ZAGREB, 18. travnja (Hina) - Hrvatski prilog u svjetskom izdanju "Encyclopaedia Biospeologica", urednice Sanje Gottstein Matočec i 19 domaćih autora, predstavljen je danas na Prirodoslovno-matematičkom fakuletu u Zagrebu.
ZAGREB, 18. travnja (Hina) - Hrvatski prilog u svjetskom izdanju
"Encyclopaedia Biospeologica", urednice Sanje Gottstein Matočec i
19 domaćih autora, predstavljen je danas na Prirodoslovno-
matematičkom fakuletu u Zagrebu.#L#
Na pedeset stranica III. sveska enciklopedije (str. 2237-2287)
francuskog izdavača "Societe de Biospeleologie", dan je pregled
vodene i kopnene faune podzemlja Hrvatske, s vrlo iscrpnim
pregledom povijesti istraživanja i velikim brojem ilustracija te
uobičajenom bibliografskom opremom visokih standarda.
Prilog, u kojemu su po prvi put istraživanja hrvatske faune
sistematizirana na obuhvatan i cjelovit način, predstavljen je
povodom obilježavanja Dana Zemlje, 22. travnja.
Predstavljači - akademik Milan Meštrov, predavačica zoologije na
PMF-u Gottstein-Matočec i predsjednik Hrvatskog biospeleološkog
društva Roman Ozimec - izrazili su ponos činjenicom da je hrvatska
znanost konačno dobila zasluženo mjesto u svjetskoj biološkoj
javnosti.
"Taj je rad značajan prilog svjetskoj biospeleološkoj znanosti,
pogotovo stoga što Hrvatska kao područje klasičnog krša
predstavlja jedno od biospeleološki najvažnijih i najbogatijih
područja na svijetu", rekla je Gottstein Matočec.
Dinarsko gorje najbogatije je područje u svijetu tom vrstom faune
koja se u bogat debeli krš sklonila i preživjela sve kataklizme,
potrese i ledena doba u posljednjih više stotina tisuća godina, a
Hrvatska s polovicom svog područja zauzima najveći dio toga krša.
Od ukupno oko 400 podzemnih vodenih vrsta 173 su zabilježene u
Hrvatskoj, a od ukupno 600 kopnenih podzemnih vrsta 316 su
"hrvatske". Od toga je oko 230 vrsta endema, što je pravo rasadište
biološke raznolikosti, kažu stručnjaci.
Među endemima nalaze se jedini podzemni kralješnjak i slatkovodna
školjka u Europi te jedina podzemna spužva zabilježena u svijetu.
"Hrvatska je mali prostor iznimno različitih staništa, kojeg
nastanjuju silno različite vrste. Te su vrste relikti i endemi,
koji žive samo u Hrvatskoj i eventualno nešto šire", naglasio je
akademik Meštrov (1929.) koji je svoju istraživačku karijeru
posvetio podvrsti intersticijskih staništa (podzemnim mikro
staništima uz tokove rijeka, u pravilu u pijescima i humusu). U tome
je naslijedio Stanka Karamana (1889.-1959.) koji se smatra
svjetskim rodonačelnikom tog odjeljka biospeleologije.
"Na temeljima ovog priloga treba dalje graditi hrvatsku znanost,
ali i pronaći načina kako u pozitivnom smislu dalje koristiti ovo
bogatstvo, a da se ono zaštiti i očuva", kazao je akademik Milan
Meštrov i istaknuo entuzijazam autora iz različitih ustanova i
specijalnosti.
Pozvao je Hrvatsko biospeleološko društvo da i dalje okuplja mlade
zaljubljenike podzemne faune koji će učvrstiti i nastaviti njegov
rad.
Hrvatsko biospeleološko društvo podijelilo je novinarima ručno
uvezan preslik priloga izvornog djela, a njegovo dopunjeno i bogato
ilustrirano izdanje priprema u vlastitoj nakladi.
(Hina) iluč vl