ZAGREB, 15. travnja -ZAGREB - Predsjednik Vlade Ivica Račan reagirao je u nedjelju navečer na prekjučerašnju izjavu HSLS-ovca Hrvoja Zorića i opovrgnuo glasine u medijima prema kojima slični problemi koji su bili u Riječkoj banci,
postoje u nekim drugim hrvatskim bankama. "Hrvatska Vlada i ja osobno u ovom trenutku nemamo nikakav podatak da se u nekoj od banaka, Privrednoj ili nekoj drugoj, dešava išta slično onome što se na žalost desilo u Riječkoj banci", izjavio je premijer Račan za "Vijesti" Hrvatske televizije. "Sve ostalo su neodgovorna nagađanja, ishitrene političke izjave i glasine koje mogu izazvati ogromnu štetu, kako pojedinoj banci tako i čitavoj državi", dodao je. Po Račanovim riječima, u javnost su otišle neke poluinformacije s radnog sastanka s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Rohatinskim. "Točno je da sam na tom sastanku, ali i inače, tražio od HNB-a da zaoštri kontrolu, kvalitetniju reviziju poslovanja svih banaka, prevencije radi, upravo kako se ne bi negdje ponovio slučaj Riječke banke", rekao je premijer Račan. S tim u vezi naglasio je da zato "nije odgovorno izvlačiti iz konteksta 'ovo ili ono' što je rečeno na tom sastanku".ZAGREB - Na navode o mogućim problemima reagirale su u nedjelju i uprave još nekih hrvatskih banaka - iz Splitske banke izvijestili
ZAGREB, 15. travnja -
ZAGREB - Predsjednik Vlade Ivica Račan reagirao je u nedjelju
navečer na prekjučerašnju izjavu HSLS-ovca Hrvoja Zorića i
opovrgnuo glasine u medijima prema kojima slični problemi koji su
bili u Riječkoj banci, postoje u nekim drugim hrvatskim bankama.
"Hrvatska Vlada i ja osobno u ovom trenutku nemamo nikakav podatak
da se u nekoj od banaka, Privrednoj ili nekoj drugoj, dešava išta
slično onome što se na žalost desilo u Riječkoj banci", izjavio je
premijer Račan za "Vijesti" Hrvatske televizije. "Sve ostalo su
neodgovorna nagađanja, ishitrene političke izjave i glasine koje
mogu izazvati ogromnu štetu, kako pojedinoj banci tako i čitavoj
državi", dodao je. Po Račanovim riječima, u javnost su otišle neke
poluinformacije s radnog sastanka s guvernerom Hrvatske narodne
banke (HNB) Rohatinskim. "Točno je da sam na tom sastanku, ali i
inače, tražio od HNB-a da zaoštri kontrolu, kvalitetniju reviziju
poslovanja svih banaka, prevencije radi, upravo kako se ne bi
negdje ponovio slučaj Riječke banke", rekao je premijer Račan. S
tim u vezi naglasio je da zato "nije odgovorno izvlačiti iz
konteksta 'ovo ili ono' što je rečeno na tom sastanku".
ZAGREB - Na navode o mogućim problemima reagirale su u nedjelju i
uprave još nekih hrvatskih banaka - iz Splitske banke izvijestili
su kako je njihova bilanca potpuno čista, a iz Privredne da za
njihove štediše nema razloga za zabrinutost, javila je Hrvatska
televizija u "Vijestima" u nedjelju navečer. "S obzirom da je
Privredna banka ostvarila najbolje rezultate u svojoj povijesti,
mi smo u Privrednoj banci mirni", izjavio je HTV-u predsjednik
Uprave Privredne banke Božo Prka i dodao kako "nije slučajno da se
takve glasine pojavljuju dan prije Skupštine banke". "Naše
rezultate potvrdila je kuća 'Arthur Andersen', a prošle je godine i
Hrvatska narodna banka (HNB) provela osam tjedana u kontroli",
istaknuo je Prka. Naglasio je da za štediše Privredne banke nema
nikakvog razloga za zabrinutost. Predsjednik Uprave Privredne
banke Božo Prka najavio je također da će Privredna banka tijekom
sutrašnjeg dana o tome objaviti priopćenje.
ZAGREB - Na današnjoj redovitoj sjednici Glavne skupštine
Privredne banke Zagreb na dnevnom je redu godišnje izvješće o
poslovanju PBZ-a u prošloj godini, kao i odluka o uporabi zadržane
dobiti iz ranijih godina te dobiti iz poslovanja u 2001. PBZ je,
kako je ranije objavljeno, ostvarila u prošloj godini neto dobit od
517 milijuna kuna, što je povećanje za 36,4 posto u odnosu na godinu
prije. Nadzorni odbor i Uprava predlažu skupštini da se od dobiti
ostvarene u prošloj godini 502 milijuna kuna rasporedi u zadržanu
dobit, a 14,9 milijuna kuna usmjeri kao nagradu zaposlenicima i to
dodjelom vlastitih dionica banke. Iz neraspoređene kumulirane
zadržane dobiti od prethodne godine, u ukupnom iznosu od 457,7
milijuna kuna, skupštini dioničara se predlaže isplata dividende
od 206,7 milijuna kuna ili 12,5 kuna po dionici.
SPLIT - Za predsjednika splitskog HSLS-a na izbornoj skupštini te
stranke sinoć je izabran Mirko Grljušić, magistar strojarstva,
predavač na Fakultetu elektronike, strojarstva i brodogradnje.
Grljušić je u drugom krugu glasovanja dobio 168 glasova, dok je
dosadašnji predsjednik Miroslav Buličić dobio 96 glasova.
