NJ 15. IV. FAZ ĐINĐIĆ: BOLJE HAAG NEGO METAK

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 15. IV. 2002. Đinđić: "Nitko si ne mora oduzimati život zbog haaškog suda" "Srpski premijer Zoran Điniđić izrazio je žaljenje zbog samoubojstva bivšeg srpskog ministra unutrašnjih poslova Vlajka Stojiljkovića, nazivajući ga 'znakom konfuzije'. 'Nitko si ne mora oduzimati život zbog haaškog suda', kazao je Đinđić u razgovoru za list. (...) Đinđić je podsjetio da Milošević (...) pred sudom uživa daleko veća prava no što bi uživao pred bilo kojim domaćim sudom: 'Satima drži govore što bi pred sudom u Beogradu bilo potpuno nemoguće'. Osim toga, sud pušta na slobodu osumnjičene ako po mišljenju sudaca nema dovoljno dokaza za njihovu osudu. Posljednji je takav slučaj bosanski Srbin Nenad Banović koji je u srijedu pušten iz istražnog pritvora. Banović je u studenom prošle godine uhićen u Bosni i Hercegovini i izručen u Den Haag pod sumnjom da je 1992. do smrti premlaćivao hrvatske i muslimanske zarobljenike u srpskom logoru Keraterm na sjeveru Bosne. 'Argument da treba počiniti samoubojstvo kako biste umakli svojim krvnicima jednostavno je apsurdan', kazao je Đinđić. Osim toga, srpski premijer podsjetio je da su beogradski dužnosnici SPS-a (...) danima prije samoubojstva znali za oproštajno pismo u kojem je Stojiljković proglasio Đinđića i ostale reformske političare odgovornima za svoje samoubojstvo, pozivajući sve 'građane i domoljube' da osvete njegovu smrt. Iako je Stojiljkovićeva namjera bila poznata, nitko nije odvratiti bivšeg ministra od tog čina. Đinđić je tu činjenicu proglasio 'znakom da ljudi koji su više od deset godina gospodarili životom i smrću u ovoj zemlji nisu spremni pomiriti se s ulogom običnih građana u novom demokratskom pravnom poretku' te da umjesto toga 'glume mučenike'. Odmah nakon stupanja na snagu zakona o izručenju u Srbiji će započeti pripreme za uhićenje 20 mogućih ratnih zločinaca koje traži haaški sud, napomenuo je Đinđić. Po novom zakonu osumnjičenici imaju pravo primijeniti pravni lijek protiv predstojećeg izručenja. Odluka o prigovoru bit će donesena po hitnom postupku. 'Prva izručenja u Den Haag uslijedit će za dva tjedna', najavio je Đinđić. Beograd će po Đinđiću s vremenom izručiti u Den haag sve moguće ratne zločince u vezi s kojima je izdana međunarodna zapovijed o uhićenju. Srpski premijer ne očekuje znatnije izgrede prilikom uhićenja osumnjičenika koje će izvesti srpska i jugoslavenska policija. No, Đinđić je naglasio da aktualni srpski predsjedik Milan Milutinović, protiv kojeg je haaški sud također podigao optužnicu, zasada neće biti uhićen ni izručen. 'Milutinović je regularno izabrani predsjednik Srbije a uhićenje i izručenje aktualnog šefa države bilo bi jako problematično, jako kritično za samopoštovanje države i ljudi', kazao je Đinđić. Milutinović, izabran još za vrijeme Miloševićeve diktature, surađuje neograničeno s vladom, izabranom nakon svrgavanja Miloševića u listopadu 2000. g., te se stoga ponaša 'kao demokratski izabran predsjednik', napomenuo je Đinđić. Nadalje, budući da nitko dosada nije pokušao pokrenuti postupak njegove smjene, Milutinović može obavljati svoju regularnu funkciju do njezina isteka u jesen ove godine, upozorava srpski premijer. On tvrdi da ni haaški sud ni zapadne države nisu nastojale formirati pritisak kako bi i Milutinović, koji je poput Stojiljkovića Miloševićev suoptuženik u procesu o Kosovu, bude izručen u Den Haag. Usvajanje zakona i suradnju s haaškim sudom Đinđić smatra 'odlukom o uključivanju Srbije i Crven gore u europske strukture i odbacivanjem izolacionizma'. Tu su odluku po njemu poduprle dvije trećine stanovništva. Ljudi su napustili iluziju da će se Srbima otvoriti put u Europu već samo 'zato što smo bombardirani te zato što smo europski narod'. Oni danas prihvaćaju činjenicu da je suradnja s haaškim sudom temeljni uvjet za integraciju Srbije u Europu, ističe Đinđić. (...) Odlukom Koštuničinog umjereno nacionalističkog DSS-a i prosrpske Socijalističke narodne stranke iz Crne Gore o prihvaćanju spomenutog zakona odgovornost za izručenje mogućih ratnih zločinaca taj potez raspoređena je na više političkih čimbenika, naglasio je srpski premijer. Za razliku od lipnja prošle godine, kada je srpskim dekretom nametnuo izručenje Slobodana Miloševića usprkos otporu Vojislava Koštunice, Đinđić po vlastitim riječima više nije bio spreman prihvatiti za protivnike haaškog suda povoljnu podjelu rada, po kojoj on mora donositi nepopularne odluke dok ga druga strana kritizira populističkim argumentima. Jedan od presudnih čimbenika za pristanak DSS-a i SNP-a na zakon bila je Đinđićevu uvjereneju spoznaja da novi labavi savez 'Srbija i Crna Gora', dogovoren sredinom ožujka ove godine pod pokroviteljstvom EU, ne bi imao nikakvih izgleda za opstanak uz sankcije Zapada. Usprkos kritikama - posebno u Srbiji - Đinđić je uvjeren da taj sporazum o tom savezu ima dobre izglede za uspjeh. Odcjepljenje Crne Gore od Srbije 'povuklo bi za sobom čitav niz problema - u Bosni, na Kosovu, u cijeloj regiji' - i označilo početak 'nove faze nestabilnosti', smatra on. To je uspješno izbjegnuto, dodaje srpski premijer" na kraju razgovora s Matthiasom Ruebom.