BIVŠI MINISTAR POLICIJE BIH SURAĐIVAO S IRANSKIM TERORISTIMA

Piše: Ranko Mavrak, stalni dopisnik Hine iz Sarajeva SARAJEVO, 16. travnja (Hina) - Podizanje optužnice i najava uhićenja bivšeg ministra unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine te još dvojice njegovih suradnika označili su konačno otvaranje jednog od najvećih policijsko-obavještajnih skandala što su se u toj zemlji zbili u proteklih desetak godina.#L# Federalna televizija (FTV) i većina sarajevskih dnevnih listova objavili su u ponedjeljak i utorak kao udarnu informaciju vijest da je federalno tužiteljstvo Vrhovnom sudu Federacije BiH podnijelo zahtjev za provođenje istrage protiv Alispahića, Irfana Ljevakovića i Envera Mujezinovića. Kaznene prijave predate tužiteljstvu prije tri dana na više od 30 stranica optužuju ovu trojicu da su "sudjelovali u organiziranju terorističkih akcija" te da su propustili procesuirati osobe osumnjičene za terorizam iako im je to morao biti glavni posao. Njih se uz to sumnjiči za zloporabu ovlasti, špijunažu, iznuđivanje i nabavku oružja i sredstava namijenjenih izvršenju kaznenih djela, za nedopušteno držanje oružja i eksploziva te za krivotvorenje isprava. Federalni tužitelj Marinko Jurčević potvrdio je kako je zbog težine kaznenih djela za svu trojicu predložio uhićenje no konačnu odluku o tome morat će donijeti Vrhovni sud. "Oslobođenje" tvrdi kako je Jurčević imao ovlasti i sam donijeti rješenje o pritvoru no nije se usudio to učiniti zbog žestokih političkih pritisaka kojima je izložen. Podizanje optužnica uslijedilo je nakon sveobuhvatne istrage o tamnim epizodama u kojima su u prošlosti sudjelovali djelomice pripadnici policije te većinom agenti Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID) čiji je prvi ravnatelj bio upravo Alispahić. Otkako je za novog ravnatelja AID-a prije godinu dana postavljen iskusni policajac Munir Alibabić, otvorene su istrage o djelovanju tajne policijske postrojbe poznate pod imenom "Ševe", djelovanju središta za terorističku izobRazbu na planini Pogorelici te o nikad razjašnjenom ubojstvu viskokog dužnosnika AID-a Nedžada Ugljena. PoDizanje optužnice protiv Alispahića, Ljevakovića i Mujezinovića uslijedilo je upravo na temelju dokaza prikupljenih u slučaju "Pogorelica". Utvrđeno je kako su njih trojica, vjerojatno zajedno s pokojnim Ugljenom 1995. godine uspostavili suradnju s Iranskom obavještajnom službom MOIS i dogovorili da iranski obavještajci obavljaju terorističku obuku pripadnika tadašnje Službe državne sigurnosti MUP-a RBiH odnosno kasnijeg AID-a. Cilj je bio pripremiti ljude koji bi se obračuNavali s političkim protivnicima tadašnjih vlasti u Sarajevu, bilo likvidacijom ili kompromitiranjem, a kao potencijalne mete pominjani su Fikret Abdić, Alija Delimustafić i Muhamed Filipović. MOIS je već tada bila služba za koju se znalo da je širom svijeta izvela 25 atentata i suradnja s njom bila je zabranjena. Kamp "Pogorelica" zatvoren je nakon desanta što su ga 15. veljače 1996. na tom području izveli pripadnici NATO-a pod oznakama snaga za implementaciju mira (IFOR). Dan kasnije Alispahić je kao ravnatelj AID-a zatražio izmjenu identiteta za sve polaznike terorističkog tečaja a Mujezinović je za te svrhe osigurao 16 lažnih osobnih iskaznica te ostalih osobnih dokumenata. Prema tvrdnjama "Dnevnog avaza", SFOR je u ožujku ove godine AID-u ustupio dokumentaciju zaplijenjenu na Pogorelici. Nakon akcije IFOR-a Bakir Alispahić bio je prisiljen pod izravnim pritiskom Amerikanaca podnijeti ostavku na dužnost ravnatelja AID- a. Nešto kasnije u središtu Sarajeva pod nikada razjašnjenim okolnostima ubijen je pomoćnik ravnatelja AID-a Ugljen a prema tvrdnjama nekih medija on je likvidiran jer je navodno Amerikancima otkrio podatke o Pogorelici. Bakir Alispashić kasnije je jedno vrijeme obavljao dužnpst pomoćnika ministra vanjskih poslova zaduženog za poslove sigurnosti a nakon toga posvetio se privatnom bussinessu. Njegova dugogodišnja nedodirljivost tumačena je bliskim vezama koje je imao s bivšim predsjedetaljem Predsjedništva BiH Alijom Ieztbegovićem. Alispahićev pomoćnik Ljevaković napustio je AID i posvetio se izdavaštvu kupivši od sumnjivim okolnostima sarajevske "Večernje novine" koje je potom preimenovao u "Jutarnje novine". O trenutačnom angažmanu Envera Mujezinovića, predratnog časnika KOS-a, ne zna se gotovo ništa. Operacije kakva je uspostava kampa na Pogorelici nisu se mogle odvijati bez znanja tadašnjeg političkog vrha u Sarajevu a poznato je kako se Izetbegović osobno žestoko protivio zahtjevima za Alispahićevu smjenu smatrajući ga osobom od najdubljeg povjerenja. Cjelovita istraga o ovom slučaju mogla bi dovesti do otkrića načina djelovanja političkog i obavještajnog podzemlja koje je imalo pokriće u tadašnjim strukturama Stranke demokratske akcije (SDA). (Hina) rm sb