WASHINGTON, 23. travnja (Hina/dpa) - Čovjekov rođak iz kamenog doga, neandertalac, u sukobima je upotrebljavao oružje, zaključili su znanstvenici i time se suprotstavili dosad prihvaćenoj tezi da je oružana sila pronalazak modernog
čovjeka.
WASHINGTON, 23. travnja (Hina/dpa) - Čovjekov rođak iz kamenog
doga, neandertalac, u sukobima je upotrebljavao oružje, zaključili
su znanstvenici i time se suprotstavili dosad prihvaćenoj tezi da
je oružana sila pronalazak modernog čovjeka.#L#
Znanstvenici su na temelju analize napukle lubanje kostura
neandertalca starog 36.000 godina zaključili da je on
upotrebljavao oružje u sporu sa svojim bližnjim. Taj je kostur
mlađeg neandertalca pronađen 1976. pod stijenama u blizini
francuskoga sela St. Cesaire.
Tek je sada trodimenzionalna, računalna rekonstrukcija pronađene
lubanje pokazala da je mladić bio ranjen nekim oštrim predmetom.
Rana nije posljedica pada, nesreće u lovu ili neke druge slučajne
ozljede, tvrdi tim Christopha Zollikofera sa Sveučilišta u
Zuerichu u časopisu Proceedings of the National Academy of
Scieneces.
Neandertalac, koji je po mjestu pronalaska nazvan "St. Cesaire 1",
nije i prvi kojemu je nanesena nasilna povreda. Na kosturu drugoga
neandertalca, starom dobrih 50.000 godina, koji nosi stručno ime
"Shanidar 1" nađena je rana na lijevom devetom rebru. I ta bi rana,
po mišljenju stručnjaka, mogla potjecati od nekog oružja. To znači
da su već neandertalci pravili i koristili oruđa za različite svrhe
i da su "oruđe pretvarali u oružje".
Na temelju te rekonstruirane lubanje mladog neandertalca može se,
osim toga, po mišljenju švicarskoga tima, zaključiti da su ti
hominidi pripadali razvijenom društvu lovaca. Rana neandertalca
"St. Cesaire 1" bila je tako teška da bi bez pomoći teško mogao
preživjeti. Znanstvenici iz toga zaključuju da se neandertalac s
jedne strane ponašao agresivno, a s druge društveno.
Uporaba oružja morat će se prema tome smatrati odlučujućim
čimbenikom u evoluciji neandertalaca, pišu autori. Oni, naravno,
ne misle da se to s jedne strane agresivno, a s druge kooperativno
ponašanje s hominida prenosi na čovjeka, nego se tijekom vremena
proširilo neovisno o vrstama.
Čovjek je kao "homo sapiens" danas jedina živa vrsta iz porodice
hominida. Danas se smatra sigurnim da je "homo neanderthalensis"
izumro prije 30.000 godina kao jedna grana evolucije i nije izravni
predak današnjeg čovjeka. Ta se teza zasniva na analizi DNA kostiju
neandertalca iz 1997. godine. Postoje i očigledne razlike koje
također potvrđuju tezu. To su primjerice jača tjelesna građa i
spljoštena lubanja.
(Hina) jb il