MOSTAR/TREBINJE, 30. travnja (Hina) - Misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u BiH usprotivila se u utorak postojanju međuentitetskih granica između Federacije BiH i Republike Srpske (RS).
MOSTAR/TREBINJE, 30. travnja (Hina) - Misija Organizacije za
europsku sigurnost i suradnju (OESS) u BiH usprotivila se u utorak
postojanju međuentitetskih granica između Federacije BiH i
Republike Srpske (RS).#L#
"Postojanje međuentitetskih granica sprječava uspostavu civilnog
društva u BiH", rekao je u utorak u Trebinju voditelj OESS-ova Ureda
za jugoistočna područja BiH Thomas Timbermann.
On je govorio na skupu svih važnijih političkih stranaka iz južnih
područja Federacije BiH i jugoistočnog dijela Republike Srpske,
prvome takvome političkom skupu održanom u Trebinju.
Trebinjsko područje graniči s Crnom Gorom i smatra ga se utvrdom
pristaša Srpske demokratske stranke i bivšega vođe
bosanskohercegovačkih Srba Radovana Karadžića kojeg je Haaški
tribunal optužio za ratne zločine nad nesrbima. U političkoj se
javnosti govori kako se Karadžić navodno povremeno skriva upravo na
području Trebinja, odnosno istočne Hercegovine.
Timberman je pozvao političke predstavnike iz tog dijela RS da
skupa s političkim dužnosnicima iz južnih područja Federacije BiH
počnu rješavati gospodarske poteškoće u Hercegovini.
"U protivnom jačat će siromaštvo i propadanje sviju bez obzira na
nacionalnu i entitetsku pripadnost", rekao je Timberman.
Politički dužnosnici iz Federacije BiH u svojim su diskusijama
zagovarali uspostavu Hercegovine kao jedinstvenog gospodarskog
prostora bez obzira što je ona podijeljena entitetskom granicom.
Njhovi pak kolege iz RS-a upozoravali su kako je jedan od ključnih
problema što na trebinjskom području dominira, kako su rekli,
pitanje Haaškog tribunala, a ne gospodarskog oporavka.
I jedni i drugi su se na današnjem trebinjskom zajedničkom skupu
dogovorili da u idućih mjesec dana osmisle prijedlog o uspostavi
zajedničkog gospodarskog tijela (eventualno Gospodarskog vijeća -
kako se čulo) koje bi poticalo gospodarski razvoj u Hercegovini.
Na području trebinjske općine prije rata živjelo je oko četiri
posto Hrvata te oko 16 posto Bošnjaka muslimana koji su gotovo u
cijelosti napustili svoje domove. Trenutačno u Trebinju, kako se na
skupu moglo čuti, živi samo nekoliko desetaka Hrvata i nekoliko
stotina Bošnjaka muslimana.
Od trebinjskih općinskih vlasti doznaje se da je dosad prijeratnim
vlasnicima (koji su izbjeglice) na području ove općine vraćeno oko
50 posto njihove prijeratne imovine. No dosad se nije vratio ni
približno toliki broj izbjeglica, koji odbijaju povratak zbog
straha i nesigurnosti.
(Hina) pg rt