KNIN/ŠIBENIK, 26. travnja (Hina) - Šest mladih biologinja koje se bave zaštitom voda, a neke sudjeluju i u projektu zaštite dugonogih šišmiša u Hrvatskoj, s Danijelom Hamidović na čelu, autoricom tog projekta koji je međunarodno
nagrađen, počele su danas trodnevnu akciju "Čamcima po Krki od Knina do Skradina" gdje je najveće europsko staništa te vrte sišmiša.
KNIN/ŠIBENIK, 26. travnja (Hina) - Šest mladih biologinja koje se
bave zaštitom voda, a neke sudjeluju i u projektu zaštite dugonogih
šišmiša u Hrvatskoj, s Danijelom Hamidović na čelu, autoricom tog
projekta koji je međunarodno nagrađen, počele su danas trodnevnu
akciju "Čamcima po Krki od Knina do Skradina" gdje je najveće
europsko staništa te vrte sišmiša.#L#
U tu znanstveno-ekološku ekspediciju pošle su jutros u 10 sati sa
slapa Krčića na izvoru Krke kod Knina dvama čamcima za rafting s
ekipom sastavljenom od lokalnog stanovništva u kojoj su uglavnom
zaposlenici Hidrocentrale "Miljacke" na rijeci Krki te snimatelj
Nebojiša Sljepčević koji je i sam član tima projekta zaštite
dugonogog šišmiša. Danas će doploviti do "Miljacke" i ondje
prespavati, sutra će prijeći put do Roškog slapa, a u nedjelju od
Roškog slapa do Skradina. Ukupno će prijeći 50 kilometara.
Po riječima Danijele Hamidović preko područja na kojem su sedrene
brane neće ploviti čamcima, nego će ga prijeći pješice jer sedru
tvore vrlo osjetljivi organizmi. Iako u NP "Krki" nije dopušten
rafting, oni su za svoju ekspediciju dobili dopuštenje Uprave.
Danijela Hamidović ističe da im je cilj privući pozornost javnosti
i Uprave NP "Krke" da treba bolje, sustavnije i djelotvornije
štititi rijeku Krku koja nije u prvoj nego u dugoj kategoriji po
kakvoći vode i poručiti kako se priroda ne može štititi samo
administrativnim mjerama, iz ureda, nego u prvome redu na terenu.
Gornji tok Krke uopće nije istražen kao ni podzemni tokovi kojima
onečišćenja mogu dospjeti u Krku, a nesustavno se prati i donji tok,
kazala je Hamidović. Pokušat će utvrditi i sadašnje i moguće
onečišćivače Krke, a ispitivat će i snimati i moguća staništa
šišmiša.
"Povezali smo dugonogog šišmiša, čije je najveće stanište u Europi
upravo na području Miljacke, i zaštitu Krke zbog toga što održanjek
šišmiša ovisi upravo o kakvoći kraških voda i on je najbolji
pokazatelj njihove čistoće", dodala je. U ekspediciju je uključila
i lokalno stanovništvo jer smatra da bez njihova sudjelovanja i
potpore nema djelotvorne i aktivne zaštite Krke kao ni svijesti o
njezinim vrijednostima.
(Hina) dfer vkn