FR-SI-SK-BG-birači-Izbori-Političke stranke-Diplomacija-Vlada FRANCUSKA-AFP OD 17.4.02. BIRAČKO TIJELO U SREDNJOJ EUROPI FRANCUSKAAGENCE FRANCE PRESSE - AFP17.IV.2002.Nestabilnom biračkom tijelu u srednjoj Europi vlada brzo
dosadi"Mađarska konzervativna vlada mogla bi se u nedjelju pridružiti dugom popisu vlada istočne Europe koje su na izborima opozvali nestabilno biračko tijelo i nepopularnost reforma.Nakon pada komunizma u srednjoj Europi 1989., birači od Poljske do Bugarske koji žele ući u Europsku uniju (EU) naviknuli su se na promjenu vlade.Mađarski konzervativni premijer Viktor Orban pokušat će u nedjelju da spriječi povratak na vlast socijalista koji su mu prethodili od 1994. do 1998. No rijetki su politolozi koji mu daju puno izgleda da preokrene svoj poraz u prvom krugu parlamentarnih izbora od 7.IV.To područje kojim su četrdeset godina vladale komunističke stranke 'još uvijek ne poznaje stabilnu demokraciju', misli Erhard Busek, predsjednik Instituta za Dunav i srednju Europu u Beču.'Nema stabilnih političkih stranaka ni stabilnog biračkog tijela', kaže Yiri Pehe, direktor praškog New York University. 'Birači još rade pokuse', dok je u zapadnoj Europi 'postotak onih koji mijenjaju stranku razmjerno malen'.
FRANCUSKA
AGENCE FRANCE PRESSE - AFP
17.IV.2002.
Nestabilnom biračkom tijelu u srednjoj Europi vlada brzo dosadi
"Mađarska konzervativna vlada mogla bi se u nedjelju pridružiti
dugom popisu vlada istočne Europe koje su na izborima opozvali
nestabilno biračko tijelo i nepopularnost reforma.
Nakon pada komunizma u srednjoj Europi 1989., birači od Poljske do
Bugarske koji žele ući u Europsku uniju (EU) naviknuli su se na
promjenu vlade.
Mađarski konzervativni premijer Viktor Orban pokušat će u nedjelju
da spriječi povratak na vlast socijalista koji su mu prethodili od
1994. do 1998. No rijetki su politolozi koji mu daju puno izgleda da
preokrene svoj poraz u prvom krugu parlamentarnih izbora od 7.IV.
To područje kojim su četrdeset godina vladale komunističke stranke
'još uvijek ne poznaje stabilnu demokraciju', misli Erhard Busek,
predsjednik Instituta za Dunav i srednju Europu u Beču.
'Nema stabilnih političkih stranaka ni stabilnog biračkog tijela',
kaže Yiri Pehe, direktor praškog New York University. 'Birači još
rade pokuse', dok je u zapadnoj Europi 'postotak onih koji
mijenjaju stranku razmjerno malen'.
Ta je nestabilnost biračkog tijela također u svezi s time što je
mladim strankama teško pronaći identitet, dodaje g. Pehe.
Da bi s kolektivizma prešli na tržišno gospodarstvo,
'socijaldemokrati koji se prikazuju kao ljevičari, uključuju se u
privatizaciju', kaže g. Pehe. Oni pak, poput g. Orbana, koji se
smatraju 'konzervativcima', nemaju što sačuvati, jer 'jedini pravi
sustav vrijednosti koji su te zemlje naslijedile je komunizam'.
Težnja svih za ulaskom u EU pridonosi brisanju razlika između
stranaka. 'Cilj je u biti isti. Teško je svakoj stranci uvjeriti
birače da doista ima drukčiji identitet', primjećuje praški
stručnjak. (...)
U Poljskoj je desnica kažnjena na izborima u rujnu 2001. zbog
nespretne provedbe socijalnih reforma koju su pratili porast
nezaposlenosti i gospodarski zastoj. Ljevica ju je već bila
zamijenila pošto je od 1993. do 1997. primjenjivala gospodarsku
šok-terapiju.
U Mađarskoj se desnica i ljevica izmjenjuju na vlasti od 1990.
Češki premijer Vaclav Klaus bio je iznimka u srednjoj Europi, kada
je u svibnju 1996. dobio drugi četvorogodišnji mandat, ali je pao
osamnaest mjeseci kasnije, nakon afere oko financiranja svoje
stranke desnog centra.
Tvorca slovačke neovisnosti u 1992., autoritarnog Vladimira
Mečiara, birači su dvaput odbili, ali je njegova stranka opet prva u
zemlji uoči izbora u rujnu 2002.
Rumunji su svake četiri godine mijenjali vladu, svaki put sučeljeni
s istim teškoćama u prijelazu na tržišno gospodarstvo, s otporom
sindikata i većine puka.
U Sloveniji je stranka lijevog centra, Liberalna demokracija
Janeza Drnovšeka morala stvarati različite koalicije na svakim
izborima kako bi se održala na vlasti od 1992.
U Bugarskoj, konzervativni premijer Ivan Kostov jedini je koji je
završio svoj četvorogodišnji mandat prije nego ga je 2001.
zamijenio bivši kralj Simeon iz dinastije Sachsen-Coburg-Gotha.
'Nijedna vlada od 1989. nije mogla puku jasno protumačiti cilj
nepopularnih mjera i nije se odvažila priznati da će dio Bugara
ostati siromašan', kaže politolog Antoni Todorov", piše Patrick
Rahir.