ANALITIČARI RBA: RAST BDP-A U 2002. OKO 3 POSTO

ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA), u najnovijem broju RBA Analiza, iznijeli su očekivanja kako bi hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) trebao ove godine porasti za otprilike 3 posto, a ta niža stopa realnog rasta BDP-a u odnosu na prošlu godinu posljedica je očekivanja nešto viših cijena u ovoj godini i laganog usporavanja rasta komponenti koje su najviše utjecale na rast BDP-a, osobne potrošnje i investicija.#L# Istodobna su očekivanja kako bi deficit konsolidirane države (bez prihoda od privatizacije) ove godine mogao zabilježiti očekivani deficit od 4,2 posto BDP-a, no samo u slučaju da metodologija obračuna deficita bude ista. Ako se u izračun deficita uključe i deficiti državnih poduzeća koja grade ceste, tada će ciljanu razinu, smatraju u RBA, biti teško dostići. Osvrćući se posebno na nezaposlenost, analitičari RBA ocjenjuju da je dugo razdoblje rasta nezaposlenosti gotovo stvorilo dojam da drugačije i ne može biti, da je to stalna pojava i sve manje se obraća pozornost na takvu vijest. Ožujak je već deveti mjesec za redom u kojemu nezaposlenost neprekidno raste, pri čemu je sezonsko zapošljavanje uspjelo samo usporiti rast broja nezaposlenih, ali je i dalje broj novoprijavljenih nezaposlenih veći od broja zaposlenih s evidencije nezaposlenih i broja brisanih iz evidencije. Na iduće se mjesece gleda s više optimizma, jer će sa sezonskim zapošljavanjem (turistička sezona) broj nezaposlenih padati, ali nakon sezone to ostaje ponovo problem. Za očekivati je i da će dio viška zaposlenih u Ministarstvu obrane završiti na Zavodu za zapošljavanje. Možda će djelomično problem nezaposlenih riješiti novi zakon koji regulira posredovanje pri zapošljavanju. Bez obzira na te probleme, BDP bilježi pozitivan rast u 2001. od realno 4,1 posto, a kao i ranije glavni pokretač rasta bila je osobna potrošnja, a uz nju su prošle godine počele rasti i investicije. Naime, rast osobne potrošnje nije u skladu sa rastom broja nezaposlenih, što upućuje na zaključak da je broj stvarno nezaposlenih puno manji ili da se još uvijek troše skrivene rezerve. Iz RBA drže kako je nastavak suradnje sa MMF-om izuzetno važan za Hrvatsku zbog održavanja postojećeg kreditnog rejtinga i boljih izgleda Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala. Podsjećaju da je stajalište MMF-a da su hrvatski izgledi za 2002. povoljni, očekuje se nastavak rasta gospodarske aktivnosti uz relativno nisku inflaciju i smanjenje deficita državnog proračuna, odlučnija privatizacija i dovršetak prodaje Croatia osiguranja te 25 posto dionica INA-e. Napominjući kako je u nepuna četiri mjeseca ove godine cijena nafte na svjetskom tržištu povećana gotovo 40 posto, što se pripisuje povećanju napetosti i sukoba na Bliskom istoku, smatraju da bi to, imajući u vidu da ta regija podmiruje 30 posto svjetskih naftnih potreba, moglo dovesti do poremećaja u opskrbi sirovom naftom. Kretanja na naftnom tržištu ne zaobilaze ni Hrvatsku, gdje je početkom travnja, četvrti put ove godine, došlo do promjene maloprodajnih cijena naftnih derivata, a te su cijene u prosjeku porasle za više od 10 posto u prvom kvartalu ove godine. Nastavi li se rast cijena nafte, a i mogućnost jačanja dolara, može doći do novog povećavanja cijene naftnih derivata na domaćem tržištu. Tijekom godine se nastavlja deregulacija cijena energenata - struje i plina, pa se u tom kontekstu može također očekivati dodatni utjecaj na rast cijena. Turizam će i u ovoj godini biti važan za postizanje pozitivnog gospodarskog rasta i pokrivanje deficita na tekućem računu platne bilance, te su stoga pozitivni potezi Vlade da potakne rast u turističkom sektoru kroz povoljne kredite. Tečaj bi u 2002. godini prema očekivanjima RBA mogao u prosjeku zabilježiti laganu deprecijaciju, mada će to u mnogome ovisiti o kretanju privatizacijskih prihoda. U slučaju snažnijih prihoda od privatizacije (INA, Croatia Osiguranje) pritisak na aprecijaciju kune bi se mogao u zadnjem kvartalu pojačati, smatraju analitičari RBA. (Hina) db ds