka Zagreb (PBZ), Raiffeisenbank Austria (RBA) i Zagrebačka banka (ZABA) sklopili su u petak 26. travnja Ugovor o aranžiranju programa mosnog financiranja tranzicijskog troška mirovinske reforme u iznosu od 1,1 milijarde kuna i izdanja obveznica Republike Hrvatske u iznosu od 500 milijuna eura, dospijeća 2012. Kako je objavljeno, Ministarstvo financija je, u ime i za račun Republike Hrvatske, Nositelj Programa, dok su tri spomenute banke zajednički aranžeri i pokrovitelji Programa. Aranžeri Programa, u okviru navedenog Programa, organizirali su mosno financiranje u obliku sindiciranog revolving kredita u iznosu od 1,1 milijarde kuna, koji će se otplaćivati u skladu s dinamikom izdavanja državnih obveznica u tri tranše na domaćem tržištu. Program je zamišljen kao fleksibilna platforma za financiranje tranzicijskog troška drugog mirovinskog stupa, u okviru koje se ciljano podmiruju financijske obveze državnog proračuna u financiranju tranzicijskog troška - izdavanjem serije/tranši državnih obveznica kao likvidnog/tržišnog instrumenta kojim se apsorbira akumulirana imovina mirovinskih fondova, a otvara se i proširena mogućnost za investiranje u državne obveznice širem krugu institucionalnih investitora na domaćem tržištu. PBZ, RBA i ZABA će na primarnom će tržištu alocirati spomenute obveznice obveznim mirovinskim fondovima i ostalim institucionalnim investitorima, dok se na sekundarnom tržištu u trgovanje tim obveznicama očekuju uključivanje i malih investitora i građana. Izdanje tih obveznica, na rok od 10 godina s kuponom od 6,875 kuna, denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke (HNB), bit će uvršteno u Kotaciju I Zagrebačke burze, te u depozitorij, prijeboj i namiru Središnje depozitarne agencije (SDA). Plasmanom obveznica širokom spektru investitora na tržište putem distribucijskih kanala triju banaka, uz garantiranje upisa obveznica obveznim mirovinskim fondovima, Ministarstvo financija će obveznim mirovinskim fondovima omogućiti alokaciju sredstava sukladno postavljenim investicijskim smjernicama te istovremeno kreirati likvidno referentno izdanje obveznica na domaćem tržištu. DRŽAVNI INSPEKTORAT NAJAVLJUJE ZABRANE POSLOVANJA ZBOG RADA NA CRNO Glavni državni inspektor Branko Jordanić upozorio je u ponedjeljak da će inspektori rada za radne odnose dosljedno i bez izuzetka primjenjivati mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti kod svakog poslodavca kod kojeg se utvrdi nelegalno zapošljavanje. Ta će se mjera primjenjivati kao zakonom propisana mjera za suzbijanje sive ekonomije na tržištu rada, priopćeno je iz Državnog inspektorata. Najavljuje se da će inspektori rada za radne odnose Državnog inspektorata, uz dosadašnje mjere koje su poduzimali, sukladno odredbama čl. 62. Zakona o Državnom inspektoratu, protiv svih prekršitelja koji nezakonito zapošljavaju, neprijavljuju radnike tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ili nezakonito zapošljavaju strance, poduzimati i mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti kod svakog poslodavca kod kojega se utvrdi takvo nezakonito zapošljavanje. Nadzoru zakonitosti u radno-pravnim odnosima podložni su svi gospodarski subjekti. Glavni državni inspektor, u izjavi koja se prenosi u priopćenju, napominje da su prekršajni sudovi zatrpani prijavama inspektora protiv poslodavaca kod kojih je nedvojbeno utvrđeno nezakonito zapošljavanje, a nelegalno zaposleni radnici i dalje trpe štetu. "U cilju učinkovitijeg suzbijanja ove nezakonitosti nužno je primijeniti i krajnju mjeru koju propisuje zakon", upozorava Jordanić. TOMČIĆ: PROMJENE ZOR-A U SABORSKOJ PROCEDURI MOŽDA VEĆ ZA DESET DANA Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić izjavio je u četvrtak kako se nada da će o promjenama radnoga zakonodavstva Hrvatski sabor raspravljati i prihvatiti ih do sredine srpnja te da bi zakonski prijedlog u saborskoj proceduri mogao biti već za deset dana. Tomčić je to najavio samo dan pošto je u Hrvatskoj održan sindikalni prosvjed pod geslom "Mijenjajte sebe, a ne Zakon o radu", koji su organizirale četiri sindikalne središnjice. U vezi s prvosvibanjskim prosvjedom predsjednik Hrvatskoga sabora istaknuo je da postoji nesklad između retorike sindikalista pred radnicima i onoga što govore na sjednicama Gospodarsko-socijalnoga vijeća. Po podatcima koje imam, a i danas sam dobio nove, razgovori na sjednicama GSV-a teku vrlo dobro i usklađen je velik dio prijepornih pitanja, istaknuo je Tomčić, dodavši da ne može komentirati hoće li se dogoditi preokret. Tomčić je o sindikalnom prosvjedu govorio