RU-RIA - 22. IV. OESS - PRISTRANA ORGANIZACIJA

RUSIJA RIA NOVOSTI 22. IV. 2002. OESS - organizacija, koja je skrenula sa kursa "Paradoksalno - ali je činjenica: jedna od vodećih europskih organizacija, koja je pozvana rješavati globalne probleme Starog kontinenta, tijekom posljednjih godina dobrano je srozala svoj autoritet i već daje očigledne znakove da ne može u punoj mjeri odgovoriti svojoj namjeni. Radi se o Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS)", piše Boris Petrov "Međutim, danas postaje sve očiglednije da se OESS udaljava od svoje povijesne namjene - osiguravanja sigurnosti. To su ponajbolje pokazali tragični događaji u Jugoslaviji 90-ih godina prošloga stoljeća, kada se dogodio najprije raspad te federativne države na njezine sastavne dijelove, a zatim i niz konflikata s mnogobrojnim žrtvama na međuetničkoj osnovi. OESS se tada nije ni čuo, ni vidio. Umjesto da se bavi svojim glavnim zadaćama, organizacija je dala prednost čisto pitanjima zaštite prava, i to na sasvim ograničenom prostoru - uglavnom na teritorijima bivšeg socijalističkog tabora. Međutim, čak i na tim prostorima OESS osuđuje samog sebe na ulogu dublera, budući da se istim problemima bave i drugi europski instituti, između ostalog Parlamentarna skupština Vijeća Europe. Pri tom je zanimljiva "probirljivost" rada OESS-a na tom pravcu. Na primjer, organizacija drži pod stalnim i prilično neobjektivnim nadzorom sve što se događa, na primjer, u Bjelorusiji, podgrijavajući oporbena raspoloženja u republici prema predsjedniku Aleksandru Lukašenku. Istodobno, pod izgovorom "tehničkih problema" povlači svoje misije iz Litve i Estonije - država u kojima su se nagomilali problemi povezani s pravima rusofonog stanovništva. Znakovito je da OESS gubi svoj lik i u pogledu važnoga aktiviranja rada na kontinentu Europske unije i NATO-a. Međutim, EU je, po svojoj prirodi, gospodarski savez i njegova vanjskopolitička djelatnost se u osnovnim crtama podudara s kursom NATO-a. To je i neizbježno, imajući u vidu da su većina članica EU ujedno i članice Sjevernoatlantskog saveza, vojno-političke organizacije koja se naslanja na vojnu i gospodarsku moć SAD. Prema tome, politička orijentacija EU sasvim je jasna. Međutim, OESS danas u svojim redovima ima 55 članova, kudikamo više nego i EU i NATO. I kao takva, ona bi mogla imati golemi utjecaj na funkcioniranje općeeuropskih procesa. I ne samo na tom prostoru, imajući u vidu da su u njezin sastav u posljednje vrijeme ušle i države iz Srednje Azije i Zakavkazja. U tom smislu OESS je postao euroazijska organizacija. Međutim, njezin utjecaj na politički život tog golemog prostora praktično je ravan nuli. Uzmimo, primjera radi, aktualne događaje na Bliskom istoku. Izrael je, kao što je poznato, partner OESS-a u Sredozemnom moru, faktički - zemlja saveznik, i organizacija bi mogla nastupiti kao jamac sigurnosti u bliskoistočnoj regiji. Ali njezine bojažljive pokušaje da podvrgne Izrael kritici zbog pogibije niza novinara tijekom palestinsko-izraelskog konflikta ne treba ni uzimati za ozbiljno. Uzevši u cjelini, mogli bismo reći kako usprkos svojim poveljama i deklaracijama OESS još nigdje nije spriječio nekakav konflikt, a kamoli razriješio isti. Njezina nepokolebljiva povezanost s problemima takozvane "treće košare" - demokracije i prava čovjeka - udaljili su organizaciju od izvanredno važne "druge košare" - gospodarskih pitanja. Upravo kao da u Europi ne postoje zapreke na putu gospodarske integracije, bijednog položaja stanovništva u nizu zemalja. (...)