FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SLUČAJ RIJEČKE BANKE: SVJEDOČIO BIVŠI ČLAN UPRAVE RIJEČKE BANKE

HR-kid-SUD-ISTRAGE-banke-Bankarstvo-Sudovi SLUČAJ RIJEČKE BANKE: SVJEDOČIO BIVŠI ČLAN UPRAVE RIJEČKE BANKE RIJEKA 22. travnja (Hina) - U istrazi protiv Eduarda Nodila i Snježane Podobnik, osumnjičenih za malverzacije u Riječkoj banci, svjedočio je danas na riječkom Županijskom sudu Borislav Perožić, bivši član Uprave Riječke banke.
RIJEKA 22. travnja (Hina) - U istrazi protiv Eduarda Nodila i Snježane Podobnik, osumnjičenih za malverzacije u Riječkoj banci, svjedočio je danas na riječkom Županijskom sudu Borislav Perožić, bivši član Uprave Riječke banke. #L# Perožić je u Banci radio od 1981., a od 1997. do ožujka ove godine bio je član uprave zadužen za sektor sredstava. Po njegovim riječima, prvi je gubitak Banke zabilježen u listopadu 1998. Vijest o gubitku oko dva milijuna njemačkih maraka Perožić je prenio Upravi, a utvrđeno je da se radi o gubitku nastalom zbog tečajnih razlika. Uprava ga je kasnije, kazao je, izvijestila da su gubici, u roku od mjesec i pol, nadomješteni. Perožić je rekao da je 1999. dobit banke, nastala na osnovi pologa koje je činio Nodilo, iznosila 1,2 milijuna dolara. Pojasnio je i da tijekom 1998. ograničenja na devizne pologe, tzv. arbitraže, nije bilo, a da je odluka o ograničenjima (limitima) donesena u lipnju 1999. Sada Banka ima limite po kojima dileri mogu trgovati s 50 milijuna dolara po danu za ukupne, a 10 milijuna dolara za pojedinačne arbitraže, kazao je. Nodilo, istakao je Perožić, nije bio ovlašten za uzimanje kredita, već samo za polaganje novca, a takvi polozi smjeli su, po odluci Nadzornog odbora Banke, iznositi najviše 25 posto od jamstvenog kapitala banke. Prepričavajući kronologiju otkrivanja nezakonitosti u radu Nodila Perožić je rekao da je nakon 2. travnja 1999., kada je stiglo prvo anonimno pismo, revizija ustanovila da u Banci nema nepravilnosti. Zaključeno je, kazao je Perožić, da se anonimno pismo odnosilo na spomenuti gubitak od 2 milijuna DM, iako je u pismu naveden gubitak od 12 milijuna dolara. Nakon toga nikakve dodatne mjere nisu poduzete, a a Perožić nije imao nikakvih saznanja o nezakonitostima do siječnja 2002. 28. siječnja ove godine Uprava je obaviještena o drugome anonimnom pismu nakon čega je Haidi Fazekas, tada članica Uprave, naložila istragu interne kontrole, no ni tada nisu pronađene nepravilnosti. Tijekom siječnja, nastavio je Perožić, reviziju je napravila i revizorska kuća KPMG čiji su nalazi također bili uredni. Revizori te tvrtke kontaktirali su i s inozemnim bankama no potraživanja prema Riječkoj banci tada nije bilo, kazao je. U veljači je londonska SCB banka izvijestila je o neuobičajeno velikim tzv. arbitražama Riječke banke, od po 50 milijuna dolara. Perožić je tada razgovarao s Nodilom, a ovaj je porekao bilo kakve ilegalne radnje. Tada su u počele pristizati reklamacije o nenaplaćenim potraživanjima od Riječke banke, svjedočio je Perožić. Prva se odnosila na dugovanja iz 2001., a druga iz 2002, a jedna od njih ukazivala je na prekoračenje limita. SCB banka je 1. ožujka dostavila Riječkoj banci ispis sa 137 transakcija nakon čega je ustanovljeno da je od tog broja samo pet u banci ispravno zabilježeno. Perožić je tada naložio pregled dokumentacije, 3. ožujka trebalo je o tome biti načinjeno izvješće što, pak, radi izostanka Nodila i Podobnik nije učinjeno. Četvrtog travnja Nodilo ga je, kazao je Perožić, nazvao uznemiren i uplakan te priznao da je izvješće SCB-a točno ali da štete za Banku nema. Nakon toga Perožić je Nodilu zabranio daljnji rad. Neprijavljene transakcije Nodilo je vjerojatno obavljao telefonom, bez prijavljivanja transakcija u "back office" banke, kazao je Perožić i istakao da nisu proknjižene upravo transakcije veće od 10 milijuna dolara (jer je 10 milijuna bio limit za pojedinačne arbitraže). Dodao je i da je, po njegovim saznanjima, Nodila na priznanje nagovorila Snježana Podobnik. U međuvremenu, Ivan Štokić, tada predsjednik Uprave, naložio je pretres Nodilova ureda gdje su zatečene samo prazne ladice, ispričao je Perožić. Od 6. ožujka reklamacije za nenaplaćena potraživanja učestale su. Te, tzv. "otvorene arbitraže" odnosile su se na nekoliko inozemnih banka. Nodilo je tada priznao da po banku štetne pologe čini četiri godine i da je napravio gubitak od oko 80 milijuna dolara, rekavši da nije imao suučesnika. Perožić ga je pitao kako je mijenjao podatke na računalima "back offica" na što je Nodilo odgovorio da je lozinke bilo lako otkriti. Nakon 6. ožujka reklamacije inozemnih banka počele su masovno pristizati, prisjetio se Perožić. Sadržaj iskaza Borislava Perožića novinarima je prenio Veljko Miškulin, predsjednik Županijskog suda. Istraga se nastavlja sljedećeg ponedjeljka kada će istražna sutkinja Sajonara Čulina saslušati nove, za sada još neimenovane, svjedoke. (Hina) hšup jn

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