na konferenciji za novinare na kojoj je najavio da će se konferencija predsjednika europskih parlamentarnih skupština kojoj će biti domaćin održati od 9. do 12. svibnja u Zagrebu pod naslovom "Demokracije sučeljene s terorizmom - nacionalne strategije". MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE: HRVATSKA I DALJE NA LISTI EU ZA IZVOZ MLIJEKA Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva odbacilo je navode jednog dnevnika po kojem su veterinarske službe Europske Unije oduzele Hrvatskoj (i Sloveniji) licence za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Hrvatska je zadržala status zemlje izvoznice u EU, a odobreni izvozni objekti u Hrvatskoj zadržali su status izvoznih objekata, te su i dalje na listi EU za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, priopćilo je Ministarstvo reagirajući na pisanje "Večernjeg lista". "Večernjak" u dvobroju od 30. travnja/1. svibnja piše da su bosanskohercegovački mljekari, nakon nepune dvije godine aktualizirali pitanje zabrane uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda iz Hrvatske i Slovenije, nakon što su stručne veterinarske službe EU tim državama oduzele licence za izvoz tih proizvoda. Najenergičnije odbacujemo sve navode iznesene u članku "Sarajevo počinje 'mliječni rat' s Hrvatskom i Slovenijom", osobito one o zabrani izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje članice EU, ističe Ministarstvo. Navodi i kako se konačno izvješće EK - Glavnog ureda za zdravlje i zaštitu potrošača - Odjela za namirnice i veterinarstvo, očekuje u idućih 15-ak dana kada će o svemu moći dati dodatne informacije. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U HRVATSKOJ U OŽUJKU 0,2 POSTO VIŠE ZAPOSLENIH U Hrvatskoj je u ožujku bilo 1.326.780 ukupno zaposlenih, što je za 0,2 posto više nego u veljači. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku broj zaposlenih u pravnim osobama u ožujku je bio 1.034.931 osoba ili također 0,2 posto više u usporedbi s prethodnim mjesecom. U ožujku je zabilježen rast od 0,8 posto zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, kojih je bilo 220.124. Broj aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika u ožujku je u odnosu na veljaču smanjen za 0,8 posto na 71.725 osoba. Nezaposlenih je u ožujku bilo 415.352 ili 0,2 posto više nego u mjesecu prije, dok je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 23,8 posto, isto kao i u veljači. ZALIHE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA POVEĆANE 0,2 POSTO Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima na kraju ožujka ove godine bile su za 0,2 posto veće u odnosu na prethodni mjesec, dok je u usporedbi s istim mjesecom prošle godine njihov rast značajniji i iznosi 7,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Promatrano prema glavnim područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti, u rudarstvu i vađenju zalihe gotovih proizvoda u ožujku su u odnosu na veljaču povećane za 0,3 posto, dok su na međugodišnjoj razini (ožujka 2002./ožujak 2001.) smanjene za 4,4 posto. U prerađivačkoj industriji, pak, zalihe su u trećem ovogodišnjem mjesecu bile 0,2 posto veće nego u drugom te osam posto veće nego u trećem mjesecu 2001. godine. PROSJEČNA NETO PLAĆA ISPLAĆENA U VELJAČI 3.500 KUNA Prosječna neto plaća isplaćena u Hrvatskoj u veljači ove godine iznosila je 3.500 kuna i bila je, nominalno i realno, za 2,7 posto manja u odnosu na prethodni mjesec, dok je u usporedbi s veljačom 2001. godine nominalno povećana za 3,1, a realno 0,2 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječena neto plaća isplaćena u prva dva mjeseca ove godine iznosila je 3.548 kuna i bila je za 2,3 posto veća u odnosu na prva dva prošlogodišnja mjeseca. HRVATSKI INOZEMNI DUG PONOVNO IZNAD 11 MILIJARDI USD Hrvatski inozemni dug, nakon smanjenja na početku godine, u veljači je ponovno prešao razinu od 11 milijardi američkih dolara te je krajem tog mjeseca iznosio 11,2 milijarde USD. To je za 273 milijuna dolara veći iznos dugovanja nego krajem ovogodišnjeg siječnja. Po podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka, najveće se povećanje duga u veljači u odnosu na siječanj - za 224 milijuna dolara iskazuje kod sektora države. Ukupan dug države krajem veljače premašio je iznos od 5 milijardi dolara, što čini 45,4 posto ukupnog hrvatskog inozemnog duga. Udio u ukupnom dugu od 27,3 posto imaju ostali sektori (nefinancijska poduzeća, ostale financijske institucije i stanovništvo), čiji je ukupni dug prema inozemstvu krajem veljače iznosio nešto više od tri milijarde dolara. Banke sa 1,8 milijardi dolara sudjeluju u ukupnom inozemnom dugu sa 16,1 posto, a na izravna ulaganja otpada 1,1 milijarda dolara ili oko 10 posto ukupnog duga. Udio ukupnog hrvatskog inozemnog duga, koji je krajem prošle godine iznosio 11.146 milijuna dolara, u bruto domaćem proizvodu u 2001. bio je 54,5 posto. Ukupne su pak otplate vanjskog duga u ostvarenom izvozu roba i usluga u prošloj godini imale udio od 37,9 posto. