US-HR-GB-MIROVINE-Vlada-Politika RFE 17. IV. ŠTO ĆE BITI S MIROVINSKIM FONDOVIMA? RADIO SLOBODNE EUROPE - RFE17. IV. 2002.Hrvatski mirovinski fondovi: na uzburkanim valovima burze. Prilog Milana Gavrovića. U Hrvatskoj je završena
mirovinska reforma, pa se sada očekuju njeni prvi rezultati. Prvo jedan citat: 'Sve je veći broj radnika, koji neće dobivati sigurnu mirovinu, proporcionalnu njihovim plaćama. Umjesto toga, mirovine će ovisiti o uspjehu njihovog mirovinskog fonda u trgovanju na burzi. To je jeftinije za onoga tko isplaćuje mirovine, ali je mnogo lošije za umirovljenike'. Komentar u kome se to tvrdi objavio je londonski The Daily Express na temelju iskustva u Britaniji, prvoj zapadnoeuropskoj zemlji koja je prihvatila mirovinsku reformu po sličnom receptu po kome je ona provedena i u Hrvatskoj. Lako je uočiti razliku u načinu na koji se govori o toj temi - u Hrvatskoj vlast još uvijek tvrdi da mirovinska reforma donosi sigurnije i veće mirovine. Mirovinski su fondovi, međutim, već promijenili note. U razdoblju borbe za članove, buduće umirovljenike, oni su naglašavali sigurnost uloga i budućih mirovina. Čim je ta etapa završila, a njihovi oglasi nestali iz medija, za njih je najvažnija postala
RADIO SLOBODNE EUROPE - RFE
17. IV. 2002.
Hrvatski mirovinski fondovi: na uzburkanim valovima burze. Prilog
Milana Gavrovića.
U Hrvatskoj je završena mirovinska reforma, pa se sada očekuju
njeni prvi rezultati.
Prvo jedan citat: 'Sve je veći broj radnika, koji neće dobivati
sigurnu mirovinu, proporcionalnu njihovim plaćama. Umjesto toga,
mirovine će ovisiti o uspjehu njihovog mirovinskog fonda u
trgovanju na burzi. To je jeftinije za onoga tko isplaćuje
mirovine, ali je mnogo lošije za umirovljenike'. Komentar u kome se
to tvrdi objavio je londonski The Daily Express na temelju iskustva
u Britaniji, prvoj zapadnoeuropskoj zemlji koja je prihvatila
mirovinsku reformu po sličnom receptu po kome je ona provedena i u
Hrvatskoj. Lako je uočiti razliku u načinu na koji se govori o toj
temi - u Hrvatskoj vlast još uvijek tvrdi da mirovinska reforma
donosi sigurnije i veće mirovine.
Mirovinski su fondovi, međutim, već promijenili note. U razdoblju
borbe za članove, buduće umirovljenike, oni su naglašavali
sigurnost uloga i budućih mirovina. Čim je ta etapa završila, a
njihovi oglasi nestali iz medija, za njih je najvažnija postala
riječ ? rizik. Svi fondovi žele kupiti državne obveznice koje ne
nose veliku zaradu, ali je novac najsigurniji. Pitanje je, međutim,
je li reforma imala smisla ako opet iza svega stoji država?
Predstavnici A-Z fonda kome je osnivač Zagrebačka banka kažu kako
će, zbog sigurnosti, biti konzervativni i da neće bezglavo srljati
u investicije. Po njima, smije se ulagati samo u dionice Podravke,
Plive i remontnog brodogradilišta Viktor Lenac. Lenac je, doduše,
sada u velikim nevoljama, ali za spasonosne kredite jamčila mu je
država. A ona je, za fondove, jedini sigurni vez na uzburkanim
valovima burze. U Raifeissen banci drže da država mora donijeti i
strože propise kako bi se zaštitila njihova ulaganja.
Pitanje je, naravno, koliko je to u skladu s osnovnim ciljevima
reforme, da novac iz fondova posluži za oživljavanje privredne
aktivnosti i da istodobno zarada omogući veće mirovine. Na burzi
bez rizika nema ni profita. U Britaniji, su zbog toga fondovi
potražili rješenje u smanjivanju prava na mirovinu. Sadašnji
britanski 40-godišnjaci, tvrde britanski eksperti, teško će se
razočarati kad im stigne vrijeme mirovine, a tridesetgodišnjaci će
morati raditi čak do 72. godine života.
Slijedeći savjete Svjetske banke Hrvatska je skočila u vodu
mirovinske reforme, a tek će se otkriti koliko je ona hladna. U
svijetu je odavno jasno da je i ta reforma samo dio procesa
smanjivanja radničkih prava, odnosno preraspodjele u korist
poslodavaca. Komentar The Daily Expressa koji smo citirali ima
nadnaslov: Borba za pravdu.
(RFE)