ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Hrvatska Vlada s današnje je sjednice u saborsku proceduru uputila paket zakona iz područja turizma, te zakonski prijedlog o pravu na dodatak uz mirovinu čiji je cilj poboljšati materijalni položaj
hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj koji su mirovinu ostvarili u BiH.
ZAGREB, 4. travnja (Hina) - Hrvatska Vlada s današnje je sjednice u
saborsku proceduru uputila paket zakona iz područja turizma, te
zakonski prijedlog o pravu na dodatak uz mirovinu čiji je cilj
poboljšati materijalni položaj hrvatskih državljana s
prebivalištem u Hrvatskoj koji su mirovinu ostvarili u BiH.#L#
Mirovine iz BiH su vrlo niske, oko 50 posto niže nego za
umirovljenike s istim brojem godina staža u Hrvatskoj, kazao je
zamjenik ministra rada i socijalne skrbi Božo Žaja.
Prema iznijetim podatcima, od 20.560 umirovljenika koji imaju
prebivalište u Hrvatskoj fondovi mirovinskog iz BiH (u Sarajevu,
Mostaru i Bjeljini) preuzeli su isplatu za njih 19.279, dok je
neraspoređeno ostalo još 1.281 umirovljenik.
U siječnju ove godine 14.848 umirovljenika iz BiH s prebivalištem u
Hrvatskoj dobilo je prosječnu mirovinu od 620 kuna.
Predloženim zakonom, koji je upućen u hitnu saborsku proceduru,
ozakonjuje se pravo na dodatak uz mirovinu tim umirovljenicima,
hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj koji su pravo na
mirovinu stekli u BiH. Odnosilo bi se to i na umirovljenike koji su
mirovinu stekli u SRJ, kojima za sada mirovinu isplaćuje Hrvatski
zavod, a to će činiti sve do stupanja na snagu Sporazuma o
socijalnom osiguranju sa SRJ.
Pravo na dodatak ostvarili bi svi kojima je mirovina niža od
1.130,40 kuna te oni kojima se još ne isplaćuje mirovina iz BiH.
Visina samog dodatka vezana je uz visinu postotka po kojem je
određena mirovina ovisno o mirovinskom stažu.
Tako bi primjerice umirovljenik s 40 godina staža koji iz BiH dobije
prosječnu mirovinu od 560 kuna dobio dodatak od 570 kuna.
Žaja procjenjuje da će pravo na dodatak ostvariti 16 tisuća
umirovljenika koji su mirovinu ostvarili u BiH, za što će mjesečno
trebati pet milijuna kuna.
Kako bi se zakon počeo primjenjivati od 1. svibnja, u ovoj bi godini
za te dodatke trebalo ukupno 45 milijuna kuna.
Predloženi zakon je socijalno zaštitni i njime se ne bi ostvarivalo
trajno pravo, kazao je Žaja.
I vremensko trajanje samog zakona ograničeno je do 31. prosinca
2004.
Vlada je u saborsku raspravu uputila i paket turističkih zakona -
Prijedlog zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog
turizma, o boravišnoj pristojbi, te izmjene o članarinama u
turističkim zajednicama.
Novim zakonom o turističkim zajednicama smanjio bi se njihov broj,
a umjesto sadašnjih 20 županijskih turističkih zajednica ustrojile
bi se turističke zajednice osam regija - Istre, Kvarnera, zadarske,
šibenske, splitske, dubrovačke regije, regije središnje Hrvatske,
te slavonsko-baranjske regije.
Poseban status zadržala bi Turistička zajednica grada Zagreba.
Radi bolje naplate, novim zakonom o boravišnoj pristojbi, uvele bi
se vinjete za nautičare, a pristojbe bi za ugošćavanje "prijatelja
i rođaka" plaćali i domicilni stanovnici koji nemaju registrirano
pružanje usluga smještaja, istaknula je ministrica turizma Pave
Župan Rusković.
Do drugog čitanja trebalo bi pak usuglasiti gdje će i kako boravišnu
pristojbu putem vinjeta plaćati nautičari, posebice stranci.
Naime, prijedlog je Ministarstva turizma da oni to čine u lučkim
kapetanijama ali tome nije sklono Ministarstvo pomorstva, prometa
i veza. Iz tog Ministarstva ističu da bi naplata boravišne
pristojbe, opteretilo lučke kapetanije.
Vlada je Saboru poslala i zakonski prijedlog o Fondu za zaštitu
okoliša i energetske učinkovitosti. Taj bi se Fond financirao iz
naknada onečišćivača okoliša, naknada korisnika okoliša, te
posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji
motornih vozila.
(Hina) nb sšh