RU-YU-MK-onečišćenja-Ratovi-Organizacije/savezi-Onečišćenje RGR 18. IV. KAKO JE NATO ZAGADIO BALKAN? RADIO GLAS RUSIJE - RGR18. IV. 2002.Iskenderov: NATO-ovi udari na ekologiju Balkana.Prije tri godine svijet je prvi puta počeo
ozbiljno spominjati ekološku katastrofu prouzročenoj NATO-vim bombardiranjima Jugoslavije. 18. travnja 1999. godine zrakoplovstvo saveza nanijelo je najsnažnije udare na rafinerije nafte i terminale u Pančevu i Novom Sadu. Posebno opasna za okoliš čitave regije bila su poduzeća u Pančevu: tvornica Petrokemija, tvornica za proizvodnju umjetnih gnojiva "Azotara" i rafinerija nafte. Taj čitavi kompleks je namjerno uništilo NATO-ovo zrakoplovstvo. Londonski The Times priopćio je o otrovnom oblaku dima i plinova što se dizao nekoliko stotina stopa i koji je pokrio okolinu Pančeva. Prema podacima britanskih stručnjaka, u atmosferu su otišle ogromne količine fosgena, klora, perklorne kiseline i drugih vrlo opasnih tvari. Analiza koju je istog dana učinilo srpsko ministarstvo okoliša pokazala je da koncentracija tvari koje izazivaju rak 7.200 puta nadilazi dopustivu razinu. Ali napadi NATO-a na Pančevo nisu prouzročili samo trovanje atmosfere. The Times je napisao da su radnici kompleksa u Pančevu
RADIO GLAS RUSIJE - RGR
18. IV. 2002.
Iskenderov: NATO-ovi udari na ekologiju Balkana.
Prije tri godine svijet je prvi puta počeo ozbiljno spominjati
ekološku katastrofu prouzročenoj NATO-vim bombardiranjima
Jugoslavije. 18. travnja 1999. godine zrakoplovstvo saveza
nanijelo je najsnažnije udare na rafinerije nafte i terminale u
Pančevu i Novom Sadu.
Posebno opasna za okoliš čitave regije bila su poduzeća u Pančevu:
tvornica Petrokemija, tvornica za proizvodnju umjetnih gnojiva
"Azotara" i rafinerija nafte. Taj čitavi kompleks je namjerno
uništilo NATO-ovo zrakoplovstvo. Londonski The Times priopćio je o
otrovnom oblaku dima i plinova što se dizao nekoliko stotina stopa i
koji je pokrio okolinu Pančeva. Prema podacima britanskih
stručnjaka, u atmosferu su otišle ogromne količine fosgena, klora,
perklorne kiseline i drugih vrlo opasnih tvari. Analiza koju je
istog dana učinilo srpsko ministarstvo okoliša pokazala je da
koncentracija tvari koje izazivaju rak 7.200 puta nadilazi
dopustivu razinu.
Ali napadi NATO-a na Pančevo nisu prouzročili samo trovanje
atmosfere. The Times je napisao da su radnici kompleksa u Pančevu
morali baciti u Dunav više tona kancerogenog etilena, što je
omogućilo da se izbjegne moćna eksplozija s katastrofalnim
posljedicama.
Jednako tako tragične posljedice imalo je uništenje novosadskih
rafinerija. Vlasti su upozoravale građane da ostanu kod kuće i da
koriste sredstava za zaštitu dišnih organa.
Tragedije Pančeva i Novog Sada odmah su poprimile regionalne
razmjere. Ministarstvo okoliša Makedonije objavilo je posebno
priopćenje u kojem se govorilo da su isparivi dioksidi stigli do
područja Makedonije. Ti su se kancerogeni spojevi našli u zraku
uslijed napada zrakoplova NATO-a na jugoslavenske industrijske
objekte.
Prije tri godine posebni dopisnik BBC-a za probleme okoliša Aleks
Kirby je prvi put pokrenuo pitanje posljedica korištenja
projektila s osiromašenim uranom. Do tada se već znalo o slučajima
iz rata u Perzijskom zaljevu 1991. godine. Tada je korištenje
sličnih projektila prouzročilo bolesti među iračkim stanovništvom
i vojnicima protuiračke koalicije. Aleks Kirby je tada objavio svoj
'poučan' razgovor o toj temi s glasnogovornikom NATO-a:
BBC: Koristi li NATO osiromašeni uran?
Glasnogovornik: NATO ne koristi nuklearno oružje.
BBC: Hvala. Ali ovo nije ono što sam pitao.
Glasnogodvornik: (Smije se.)
Međutim stanovnicima Jugoslavije i drugih balkanskih zemalja nije
bilo do smijeha. Zrak, voda, tlo postali su zbog akcija NATO-a
smrtno opasni. Uostalom, kasnije ni vojnicima saveza nije više bilo
do smijeha. Počeli su jedan za drugim umirati zbog posljedica
korištenja projektila s osiromašenim uranom.
(RGR)