SARAJEVO, 28. ožujka (Hina) - Istraga o djelovanju humanitarne organizacije "Bosanska idealna futura" (BIF) koja je djelovala u Sarajevu i Zenici neočekivano je dovela do otkrića osobe koja je odavala povjerljive obavještajne podatke
islamističkim krugovima u Bosni i Hercegovini.
SARAJEVO, 28. ožujka (Hina) - Istraga o djelovanju humanitarne
organizacije "Bosanska idealna futura" (BIF) koja je djelovala u
Sarajevu i Zenici neočekivano je dovela do otkrića osobe koja je
odavala povjerljive obavještajne podatke islamističkim krugovima
u Bosni i Hercegovini.#L#
Kako u četvrtak tvrdi sarajevsko "Oslobođenje", nakon uhićenja
direktora BIF-a Muniba Zahiragića 21. ožujka, policija je kod njega
pronašla dokumente o protuterorističkim operacijama i
informacijama što su ih obavještajne službe Francuske i
Sjedinjenih Država svojedobno dostavljale Agenciji za
istraživanje i dokumentaciju (AID).
U prostorijama BIF-a tako je pronađen dio AID-ovih dossiera o
protudržavnom djelovanju nekih osoba afričkog i azijskog
podrijetla što su boravile u BiH tijekom rata i nakon njega.
Zahiragić je prije zaapošljavanja u BIF-u bio djelatnik AID-a a
nakon pronalaska povjerljivih dokumenata protiv njega je podnesena
optužba za špijunažu.
Neimenovani policijski izvori sugerirali su "Oslobođenju" kao bi
se uhićenje Zahiragića moglo pretvoriti u prvorazredni političko-
obavještajni skandal jer je očevidno kako mu je u iznošenju
dokumenata i njihovoj zloporabi morao pomagati veći broj agenata
AID-a.
Veoma zanimljivom drži se činjenica kako je Zahiragić posjedovao
dokumente koja potvrđuju da je država BiH kupila stan bivšem
zapovjednik postrojbe "El Mudžahid" Abu Maaliju koji je pod
nerazjašnjenim okolnostima pobjegao iz BiH 1999. godine nakon što
je doznao da za njim tragaju zapadne obavještajne službe.
Stan u cenrtu Sarajeva Abu Maali je dobio od Zavoda za izgradnju
kantona Sarajevo na čijem je čelu već godinama Bakir Izetbegović,
sin dugugodišnjeg bošnjačkog političkog lidera Alije
Izetbegovića. Abu Maali je ovaj stan, kojega mu je dao bošnjački
politički vrh, kasnije čak uspio otkupiti i uknjižiti na svoje
ime.
Otvaranje slučaja "Zahiragić" ujedno je označilo otvaranje niza
pitanja o tome kako je u prošlosti funkcionirao AID. Za Zahiragića
postoje podaci da je prije dobivanja posla u bošnjačkoj tajnoj
službi imao podebeli dossier koji ga nikako nije kvalificirao za
takvo mjesto.
On je 1987. godine osuđen na pet godina zatvora zbog pripremanja
terorističkih napada u BiH a dok je bio angažiran na poslovima
osiguranja veleposlanstva BiH u Kuvajtu okrivljen je za zloporabu
položaja jer je oštetio veleposlanstvo za 3.600 maraka obavljajući
privatne telefonske razgovore.
Unatoč negativnim ocjenama o radu, Zahiragić dobiva posao u AID-u
upravo u vrijeme velike čistke koja je u toj agenciji obavljena
1996. godine pod pritiskom Amerikanaca a nakon otkrića središta za
terorističku obuku na planini Pogorelici u središnjoj Bosni.
Istražitelji angažirani na istrazi o Zahiragiću vjeruju kako je on
zapravo igrao važnu ulogu u lancu osoba odgovornih za zaštitu i
prikrivanje sumnjivaca iz afričkih i azijskih zemala koji su
boravili u BiH.
(Hina) rm sb