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE UNICREDITO I ALLIANZ 96,2-POSTOTNI VLASNICI ZAGREBAČKE BANKE - Konzorcij koji čine talijanska bankarska grupacija UniCredito Italiano i njemački osiguravatelj Allianz raspolaže s ukupno 2,764.872 dionice, odnosno 96,21 posto glasova u glavnoj skupštini Zagrebačke banke (ZABA), objavljeno je iz te banke. UniCredito je, naime, na temelju javne ponude za preuzimanje od 13. ožujka ove godine stekao novih 465.253 redovne dionice Zagrebačke banke s pravom glasa, odnosno daljnjih 17,11 posto dionica s pravom glasa. Prva ponuda Konzorcija - za stjecanje cjelokupnog izdanog temeljnog kapitala, odnosno svih izdanih dionica sa pravom glasa i GDR-ova Zagrebačke banke - objavljena je sredinom veljače. Nju su do početka ožujka prihvatili imatelji dionica i GDR-ova Zagrebačke banke koji drže 59,1 posto temeljnog kapitala Banke s pravom glasa. Sa 20 posto dionica koje je Konzorcij držao od prije, to je predstavljalo 79,1 posto dionica ZABA-e s pravom glasa. POČELO PREBACIVANJE NOVACA NA OSOBNE RAČUNE U MIROVINSKIM FONDOVIMA Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena) priopćila je da je u ponedjeljak počelo prebacivanje novaca s privremenog računa u Hrvatskoj narodnoj banci na osobne račune osiguranika u obveznim mirovinskim fondovima. Nakon uspješnog testiranja programa, Ministarstvo financija će s Hageninog privremenog računa prebacivati sredstva na račun Središnjeg registra osiguranika (Regos) nakon čega će Regos sa svojega računa prebaciti taj novac na osobne račune osiguranika u obveznim mirovinskim fondovima. Po posljednjim podacima, na privremenom računu Hagene prikupljeno je oko 440 milijuna kuna. Završetak transakcije očekuje se krajem tjedna, a daljnje prebacivanje novaca s Hageninog na Regosov račun, te na osobne račune u fondovima ići će kontinuirano, sukladno dinamici uplata sredstava. Iznos s privremenog računa bit će isplaćen mirovinskim fondovima ukamaćen po eskontnoj kamatnoj stopi od 5,9 posto. ZIF DOM I PIF VELEBIT PRODALI UDJELE U SAS-OVOJ MARINI 'ZLATNA LUKA' Zatvoreni investicijski fond Dom i privatizacijsko investicijski fond Velebit prodali su u utorak svoje udjele, ukupno 84,56 posto, u SAS-ovoj marini 'Zlatna luka' kraj Zadra institucionalnom kupcu - Hypo Alpe Adria vrijednosnicama. Kako su objavili iz agencije za odnose s javnošću Taneo, prodajna cijena po dionici iznosila je 143 eura ili 1.057,6 kuna, odnosno ukupno je prodano 79,437 dionica u vrijednosti 84 milijuna kuna. Dom fond je prodao 55.451 dionicu ili 59,03 posto temeljnog kapitala te marine, dok je PIF Velebit prodao 23.986 dionica ili 25,53 posto. CROATIA OSIGURANJE: RAST PREMIJA 8,4 POSTO Croatia osiguranje ostvarilo je u prošloj godini rast bruto upisane premije od 8,4 posto - sa 2,34 milijarde kuna u 2000. na 2,53 milijarde kuna u 2001. godini. Uprava Croatia osiguranja odobrila je revidirano revizorsko izvješće za 2001. godinu dobijeno od revizora Ernst & Young, izvješteno je iz te osiguravateljske kuće. Pritom se napominje da je po mišljenju Uprave Croatia osiguranja revidirano izvješće potvrdilo očekivane rezultate i činjenicu da je Croatia osiguranje vodeće osiguravajuće društvo u Hrvatskoj. Dodaje se i da je u segmentu životnog osiguranja, unatoč nedovoljnoj razvijenosti tržišta životnog osiguranja u Hrvatskoj, zabilježen značajan rast - bruto premija narasla je sa 128 milijuna kuna u 2000. godini na 155 milijuna kuna u prošloj godini, što predstavlja rast od 20,5 posto. Iz Croatia osiguranja napominju da se bolja profitabilnost očituje u povećanju dobiti prije oporezivanja sa 65,7 milijuna kuna u 2000. godini na 75,3 milijuna kuna u 2001. godini, dok je veća efektivna porezna stopa uzrokovala neznatno smanjenje dobiti poslije oporezivanja za 6 milijuna kuna. Ukupna imovina tvrtke povećana je sa 4,2 milijarde kuna u 2000. godini na 4,5 milijardi kuna u 2001. godini, uz istodobno poboljšanje u njezinoj strukturi, s većim naglaskom na ulaganja i vrijednosne papire Republike Hrvatske i depozite u bankama. Također, vidljivo je značajno povećanje tehničkih rezervi za 7,7 posto u 2001. godini. Kapital i rezerve