NJ 29. IV. DPA - BOSANSKI TERORISTI U AMERIČKOM ZATOČENIŠTVU

NJEMAČKA DPA 29. IV. 2002. Zatočenik Guant namo Bay-a piše iz nepoznate zemlje "'Nalazimo se u nepoznatoj nam zemlji', piše supruzi Nadji Dizdarević u Sarajevo (...) Boudellah Hadz, kojeg su SAD optužile kao islamističkog terorista. 'Kako se prema nama odnose - vidiš vjerojatno na televiziji', dodaje on. Američka vojska prekrila je crnom bojom datum i neke odlomke pisma koje je sročeno na arapskom jeziku a zacijelo potječe iz američkog zarobljeničkog logora Guant namo Bay na Kubi. Američki vojnici zatočili su Hadza 18. siječnja u Bosni zajedno s još petoricom muškaraca pod optužbom da su planirali napade na američko i britansko veleposlanstvo u Sarajevu. Jedan je osumnjičenik navodno mobitelom razgovarao sa sljedbenikom terorističkog vođe Osame bin Ladena. No, sve optužbe oslanjaju se isključivo na informacije obavještajnih službi. Vrhovni sud u BiH nije uspio pronaći čvrste dokaze te je odredio puštanje osumnjičenika na slobodu. Usprkos tome, nekoliko sati kasnije muškarci koji su podrijetlom iz Alžira a dobili su bosansko državljanstvo našli su se nekoliko sati u zatvoru američke vojske. Sarajevski odvjetnik, američki predstavnik i američki mediji izvijestili su da je skupina osumnjičenika zrakoplovom prebačena u logor Guant namo Bay gdje su zatvoreni u žičane kaveze. U siječnju ove godine bosanska vlada nije imala drugog izbora nego pokoriti se zahtjevima američkih predstavnika u Bosni i Hercegovini. 'Bosna nije imala drugog izbora', ističe jedan Bosanac iz vladi bliskih krugova. 'Nismo mogli napraviti ništa drugo nego predati Amerikancima te ljude iako nismo pronašli dovoljno dokaza protiv njih', napominje on. Nema sumnje da su za vrijeme rata muškarci poput Hadža došli u Bosnu i Hercegovinu kao islamistički borci te da danas prakticiraju često ekstremno konzervativan oblik vjeroispovijesti. Nadja Dizdarević, 30-godišnja blijeda žena sa četvero djece vodi danas bitku protiv neravnopravno snažnijeg protivnika. Pri tome ima potporu u vidu kritike, koje su na račun opisanog postupka američkih vlasti izrekle organizacije angažirane u borbi za ljudska prava poput Helsinškog odbora i Amnesty Internationala. One zahtijevaju da se i u ratu protiv terora poštuju temeljna ljudska prava te da bude jasno određena granica između pravosuđa i osvete. Bosanska Komora za ljudska prava, osnovana sukladno Daytonskom mirovnom sporazumu, usvojila je po hitnom postupku odluku o odbijanju izručenja spomenutih ljudi. Madeleine Rees, predstavnica UN-ova ureda za ljudska prava (UNHCHR) izjavila je u Sarajevu da spomenuta skupina nije smjela biti zatvorena mimo zakona. Jedna od glavnih lekcija međunarodnih posrednika u Bosni zahtijevala je poštivanje pravila pravosudne igre nakon ratnih nepravdi i strahota. U tu je svrhu u bosansko pravosuđe ulagan novac i zapadna ekspertiza. Nakon više od 200 tisuća ubijenih i milijun protjeranih ljudi za vrijeme rata u Bosni, povjerenje u sudsku vlast vrlo je nježna biljčica. Fahrija Karkin, odvjetnik Alžiraca, ne smije nakon 18. siječnja održavati više nikakve kontakte sa svojim klijentima. Očekuje da će bosanska Komora za ljudska prava zatražiti predaju zarobljenika bosanskoj državi i odgovarajuću odštetu. Nadja Dizdarević ističe: 'Ići ću na kraj svijeta kako bih pronašla svog muža i dokazala njegovu nevinost. Želim moći odgovoriti svojoj djeci na pitanje kada će tata doći kući'", prenose na kraju priloga Zdravko Ljubas i Carsten Hoffmann.