ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Liberalizacija trgovine ne bi trebala uzrokovati drastičnije promjene u poljoprivrednoj proizvodnji, potrošnji ili trgovinskim modelima, odnosno ne bi trebala imati značajnijih posljedica za
poljoprivrednike i prehrambeno-prerađivačku industriju, kao i na njihove potrošače.
ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Liberalizacija trgovine ne bi trebala
uzrokovati drastičnije promjene u poljoprivrednoj proizvodnji,
potrošnji ili trgovinskim modelima, odnosno ne bi trebala imati
značajnijih posljedica za poljoprivrednike i prehrambeno-
prerađivačku industriju, kao i na njihove potrošače.#L#
Pokazala je to danas predstavljena studija "Kvantitativna analiza
učinaka hrvatske politike poljoprivredne trgovine na
poljoprivredno-prehrambeni sektor", koji je u suradnji sa
stručnjacima hrvatskih ministarstava poljoprivrede i šumarstva te
europskih integracija, Hrvatske gospodarske komore (HGK) i
Instituta za međunarodne odnose izradio njemački Institut za
poljoprivredni razvoj u središnjoj i istočnoj Europi (IAMO).
Studiju je naručilo Ministarstvo za europske integracije, kao
odgovor na zahtjev Sabora da analizira utjecaj liberalizacije
trgovine na poljoprivredu i ribarstvo, a projekt je realiziran uz
financijsku i organizaciju pomoć njemačke vlade, odnosno vladine
organizacije Njemačko društvo za tehničku suradnju (GZT).
Rezultati studije govore da postoji velika vjerojatnost da
liberalizacija trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima
neće u većoj mjeri ni povećati niti smanjiti postojeće probleme u
poljoprivrednom sektoru. Stoga se hrvatskoj Vladi preporučuje da
potiče konkurentnost tog sektora, i to u skladu sa strategijom za
hrvatsku poljoprivredu Europske unije.
Hrvatska do danas ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini sa 30-
tak zemalja, s kojima je u režim slobodne trgovine uključeno gotovo
80 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene. Iako se odnosi u
poljoprivrednom sektoru neće značajnije mijenjati, autori studije
očekuju da će generalna liberalizacija ipak unaprijediti
blagostanje u zemlji. Također očekuju da bi porast blagostanja
potrošača trebao nadomjestiti pad ukupne dobiti poljoprivrednika i
pad državnih prihoda od carina.
Ipak, kako se procjenjuje da će ukidanje ili smanjivanje carinskih
stopa u 2005. godine dovesti do smanjivanja državnih prihoda po toj
stavci za 90 do 100 milijuna eura, hrvatskoj Vladi preporučuju da se
taj podatak ukalkulira prilikom financijskog planiranja
proračuna.
(Hina) rub ds