Croatia osiguranja povećane su na 649,4 milijuna kuna u 2001. godini sa 616,7 milijuna kuna u 2000. godini. UNIQA PROŠLE GODINE OSTVARILA PRIHOD OD 28 MILIJUNA KUNA, UZ PLANIRANI GUBITAK Osiguravajuća kuća Uniqa ostvarila je u prošloj godini 28 milijuna kuna policirane premije, a za 2002. planiraju premiju više nego udvostručiti, odnosno 65 milijuna kuna ukupne ugovorene policirane premije, izjavio je predsjednik Uprave Vinko Vukadin. Od ukupno prijavljenih 275 odštetnih zahtjeva, u 2001. ih je riješeno 220 ili 80 posto te na temelju toga isplaćeno ukupno 1,2 milijuna kuna. Vukadin pojašnjava da je petogodišnjim planom poslovanja Uniqa osiguranja ostvarivanje dobiti je predviđeno tek u 2005., tako da je i u 2001. ostvaren planirani gubitak. U portfelju tvrtke najviše, oko 60 posto, otpada na životna osiguranja. U budućnosti je plan u ukupnom portfelju tvrtke zadržati barem 50 posto životnih osiguranja, a ostatak bi popunili ostali oblici osiguranja, od čega automobilski kasko i automobilska odgovornost ne bi prelazila 20 posto. Uniqa, koja je u Hrvatskoj počela djelovati 1999. pod imenom Austrija osiguranje, danas ima ukupno oko 120 zaposlenih i još oko 600 honorarnih agenata, a uz maticu iz Austrije, koja drži 80 posto dionica, preostalo vlasništvo ima EBRD. Osiguravajuća kuća Uniqa djeluje i u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Italiji, Švicarskoj, Španjolskoj. DOBIT PARTNER BANKE U PROŠLOJ GODINI 10,6 MILIJUNA KUNA Zagrebačka Partner banka u prošloj je godini ostvarila dobit od 10,6 milijuna kuna, što je za oko 8,4 milijuna kuna više nego u 2000. godini, objavljeno je iz Banke nakon održane Glavne skupštine. Na kraju 2001. ukupna sredstva Partner banke dosegnula su 459,36 milijuna kuna ili 39 posto više u odnosu na kraj prethodne godine, a u Banci naglašavaju da je takav rezultat ostvaren uz istodobno povećanje opsega bankovnih usluga i smanjenje cijena usluga. Štednja građana u Partner banci prošle je godine povećana za čak 111,5 posto, uz istovremeni rast i drugih depozita, što je omogućilo i povećani opseg kreditiranja. Kreditni portfelj Banke tako je u 2001. godini povećan za 39 posto te je dosegnuo 246,23 milijuna kuna. Za ovu godinu u Partner banci planiraju daljnji porast bilančne svote, i to za 11 posto. 4. TVRTKE SPORAZUM O TRANSPORTU RUSKE NAFTE NA SVJETSKA TRŽIŠTA PREKO OMIŠLJA Predstavnici Jadranskog naftovoda (JANAF) i transportnih kompanija zemalja sudionica projekta Družba Adria potpisali su 29. travnja ove godine u Moskvi, Sporazum o suradnji i zajedničkom poslovanju u transportu ruske nafte na svjetska tržišta s prekrcajem u luci Omišalj. Kako su izvijestili iz JANAF-a, potpisom Sporazuma stvoren je temelj za otvaranje novog transportnog pravca za izvoz ruske nafte na svjetska tržišta, što je bio preduvjet za potpisivanje međuvladinog Sporazuma o podršci projektu integracije naftovoda Družba i Adria i zaključivanje pojedinačnih ugovora između transportnih kompanija i isporučitelja nafte. PRIHODI SIEMENSA U HRVATSKOJ PROŠLE GODINE POVEĆANI 50 POSTO Recesijska kretanja u svijetu u prošloj se godini nisu odrazila na poslovanje Siemensa u Hrvatskoj, te je ta tvrtka lani zabilježila značajan porast prihoda te povećanje obujma narudžbi. Kako su priopćili iz Siemensa, ukupni su prihodi prošle godine dosegnuli 1,228 milijardi kuna, što je za 50 posto više u odnosu na 2000. godinu. Vrijednost novih narudžbi, pak, i to uglavnom s područja informatike i komunikacija, tehnike građevinarstva, softver inženjeringa i industrije, udvostručena je te je iznosila 1,54 milijarde kuna. Za iduće razdoblje u Simensu najavljuju kako će svoje poslovanje usmjeriti prije svega na plasman razvijenih tehnoloških rješenja u području automatskog upravljanja industrijskim procesima, kao i u gradskom i željezničkom prometu, energetici i medicini te plasman novih informatičko- komunikacijskih tehnologija. TDR OBJAVIO JAVNU PONUDU ZA PREUZIMANJE PREOSTALIH DIONICA TDZ-A Tvornica duhana Rovinj (TDR) objavila je u dnevnim novinama javnu ponudu za preuzimanje preostalih 12,684 posto dionica Tvornice duhana Zagreb (TDZ) i to po cijeni od 1000 kuna po otplaćenoj dionici. TDR, koji je sada već vlasnik 87,316 posto temeljnog kapitala TDZ-a, nudi i otkup svake neotplaćene dionice i to iznos od 1000 kuna po dionici umanjen za iznos obveze otplate tih dionica prema Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP). Javna ponuda TDR-a vrijedi 30 dana. Temeljni kapital TDZ-a iznosi 227.365.600 kuna i podijeljen je u 324.808 redovnih dionica na ime. Dionice glase na nominalni iznos od 