Skupština splitskog HSLS-a prošla je bez incidenata. Nazočni su kao
gosti bili tajnica HSLS-a Dorica Nikolić i dopredsjednik stranke
Joško Kontić koji je pozdravljajući izaslanike, kazao kako se "od
2. veljače, kada je na čelo HSLS-a došlo novo vodstvo, može jamčiti
da o sudbini te stranke neće odlučivati ni SDP niti HDZ". Dorica
Nikolić je naglasila da je jedini put HSLS-a hrvatski liberalizam.
Skupštini splitskog HSLS-a nazočni su bili i predstavnici drugih
stranaka, među kojima HDZ-a, SDP-a, LS-a i HSS-a.
ZAGREB - Ivan Faktor, autor eksperimentalnog filma "Das Lied ist
aus" dobitnik je Velike nagrade 11. Dana hrvatskog filma, koji su
proglašenjem pobjednika završili večeras u zagrebačkoj
"Kinoteci". Pobjednički 18-minutni film nastao je iz 70 sati
materijala koji je Ivan Faktor snimio u Osijeku 1991. i 1992. Film
je posveta Marlene Dietrich i Fritzu Langu, jer je, po autorovim
riječima, situacija u Osijeku na početku rata bila identična
Langovom filmu "M", iz kojeg je i korišten ton za "Das Lied ist aus".
Nagradu Dana hrvatskog filma za režiju podijelili su Damir Čučić za
film "Zaboravljeni" i Danko Volarić za "Život na svježem zraku".
Hrvoje Hribar nagrađen je za scenarij, a Slaven Zečević za montažu u
filmu "Bil jedon". Mario Sablić dobio je nagradu za kameru u
"Sigurnoj kući", filmu za koji je Kristijan Milić proglašen
najboljim debitantom festivala. Žiri je najboljim producentom
proglasio Hrvatski filmski savez, a nagradu za glazbu dodijelio je
Goran Štrbcu za "Zaboravljene". Nagrade "Oktavijan" Hrvatskog
društva filmskih kritičara za igrane filmove dobili su Goran
Kulenović za srednjometražni film "Ravno do dna" i Dalibor Matanić
za kratkometražni "Suša". Po izboru kritičara dokumentaristi
godine su Damir Čučić za srednjometražni dokumentarni film
"Zaboravljeni" i Tomislav Mršić za kratkometražni dokumentarac
"Rio bravar". Kritičari su nagradili i animirani film Gorana
Trbuljaka "Svaki je dan za sebe svi zajedno nikad" te namjenski
"Cronet pokrivenost" Krasimira Gančeva. U kategoriji
eksperimentalnog filma "Oktavijana" je dobio Goran Škofić za "Kuću
lutaka", koji je dobio i nagradu "Jelena Rajković" Hrvatskog
društva filmskih redatelja za redatelja do 30 godina starosti.
Glazbeni spot nagrađen "Oktavijanom" je "Na balkonu" autora
Roberta Orhela i u izvedbi grupe "Pun kufer". Nagradu "Kodak",
filmske negative u vrijednosti 500 američkih dolara, dobio je
Branko Linta za kameru u filmu "Suša". Za film "Prigušeni glasovi"
Neven Hitrec je osvojio "Zlatnu uljanicu", nagradu žirija
katoličkoga tjednika "Glas koncila". Godišnju nagradu Hrvatskog
društva filmskih kritičara "Vladimir Vuković" dobio je Igor
Saračević za kritike u tjedniku "Nacional".
DUBROVNIK - U crkvi Male braće u Dubrovniku sinoć je predstavljena
knjiga "Svećenik matični broj Stara Gradiška 2019" pokojnoga msgr.
Iva Bjelokosića. Riječ je o uspomenama iz uzničkih dana msgr.
Bjelokosića koje su izašle u izdanju Hrvatskoga društva političkih
zatvorenika u povodu prve godišnjice njegove smrti. Msgr. Ivo
Bjelokosić bio je župnik više župa Dubrovačke biskupije, a od
godine 1991. pa do smrti 14. travnja 2001. bio je rektor crkve Sv.
Vlaha u Dubrovniku. Dobio je i Nagradu grada Dubrovnika za životno
djelo godine 1990., a za promicanje domoljublja odlikovan je i
ukazom predsjednika Republike. Predsjednik dubrovačke podružnice
Hrvatskoga društva političkih zatvorenika dr. Augustin Franić
istaknuo je na predstavljanju knjige msgr. Bjelokosića da je ona
još jedan važan uvjet za stvaranje hrvatske političke povijesti, a
opisuje uzničke dane autora od prosinca godine 1945. do 1957.
Godine 1945. msgr. Ivo Bjelokosić lažno je optužen i osuđen na smrt,
a nakon pet i pol mjeseci pomilovan je i osuđen na 20 godina robije.
Na predstavljanju knjige govorili su i gvardijan franjevačkog
samostana Male braće fra Marijo Šikić te dubrovački biskup msgr.
Želimir Puljić.
ZAGREB - U hrvatskim nautičkim lukama u prva je dva mjeseca ove
godine zabilježeno 1.385 dolazaka turista, što je 52 posto više
nego u istim mjesecima prošle godine, a ti su turisti ostvarili
3.120 noćenja što je porast od 41 posto, objavio je Državni zavod za
statistiku. Većinu dolazaka i noćenja u nautičkim lukama od
siječnja do veljače ove godine ostvarili su strani nautičari. Bilo
ih je 1352 ili 65 posto više nego lani, a njihovih 3.064 noćenja
porast je od 51 posto.
(Hina) sp sp