FR-IL-CH-UN-Ljudska prava-Organizacije/savezi-Oružani sukobi FRA-LE MONDE 28.-29.4.02. DVOLIČNOST UN-OVA POVJERENSTVA ZA LJUDSKA PRAVA FRANCUSKALE MONDE28.-29.IV.2002.Dženin i Grozni"Običaj se poštovao. Svake godine, Povjerenstvo
Ujedinjenih naroda za ljudska prava tuče sve rekorde u dvoličnosti. Na njegovoj godišnjoj sjednici u Ženevi neke su zemlje, koje masovno gaze ljudska prava - primjerice Kina i Rusija - umaknule osudi. Zaklanjaju se uvijek iza istog štita: ne dirati u sveto načelo državnog suvereniteta. Povrede ljudskih prava postoje samo ako Moskva i Peking pristanu da ih osude. To je uvjetna i najjadnija obrana ljudskih prava. Upravo smo bili svjedoci da se taj kukavni običaj opetuje.Prvi čin: Povjerenstvo se bavi izraelskom ofenzivom u Transjordaniji. Dana 15.IV., uz francusku potporu, izglasava dokument kojim se Izrael osuđuje zbog 'masovnih pokolja' nad palestinskim narodom. Moskva i Peking su u prvim napadačkim redovima. Drugi čin: četiri dana kasnije, u petak 19.IV., Povjerenstvo odbacuje bilo kakvu osudu Rusije zbog stanja u Čečeniji. Kina, koja je bila pošteđena raspre o stanju na Tibetu i u Xinjiangu, u tom je zadnjem glasovanju poduprla Moskvu uime 'borbe
FRANCUSKA
LE MONDE
28.-29.IV.2002.
Dženin i Grozni
"Običaj se poštovao. Svake godine, Povjerenstvo Ujedinjenih naroda
za ljudska prava tuče sve rekorde u dvoličnosti. Na njegovoj
godišnjoj sjednici u Ženevi neke su zemlje, koje masovno gaze
ljudska prava - primjerice Kina i Rusija - umaknule osudi.
Zaklanjaju se uvijek iza istog štita: ne dirati u sveto načelo
državnog suvereniteta. Povrede ljudskih prava postoje samo ako
Moskva i Peking pristanu da ih osude. To je uvjetna i najjadnija
obrana ljudskih prava. Upravo smo bili svjedoci da se taj kukavni
običaj opetuje.
Prvi čin: Povjerenstvo se bavi izraelskom ofenzivom u
Transjordaniji. Dana 15.IV., uz francusku potporu, izglasava
dokument kojim se Izrael osuđuje zbog 'masovnih pokolja' nad
palestinskim narodom. Moskva i Peking su u prvim napadačkim
redovima. Drugi čin: četiri dana kasnije, u petak 19.IV.,
Povjerenstvo odbacuje bilo kakvu osudu Rusije zbog stanja u
Čečeniji. Kina, koja je bila pošteđena raspre o stanju na Tibetu i u
Xinjiangu, u tom je zadnjem glasovanju poduprla Moskvu uime 'borbe
protiv terorizma' i obrane teritorijalne cjelovitosti Ruske
Federacije.
Neke su se države, da bi opravdale svoje glasovanje, pozvale na
nadnevak. Uništenje dijela izbjegličkog logora u Dženinu u
Transjordaniji (jamačno od pedeset do osamdeset mrtvih) zbilo se u
travnju, dok su čečensku prijestolnicu Grozni, grad s 450 tisuća
stanovnika, Rusi sravnili sa zemljom 1999. (nekoliko desetaka
tisuća mrtvih). Argument je gotovo smiješan. Jer, nipošto ne želeći
umanjiti patnju palestinskog naroda i ublažiti osudu politike
Ariela Sharona, moramo ustvrditi da je stanje u Čečeniji svakim
danom sve teže. Vojska nastavlja provoditi politiku zastrašivanja,
što potvrđuju svi izvori.
Sredinom travnja, nevladina organizacija Human Rights Watch
objavila je podatak o 87 osoba stradalih u Groznom od početka
godine: neke su ruske snage otele zbog otkupnine, a neki su
pronađeni mrtvi, ustrijeljeni iz blizine, često s tragovima
zlostavljanja. U izvješću koje smo objavili pod nazivom 'Žrtve u
Groznom' ('Le Monde' od 24.IV.), naša je posebna izvjestiteljica
potvrdila te navode. Kako bi pokorile narod koji je već prošao
križni put, ruske ga snage žele terorizirati: od zadnje ofenzive
1999. smrtno je stradalo možda i 150 tisuća ljudi, a tek tristo do
četiristo tisuća Čečenaca živi još u zemlji, dok ih je prije rata
bilo oko milijuna. Ostali su osuđeni na progon u susjedne
republike.
Ne htijući osuditi tu stalnu tragediju, UN-ovo Povjerenstvo još je
više izgubilo na svojoj vjerodostojnosti", piše u uvodniku lista.