700 kuna, a njihova zadnja cijena protekloga tjedan na Zagrebačkoj burzi bila je 770 kuna. VIKTOR LENAC: DOBIT U 2001. MANJA ZA 26 POSTO Poslovna dobit brodogradilišta Viktor Lenac u 2001. je za 26 posto manja u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 18,5 milijuna kuna, dok je neto dobit ostvarena u iznosu od 2,4 milijuna kuna, izvješteno je iz Viktora Lenca nakon održanih sjednica Uprave i Nadzornog odbora te tvrtke. Poslovni prihodi Lenca u 2001. iznose 379,3 milijun kuna, a poslovni rashodi 360,8 milijuna kuna. Nakon uračunavanja financijskih prihoda i rashoda u kojima su najznačajnija stavka rashodi za kamate na dugoročne kredite te poreza na dobit, ostvarena je neto dobit od 2,4 milijuna kuna. Uprava i Nadzorni odbor predlažu glavnoj skupštini društva, koja je zakazana za 14. lipnja, da se dobit nakon oporezivanja, u iznosu od 427.165 kuna raspodijeli za isplatu povlaštene dividende za 2001. Za isplatu punog iznosa povlaštene dividende za 2001. predložit će se skupštini raspodjeljivanje odgovarajućeg iznosa iz ostalih pričuva društva, ne većeg od 1,3 milijuna kuna. Prošlogodišnji financijski rezultati Lenca su pozitivni, ali nisu na razini očekivanih ni ostvarenih prethodnih godina. Niži poslovni prihodi, navodi se u obrazloženju financijskog izvješća, posljedica su "stiješnjenosti" Lenca između zahtjeva koje nameće brzi rast i proizvodnih i projektnih kapaciteta koji su još u fazi izgradnje i razvoja. Uz to, niži prihodi uzrokovani su i visokom razinom radova u tijeku 2001. koji se računaju kao tekuća proizvodnja a ne kao prihod za prošlu godinu. Od ukupnih 133,5 milijuna kuna vrijednosti tekuće proizvodnje, 130,4 milijuna kuna odnosi se na preinaku broda Kraka čije je naručitelj, danski Alcatel, jednostrano raskinuo ugovor o izvođenju radova u veljači ove godine, što, kako se navodi, neće ostaviti značajniji trag na tržišni položaj brodogradilišta. Od ostvarenih poslova u prošloj godini ističe se dovršenje preinake dvaju RO-Ro brodova u brodove za polaganje optičkih kabela, obnova luksuzne jahte Christina O, te preinaka talijanskog klasičnog tankera u tanker s dvostrukim dnom. Polovinom 2001. dopremljen je u Lenac plutajući dok čija se uporaba, nakon remonta i rekonstrukcije, očekuje u drugoj polovini 2002. Dovršetak vlastitog radilišta metalnih konstrukcija planira se krajem 2003. Isporuka tegljača za Jadranski pomorski servis, čija je gradnja vrijedna oko 6,5 milijuna dolara, očekuje se u lipnju 2002. a u tijeku je gradnja broda namjenjenog polaganju kabela za njemačkog naručitelja. Taj bi brod, čija je vrijednost ugovorenih radova 9,75 milijuna dolara, također trebao biti dovršen sredinom 2002. PREDSJEDNIK MESIĆ U "VARTEKSU" Predsjednik Stjepan Mesić u utorak je za posjeta Varaždinu obišao najveću hrvatsku tekstilnu tvrtku "Varteks", za koju je izjavio da je razlog njezina uspjeha taj što nisu primijenili tajkunski model. Mesić je rekao da se tekstilna industrija u Hrvatskoj održala, iako uvjeti za to nisu bili najbolji. "'Varteksovi' proizvodi su dobri. Uspjeli su obnoviti i proizvodne pogone, opremiti ih najsuvremenijim strojevima, a dobro su održavali i stare strojeve. Posebno sam se oduševio što tvrtka izvozi, jer je izvoz izlaz za Hrvatsku, a 'Varteks' tu prednjači", ustvrdio je Mesić. Govoreći o suradnji sa susjednim zemljama, izjavio je kako "nije prijeporno da je INA gradila crpke u Srbiji, kao ni to da su "Varteks" i druga hrvatska poduzeća tamo otvarali prodavaonice i skladišta, pa država treba pomoći da se imovina što prije varti. "Sada kad se krivnja individualizira i kad put u Haag pronalaze krivci za zločine u Hrvatskoj, BiH, Kosovu, veliki su izgledi za suradnju sa susjedima. Jugoslavija je za hrvatsko gospodarstvo zanimljiva i kad počnemo suradnju, otvorit će se i pitanje imovine hrvatskih poduzeća u Srbiji, istaknuo je Mesić. Kako je rekao, radi se na tom da se "ta imovina ustupi u posjed". To je potrebno i zbog sama vlasništva, jer je ono nedodirljivo, rekao je, dodavši da je za "Varteks" važno da u Srbiji prodaje proizvode i vrati vlasništvo. VINSKI PODRUMI - BELJE S NOVIM VLASNIKOM U PROŠIRENJE PROIZVODNJE Njemački poduzetnik Siegfried Einhelling od ovoga je tjedna i službeno postao većinskim vlasnikom vinarije baranjskoga poljoprivrednoga kombinata "Belje" dd. Nova tvrtka, koja će djelovati pod imenom "Vinski podrumi - Belje" dd namjerava do 2008. godine zasaditi novih 300 hektara vinograda i 200 hektara voćnjaka, što bi značilo gotovo dvostruko povećanje sadašnje proizvodnje pa se uz postojećih 226 planira zaposliti još 72 radnika, doznaje