FRA-LE MONDE 7.5.02. VRATITI PRIMAT POLITIKE NAD GOSPODARSTVOM

FRANCUSKA LE MONDE 7.V.2002. Od Francuske prema Europi "Glasujući u velikom broju protiv Jean-Marie Le Pena i ksenofobnih teza Nacionalne fronte, Francuzi su u nedjelju 5.V. pokazali da su manje zatvoreni za Europu negoli su to dali naslutiti rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora. Mladi koji su prosvjedovali na ulicama i apstinenti koji su pronašli put prema biračkim mjestima, rekli su također da ne očekuju ništa od zatvaranja u sebe ni od mitskog slavljenja granica, bilo da se postavljaju pred useljenicima ili pred slobodnim kretanjem robe, ideja i ljudi unutar nove zajednice koja se gradi već gotovo pedeset godina, a danas se zove Europska unija. Europa je nedvojbeno izostala iz predizborne utrke, kao da se kandidati demokratskih snaga nisu odvažili načeti temu, čemu su razlog njihova mlaka uvjerenja, ili moguća upozorenja birača koji su šokirani sitničavim uputama iz Bruxellesa. Trebalo je dočekati šok od 21.IV. da bi se, u sučeljavanju s kandidatom koji je zagovarao odbacivanje eura, ponovno otkrilo da Europa nema samo loše strane, već - ograničimo se samo na jedan primjer - da gotovo polovica prihoda francuskih poljodjelaca potječe iz zajedničke agrarne politike. Dakako, Europa nije izvan svake sumnje. Naši su partneri napeto pratili predsjedničke izbore i odoljiv uspon Jean-Marie Le Pena u prvom krugu, jer su mislili da bi se francuska nesreća mogla opetovati kod njih. Uostalom, već se dogodila u Austriji, Nizozemskoj, Danskoj, pa i u Italiji... Samo se bruxellesko Povjerenstvo, koje često neopravdano optužuju za sve europske nedaće, pita koliki je jaz između njegove tehnokratske prakse i očekivanja europskih građana. Neugodno iznenađenje od 21.IV., kao i nagli skok 5.V., postavljaju pitanje o francuskim ustanovama. Neizravno ističu također prijeku potrebu reforme europskih ustanova kako bi se povratio ugled politici, naspram prevlasti ekonomizma i birokracije. Europski čelnici beskrajno raspredaju o jasnoći i o zakonitosti. Međutim, čekali su godinama prije nego su razmislili o pravoj reformi koja će se završiti pravom političkom Unijom. Predložiti djelotvorne i demokratske ustanove uloga je namijenjena Konventu kojim predsjeda Valery Giscard d'Estaing. Ustanove koje na građane ne ostavljaju dojam stalnog upletanja u njihove navike, već ih pridobivaju za ambiciozniju stvar nego je njihov svakodnevni obzor. Ta zadaća poučavanja građana na razini Europe može, među ostalim, podići štit protiv napasti krajnje desnice", piše list.