GREDELJ: ZAKLJUČCI EUROPSKE UDRUGE SUDACA POTVRĐUJU DA JE UHS BIO U PRAVU

ZAGREB, 7. svibnja (Hina) - Imenovanje i razrješenje predsjednika sudova od strane ministra pravosuđa, ne poštivanje mandata sadašnjih predsjednika i smanjenje sudačkih plaća promjene su koje nisu poboljšale neovisnost hrvatskog sudstva, već su umanjile razinu sudačke samouprave, zaključci su to Europske udruge sudaca (EAJ) o stanju sudstva u Hrvatskoj o kojima je danas izvijestio predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS) Vladimir Gredelj.#L# "Zaključci stalne radne skupine za probleme članica EAJ pokazuju da je UHS bio u pravu kada je upozoravao da je navodna reforma pravosuđa korak natrag, a ne naprijed", ustvrdio je na konferenciji za novinare Gredelj. Godišnja konferencija Europske udruge sudaca, na kojoj je u hrvatskom izaslanstvu uz Gredelja bio i dopredsjednik Udruge sudaca Đuro Sessa, održana je od 2. do 5. svibnja u švicarskoj Lausanni. Na Konferenciji je, kako je rekao Gredelj, jednoglasno usvojeno Izvješće o stanju u Hrvatskoj, Češkoj i Moldaviji. U zaključcima o Hrvatskoj se kaže da su nove zakonske odredbe dovele do jačanja izravnog utjecaja zakonodavne i izvršne vlasti na sudbenu, te da se sudstvu ne osiguravaju odgovarajući uvjeti za rad. Pri tom se navodi da u Hrvatskoj nedostaje sudaca. Zaključci EAJ-a o Hrvatskoj nastali su na temelju izvješća UHS-a i izvješća dvočlanog izaslanstva EAJ-a koje je u ožujku ove godine posjetilo Hrvatsku i ustvrdilo kako je moguć utjecaj izvršne vlasti na sudbenu. Po mišljenju tog izaslanstva postupak imenovanja predsjednika sudova protivan je Ustavu i načelima trodiobe vlasti, posebice zbog odredbe po kojoj ministar pravosuđa može razriješiti predsjednika suda koji protiv tog akta nema nikakvog pravnog lijeka. Ministru sporne odredbe omogućuju provedbu vlastitih interesa preko predsjednika suda koji u protivnom riskira da će biti razriješen dužnosti, stoji među ostalim u izvješću izaslanstva EAJ-a. O svojim zaključcima EAJ će upoznati Vijeće Europe i Europsku Komisiju, a na probleme sudstva posebnom će izjavom upozoriti i najviše hrvatske dužnosnike. Gredelj smatra da reforma hrvatskog pravosuđa uopće ne postoji, već da je riječ o "vatrogasnim mjerama" koje neće riješiti najveće probleme pravosuđa, više od milijun i 100 tisuća zaostalih predmeta i dugotrajnost postupaka. Kao jednu od mjere Gredelj predlaže rasterećenje sudova, odnosno sužavanje njihove nadležnosti. Smatra da bi se time godišnji priliv novih predmeta smanjio za barem 300 tisuća, što bi ostavilo prostora za rješavanje starih predmeta. Đuro Sesa je izvijestio da je na Konferenciji u Lausanni hrvatsko izaslanstvo odbilo inicijativu za osnivanjem Balkanske asocijacije pravnika, te da su isto učinila izaslanstva Makedonije i Slovenije. (Hina) so so