se u Upravi poduzeća. Model dokapitalizacije, po kojem je strateški partner izravnim ulaganjem 15,3 milijuna kuna postao vlasnikom 51 posto dionica, u tvrtki ocjenjuju povoljnim jer će, kako drže, osigurati likvidnost bez angažiranja komercijalnih bankarskih kredita. Među novim investicijama planira se osposobljavanje starih podrumskih kapaciteta za proizvodnju 500.000 litara vina barique tehnologijom te pokretanje pogona destilerije za proizvodnju vinskih destilata. Predviđa se sadnja 50 hektara crnih sorti grožđa, budući da su prijašnji nasadi uništeni tijekom agresije i okupacije Baranje i proizvodnja nove serije pjenušavih vina, kaže predsjednik Uprave Baldo Matić. Po njegovim riječima, jedna od razvojnih orijentacija tvrtke bit će izvoz vina u zemlje Europske unije te SAD-a i Kanade, za što su već napravljena ispitivanja tržišta, a početkom svibnja realizirat će se izvoz oko 500.000 litara vina u Rusiju. Većinski vlasnik Einhelling ističe kako će se poduzeće pojačati novim stručnjacima te da ima "zdrav temelj, kvalitet i program koji omogućuje izlazak na svjetsko tržište". SLAVONSKA BANKA KREDITIRA "BELJE" DD Slavonska banka dd Osijek i baranjski poljoprivredni kombinat "Belje" dd sklopili su ugovor o odobrenju kredita vrijednog 48 milijuna kuna, namijenjenog tekućoj proizvodnji. Rok otplate kredita je do kraja ove godine, uz kamatu od 9,5 posto godišnje. Predsjednik Uprave "Belja" Božo Čerkez kazao je kako je to prvi značajniji kreditni iznos namijenjen praćenju poljoprivredne proizvodnje, budući da su poduzeću još početkom Domovinskog rata obustavljeni krediti takvog tipa. Po njegovim riječima, sredstva kredita namijenjena su dovršetku proljetne sjetve i daljnjim proizvodnim aktivnostima, osiguravanju repromaterijala, a dijelom i isplati plaća radnicima. Predsjednik uprave Slavonske banke Ivan Mihaljević ističe da se Banka, nakon financijske konsolidacije "Belja", odlučila za kreditiranje tekuće proizvodnje poduzeća vjerujući u njegovu gospodarsku sposobnost i učinkovitost u rješavanju predstojećih procesa privatizacije i restrukturiranja. Mihaljević je izrazio uvjerenje da će banka, nastavkom tih procesa, pronaći svoj interes u osiguravanju kredita za tekuću proizvodnju poljoprivrednim tvrtkama koje su prošle proces financijske konsolidacije. PRODAJA SPLITSKOG "POMGRADA" Nakon dva neuspjela pokušaja prodaje imovina Pomgrada, splitske građevinske tvrtke u stečaju, u četvrtak je dobila nove vlasnike. Zagrebačka Montmontaža - Hidroinženjering novi je vlasnik najvećeg i najvažnijeg dijela Pomgradove imovine - tvrtke Pomgrad - gradnja s mehanizacijom i kamenolomom Klis Kosa, a njihova je ponuda na javnom natječaju iznosila 2.250.001 euro. Novi se vlasnik obvezao zadržati svih 240 radnika i dovršiti poslove u Zadru, Preku, Visu i crnogorskoj luci Bar. To poduzeće, koje je nastalo nakon stečaja Pomgrada, preuzelo je sve njegove poslove, a izgledno je i dobivanje novih. Stečajni upravitelj Ivo Jukić istaknuo je i kako će sve zaostale plaće i otpremnine, ukupno oko 15 milijuna kuna, biti isplaćene u cijelosti. Prodana je i Pomgradova poslovna zgrada, koju je za 1,2 milijuna eura kupilo Ministarstvo rada i socijalne skrbi, a riječka tvrtka Tekol Teri novi je vlasnik hotela za samce u Velebitskoj ulici u Splitu, koji je platila 350 tisuća eura, za koliko su zagrebačkom Fokusu prodani objekti u Stinicama. Pomgradov pogon, u kanalu Vlaška u Pločama, kupila je za 45 tisuća eura tvrtka Pločešped. Na prve dvije licitacije nije bilo zainteresiranih za kupnju Pomgradove imovine, no, ovaj su put cijene bile nešto snižene, pa se javilo više od trideset ponuđača, kazao je stečaji upravitelj Pomgrada Ivo Jukić. Pomgrad, nekadašnji splitski i hrvatski građevinski div, koji je dobivao i uspješno dovršavao poslove u cijelom svijetu, u Šri Lanki, Egiptu, Libiji, SAD-u, Turskoj, Italiji, u stečaj je otišao početkom prošle godine. RIJEŠITI PITANJE VLASNIŠTVA POLJOPRIVRENE FARME U TOPUSKOM Povjerenstvo za gospodarski razvoj Sisačko-moslavačke županije zatražit će hitan sastanak s predstavnicima ministarstava gospodarstva i poljoprivrede i šumarstva kako bi se riješilo pitanje vlasništva nad poljoprivrednom farmom u Topuskom, jer ona zanima talijanske partnere, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji za novinstvo u Sisku. U Povjerenstvu su predstavnici Županijskog poglavarstva i Skupštine, županijske Gospodarske i Obrtničke komore, pet županijskih sindikalnih središnjica i svi saborski zastupnici s tog područja. Kako je istaknuo župan Đuro Brodarac, talijanski bi partneri, u