MEĐUNARODNI KOLOKVIJ "KRŠĆANSKI FILOZOFI IZMEĐU SRPA I ČEKIĆA"

ZAGREB, 27. travnja (Hina) - Međunarodni kolokvij "Kršćanski filozofi između srpa i čekića - Hrvatski kršćanski filozofi u vremenu od 1945. do 1990.", održava se danas na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove na zagrebačkom Jordanovcu. #L# U razdoblju od 1945. do 1990. bilo je hrvatskih filozofa koji su na temeljima kršćanske tradicije argumentirano i tolerantno istraživali, pisali i dijalogizirali, te su se današnji predavači složili kako te ljude ne bi trebalo zaboraviti. Uvodno predavanje o kršćanskoj filozofiji održao je profesor s Papinskoga sveučilišta Gregoriana u Rimu, Carl Huber. Na kolokviju sudjeluje i 15-tak, većinom mlađih filozofa kršćanske provenijencije iz Hrvatske. Filozofija je specifična disciplina čija mjera nije ni prostor ni vrijeme i koja od svojih studenata ne traži da uče misli nego ih uči misliti. Njezina je zadaća postavljanje pitanja, a pitati zapravo znači izlaziti iz sebe te je u tom smislu filozofija uvijek dijalog, ističe se, uz ostalo, u priopćenju s međunarodnog kolokvija, što ga je priredio Odjel za kršćansku filozofiju Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. Također se naglašava da volja za dijalogom izranja iz samokritične svijesti čovjeka te da je istina uvijek veća nego li ljudsko znanje o njoj. No volja je uvijek u opasnosti da se izrodi u skepticizam i relativizam jer ako ništa nije istinito onda se "o svemu može govoriti" i ako ništa nije istinito onda i dijalog gubi svoju temu. Sposobnost dijaloga i ljubav prema "uvijek većoj istini" nisu urođeni nego ih se mora steći, no, kada ih se stekne, one se mogu i izgubiti. Stjecanje i očuvanje sposobnosti dijaloga zahtijeva trajni napor, odnosno potrebna je kultura dijaloga. Filozofija tome želi pripomoći, ističe se u priopćenju s kolokvija. S tim u vezi dodaje se da se filozofi, dok traže istinu, suočavaju s mnoštvom pitanja: što je uopće istina? Kako ju mogu dostići, pokazati? Kako je treba shvatiti i obrazložiti u mnogoznačnim područjima ljudskoga života - od znanosti do morala, politike i religije? Budući da filozofi istinu uvijek traže iz konkretno ljudskog, povijesno kulturnog, društvenog i svjetonazorskog konteksta, ona se sadržajno uvijek pojavljuje pod uvjetima i ograničenim aspektima. No, postane li istina relativizirana ili funkcionalizirana tj. podređena drugim pragmatskim ili političkim ciljevima i interesima, onda se iskrivljuje njezina bit. Na kraju priopćenju s međunarodnog kolokvija "Kršćanski filozofi između srpa i čekića - Hrvatski kršćanski filozofi u vremenu od 1945. do 1990." naglašava se da ako je sloboda sposobnost za dobro onda je sloboda također sposobnost za istinu. A istina slobode i sloboda istine je "pustiti biti". U tom su smislu istina i sloboda isto. Ako je pak istina sloboda onda ona uključuje i odgovornost. Stoga, oni koji se bave i poučavaju filozofiju moraju "biti protiv svih relativizama i subjektivizama i paziti da se istina ne izrodi u prazno mišljenje ili u dijalog gluhih". (Hina) sdju/sp sp