HRVATSKA ŽELI OJAČATI GOSPODARSKE VEZE S RUSIJOM

Piše: Kristina Gabrić MOSKVA, 15. travnja (Hina) - Sastanak radne skupine zemalja sudionica projekta Družba Adria, među kojima je i Hrvatska, održat će se u utorak u Moskvi, a glavna tema razgovora je usuglašavanje i moguće potpisivanje višestranog sporazuma o suradnji i zajedničkom poslovanju u transportu ruske nafte na svjetska tržišta s prekrcajem preko luke Omišalj.#L# Kako se doznaje iz izvora bliskih hrvatskom izaslanstvu, na sastanku će sudjelovati predstavnici transportnih kompanija zemalja sudionica i ruskih naftnih kompanija. Temeljem protokola o realizaciji projekta Družba Adria, koji su u studenome prošle godine potpisale hrvatska i ruska vlada, otvorena su vrata za dolazak ruske nafte u Omišalj preko Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke i Mađarske, a zatim njezin prijevoz tankerima dalje na zapad, kao i prema BiH i Jugoslaviji. Projekt Družba Adria vrlo je važan za Hrvatsku, kako u političkom, zbog povezivanja svih država kroz koje naftovod prolazi, tako i u gospodarskom smislu. Njegova realizacija može vratiti Jadranski naftovod (JANAF) u punu funkciju, odnosno dovesti do znatnijeg iskorištavanja kapaciteta. Taj je projekt značajan i za velike ruske tvrtke jer im omogućava izlaz na mediteransko tržište. JANAF trenutno očekuje jamstva ruske strane glede prijevoza nafte prema dogovorenim etapama, a u skladu s potpisanim protokolom, o čemu bi također moglo biti riječi na sastanku u utorak. Toga bi dana gospodarske teme, među kojima svakako i rješavanje ruskog klirinškog duga, mogle biti dotaknute i na sastanku hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, koji u utorak stiže u radni posjet Moskvi, i njegovog ruskog domaćina Vladimira Putina. Pitanje klirinškog duga Ruske Federacije prema zemljama bivše Jugoslavije pokušava se riješiti već niz godina. Točan iznos ruskog duga Hrvatskoj još nije utvrđen, a u hrvatskoj Vladi procjenjuju da bi se on mogao kretati između 200 i 500 milijuna dolara. Prije oko dva tjedna hrvatski su mediji objavili vijest da postoji mogućnost da se nabava sirovine za Željezaru Sisak plati starim klirinškim potraživanjima Hrvatske od Ruske Federacije, što je prvi put da se govori o mogućnosti vraćanja ruskog klirinškog duga sirovinama, a ne nabavom vojne opreme. Što se tiče trgovine s Rusijom, ukupna robna razmjena u 2000. godini iznosila je oko 730 milijuna američkih dolara, pri čemu je hrvatski izvoz bio tek 60 milijuna dolara. Taj debalans u razmjeni zabilježen je i u prvih šest mjeseci 2001, kada je od ukupne razmjene od oko 400 milijuna dolara, čak 350 milijuna otpadalo na uvoz iz Rusije. U svim dosadašnjim razgovorima hrvatske i ruske strane istaknuto je kako sadašnja razina i struktura razmjene ne odgovaraju mogućnostima gospodarstava dviju država, uz ocjenu kako će se sporazumima koji su u tijeku realizacije ta suradnja poboljšati. Također je istaknuta mogućnost međusobnih ulaganja, odnosno zajedničkog nastupa na trećim tržištima. Hrvatska stalno naglašava da bi željela proširiti gospodarsku suradnju s Rusijom i što je prije moguće podići međusobnu razmjenu na milijardu dolara godišnje, čemu bi svakako pridonio i porast broja ruskih turista koji dolaze na hrvatsku obalu. Ako je vjerovati prognozama ruskih tour-operatora, ove godine bi Hrvatsku moglo posjetiti 60.000 turista, što je dvadesetak posto više nego prošle godine kada je 50.000 Rusa posjetilo Hrvatsku. Hrvatska turistička zajednica otvorila je predstavništvo u Moskvi krajem siječnja ove godine, što je, prema riječima ministrice turizma Pave Župan-Rusković, dokaz čvrste namjere hrvatskog turizma da se energičnije usmjeri na veliko rusko tržište. Hrvatska poduzeća s najvećim izvozom na rusko tržište u prvih šest mjeseci 2001. bili su Ericson Nikola Tesla, Pliva i Uljanik, a jedno od većih ulaganja hrvatskih tvrtki u Rusiji zasigurno je ono hrvatske naftne kompanije INA u sibirska naftna polja Bijele noći. Prema najavama iz poslovodstva INA-e, s ruskim partnerima i drugim zainteresiranima trenutačno se razgovara o mogućnostima prodaje Bijelih noći zbog birokratskih zapreka u poslovanju i poteškoća glede pristupa magistralnom naftovodu od zapadnog Sibira do terminala na Crnom moru. (Hina) kga maš