suradnji s hrvatskim gospodarstvenicima, htjeli ulagati u topusko Lječilište i proizvodnju biološki ispravne hrane, te su kanili kupiti napuštenu farmu u Topuskom. Doznačili su i predujam, ali se posao nije mogao ostvariti zbog neriješenih vlasničkih odnosa jer se farma vodi kao vlasništvo petrinjskog "Gavrilovića", u sastavu kojeg je djelovala do početka rata. Brodarac je istaknuo da su neriješeni vlasnički odnosi bivšeg SOUR-a "Gavrilović" zapreka razvoju poljoprivrede na tom ratom stradalu području, jer novi "Gavrilovićev" vlasnik George Đuro Gavrilović ne pokreće kooperativnu proizvodnju, a poljoprivredne farme, nekada vrlo bitne za gospodarstvo tog kraja, zapuštene su i neiskorištene. "Čestitamo Đuri Gavriloviću što je uspješno obnovio proizvodnju u "Gavriloviću" i zaposlio oko 800 radnika, ali smatramo da je nedopustivo da farme, kao u Topuskom, budu neiskorištene", izjavio je Brodarac. LANI NA POHRANU INFORMATIČKIH PODATAKA POTROŠENO 19 MILIJUNA DOLARA Prema preliminarnim podacima IDC istraživanja u Hrvatskoj je prošle godine potrošeno oko 19 milijuna dolara na pohranu i arhiviranje informatičkih podataka, a najveći hrvatski korisnici rješenja za pohranu podataka su osiguravajuće kuće, telekomunikacijske kompanije, banke i javna komunalna poduzeća. Jyoti Lalchandani, program menadžer u konzultantskoj tvrtki IDC CEMA iznio je te podatke na konferenciji o pohrani podataka "IDC Storage Roadshow Central and Eastern Europe 2002". U usporedbi s ostalim zemljama regije Hrvatska dosta troši za pohranu informatičkih podataka čemu su pridonijeli projekti restrukturiranja hrvatskih telekomunikacijskih tvrtki, kazao je Lalchandani, dodajući da to iznosi oko četiri dolara po stanovniku. Kao najveće prodavače rješenja na hrvatskom tržištu naveo je tvrtke EMC, IBM, Compaq, Veritas i Legato. Srednje i istočnoeuropsko tržište pohrane podataka vrijedno je oko 420 milijuna dolara, a većina ulaganja u regiji na tom dijelu IT tržištu odlazi na softver za podršku i arhiviranje, odnosno na rješenja niske tehnološke razine, kazao je Lalchandani. Prema predviđanjima IDC-a u 2003. i 2004. mala i srednja poduzeća sve će više ulagati u SAN i NAS rješenja, kojim se koriste velike tvrtke, kazao je, dodajući da će samo na softver u toj regiji biti potrošeno ukupno 76 milijuna američkih dolara. Direktor IDC Hrvatska Boris Žitnik kazao je da se jednodnevna konferencija bavi problematikom pohrane informatičkih podataka u srednjoj i istočnoj Europi. Naglasio je da je IDC već sedam godina prisutan u Hrvatskoj, ali da je ovo prva konferencija koju je IDC održao u našoj zemlji. Izvršni direktor IDC CEMA Steven Frantzen naglasio je da će se broj korisnika Interneta s 400 milijuna u 2000. povećati na 500 milijuna u 2004. te zbog sve većeg broja korisnika i razvoja elektroničke trgovine pohrana podataka postaje sve važnija. Osim u razvoj što jeftinijih informatičkih rješenja za pohranu i arhiviranje, morat će se ulagati i u što brže veze prijenosa podataka (bandwith), smatra Frentzen. Ukupno svjetsko tržište pohrane podataka vrijedno je oko 58 milijardi američkih dolara. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKO GOSPODARSKO IZASLANSTVO ZAVRŠILO POSJET EGIPTU Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između Hrvatske gospodarske komore i Egipatske međunarodne trgovinske komore, hrvatsko gospodarsko izaslanstvo predvođeno ministrom gospodarstva Hrvojem Vojkovićem završilo je u srijedu službeni posjet Egiptu. Vojković je tijekom posjeta održao konstruktivne i plodne razgovore s različitim ministrima egipatske Vlade odgovornim za vanjsku politiku, industriju, energetiku i promet, priopćila je iz Kaira za Hinu glasnogovornica Ministarstva gospodarstva Sanja Bach. Ona je istaknula da Memorandum o razumijevanju između dviju komora potvrđuje želju obiju strana za suradnjom na području razmjene gospodarskih i poslovnih informacija. Bilateralne sporazume o suradnji potpisalo je i hrvatsko Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva s egipatskim Fondom za društveni razvoj, a Hrvatska banka za obnovu i razvitak potpisala je sporazum o suradnji s egipatskom Export Credit Garantee Company koji bi trebao pridonijeti aktivnoj suradnji na području izvoznih garancija. Vojković je izrazio zadovoljstvo mogućnostima koje se pružaju hrvatskim kompanijama u stvaranju i jačanju kontakata i gospodarskih veza s egipatskom stranom tijekom sastanaka koji su održani u Kairu i Aleksandriji, priopćila je Bach. "Nadam se i očekujem konkretne rezultate od tih aktivnosti u skorijoj budućnosti", kazao je Vojković. Hrvatski