ZAGREB, 9. svibnja (Hina)- Najnovija knjiga "Etnologija i etnomit" Dunje Rihtman Auguštin predstavljena je danas u Matici hrvatskoj u Zagrebu.
ZAGREB, 9. svibnja (Hina)- Najnovija knjiga "Etnologija i etnomit"
Dunje Rihtman Auguštin predstavljena je danas u Matici hrvatskoj u
Zagrebu.#L#
Autorica u predgovoru ističe da tekstovima u knjizi ne pretendira
dati cjelovitu kritiku hrvatske etnologije, nego osvijetliti
pojedina pitanja struke. Da bi to mogla učiniti, autorica se u prvom
dijelu knjige pozabavila djelima utemeljitelja hrvatske
etnologije Antuna Radića, Rudolfa Bićanića, Dinka Tomašića, Mirka
Kusa Nikolajeva i Ognjeslava Utješenovića Ostrožinskoga.
Pišući u drugom dijelu knjige o odnosu etnologije i politike,
Rihtman Auguštin istaknula je da su "u modernoj povijesti na našim
prostorima i u intelektualnim krugovima politički pokreti
agresivno prisutni, posebice oni nacionalni i nacionalistički".
S tim u vezi, kada piše o narodnoj kulturi i hrvatskom etnomitu,
autorica napominje da je njezino viđenje spomenutih fenomena
obilježeno vremenom i sredinom u kojoj živi i istražuje. Odnosno,
kako navodi, riječ je postkomunističkoj Hrvatskoj u vremenu rata,
etničkih sukoba smrti i razaranja, ali i dugotrajnih poslijeratnih
trauma u devedesetima.
"A nakon pada Tuđmanova režima na kraju toga razdoblja počelo je
mukotrpno probijanje prema pravnoj državi", piše Rihtman Auguštin
te dodaje da je to razdoblje praćeno vrlo burnim kritičnim i
kontroverznim promišljanjem Domovinskog rata.
U to doba tranzicije i osiromašenja velikog broja građana te
nevjerojatnog bogaćenja užeg kruga ljudi, nerijetko
klijentelističkim nitima vezanih uz politički vrh mlade države,
prva postkomunistička vlast je ne časeći časa uspostavila novu
simboliku te na pijedestal uzdigla nacionalni mit, smatra
autorica.
Treći dio knjige donosi njezine odgovore na pitanja kako se
razvijala hrvatska etnologija tijekom pola stoljeća
realsocijalizma, odnosno koji su se fenomeni i kulturni procesi
primjećivali i istraživali, a koji zanemarivali.
U završnome - četvrtom dijelu knjige Rihtman Auguštin postavlja,
kako ističe, bolno pitanje razlika između hrvatskoga etnološkog
istraživanja i pristupa hrvatskih istraživača domaćem terenu te
pristupa i rezultata uglednih stranih etnologa i antropologa u
Hrvatskoj, osobito u doba krize i rata.
Tekstove okupljene u knjizi koji su prvobitno bili objavljeni u
različitim znanstvenim časopisima i zbornicima, a neki prvi put i
na hrvatskom jeziku, autorica je redigirala zbog cjelovitosti
knjige.
O knjizi, koju su objavili zagrebački nakladnici ABS95 i Naklada
PUBLICA, govorili su sociolozi i etnolozi Silva Mežnarić, Borut
Brumen i Ivan Lozica.
(Hina) ta mc