ministar gospodarstva podsjetio je da je Hrvatska u vrijeme bivše Jugoslavije bila najveći izvoznik u Egipat. Egipatske tvrtke pokazale su zanimanje posebice za suradnjom u prehrambenoj industriji, proizvodnji strojeva, crnoj metalurgiji, drvnoj industriji i farmaceutici, istaknula je Bach. Tijekom posjeta predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i veza vodili su pregovore o usklađivanju teksta Ugovora o pomorskom prijevozu, a predstavnici Ministarstva financija radili su na usuglašavanju stavova o Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Parafiran je Memorandum o razumijevanju između lučke uprave Rijeka i luke Aleksandrija kojim se potiče suradnja između dviju luka, uspostava redovitih linija, promocija slobodnih zona te promovira Rijeku kao egipatski ulaz u središnju i istočnu Europu. Potpisivanje tog ugovora očekuje se za dva mjeseca. 6. SINDIKATI SEMINAR O RADNOM ZAKONODAVSTVU BEZ VEĆINE SINDIKATA Na dvodnevnom seminaru o radnom zakonodavstvu, koji je počeo u četvrtak na Plitvicama, ne sudjeluju predstavnici većine sindikalnih središnjica. Od sindikalnih je čelnika na seminar došao samo predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak, a predstavnika je poslala i Matica sindikata javnih službenika. Čelnici preostale tri sindikalne središnjice odbili su naći se s Vladom i poslodavcima na Plitvicama, tvrdeći da takvi susreti služe samo kao "privid socijalnog dijaloga". Sindikalci su posebno nezadovoljni Vladinim prijedlogom izmjena Zakona o radu (ZOR) za koji tvrde da drastično smanjuje radnička prava. Predsjednici Saveza samostalnih sindikata hrvatske, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Udruge radničkih sindikata Hrvatske najavili su da će ipak doći na sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća, koja je najavljena za ponedjeljak, 6. svibnja, kako bi se nastavio socijalni dijalog koji je ozbiljno narušen nakon Vladine najave izmjena ZOR-a. Na seminaru, koji je organizirala Međunarodna organizacija rada uz financijsku potporu Američke agencije za međunarodni razvoj, sudjeluju pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Vera Babić i glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević. Raspravlja se o reformi europskog radnog zakonodavstva, načelima Zakona o radu u zemljama Europske Unije i kolektivnom pregovaranju. SINDIKALNA KOŠARICA: ZA MJESEČNE TROŠKOVE POTREBNE DVIJE PLAĆE Potrošačka košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) za travanj pokazuje da su za pokrivanje osnovnih troškova četveročlane obitelji potrebne dvije prosječne plaće. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća za siječanj iznosila je 3.597 kuna i njome se može pokriti 52,2 posto mjesečnih troškova četveročlane obitelji. Troškovi života u travnju ostali su gotovo nepromijenjeni u odnosu na ožujak, pa je tako život i dalje najskuplji u Dubrovniku, a najjeftiniji u Zagrebu. Minimalni troškovi za prehranu, higijenu, odijevanje, stanovanje, prijevoz i kulturu u Dubrovniku su iznosili 7.239 kuna, odnosno 10 kuna manje nego u ožujku, a u Zagrebu 6.632 kune ili dvije kune manje. Iza Dubrovnika slijede Osijek sa 6.931 kuna (sedam kuna manje), Rijeka sa 6.893 kuna (šest kuna manje) i Split sa 6.757 kuna (sedam kuna manje). 7. FORUMI POSLOVNI FORUM ZA KONKURENTNOST ZA ČELNIKE HRVATSKIH TVRTKI Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatsko vijeće za konkurentnost organiziraju Poslovni forum za konkurentnost, koji će se održati od 9. do 12 lipnja u Umagu i koji bi trebao okupiti glavne direktore i predsjednike uprava vodećih tvrtki u najvažnijim sektorima hrvatskog gospodarstva. Forum pod nazivom "Strategija konkurentnosti za hrvatsko gospodarstvo: Kako uspjeti na globalnom tržištu" osmišljen je kao sastanak 50-ak gospodarstvenika te Vladinih čimbenika odgovornih za oblikovanje hrvatskog gospodarskog okruženja. Seminar je organiziran u šest međusobno povezanih tema. Prva se tema bavi pitanjem kako biti konkurentan u uvjetima globalizacije, druga interakcijom između strategije poduzeća i njegovog okruženja, dok će se u trećoj obrađivati poslovne strategije za ulazak na tržišta EU. Četvrta tema nosi naslov "Dobra strategija, loša izvedba", dok će u petoj temi sudionici seminara naučiti metode vrednovanja prednosti jedne zemlje, koja ima ulogu domaćina specifičnim industrijskim 'grozdovima' Šesta tema razmatra načine kako poslovni lideri, u suradnji s vladom, mogu voditi svoju zemlju prema blagostanju, a vrhunac ovog dijela predstavlja rasprava o nacionalnom programu za konkurentnost Hrvatske.