HUGO CHAVEZ PONOVO U PREDSJEDNIČKOJ PALAČI MIRAFLORES

CARACAS, 14. travnja (Hina/AFP/Reuters) - Nakratko svrgnuti venezuelanski predsjednik Hugo Chavez vratio se u nedjelju rano ujutro (mjesno vrijeme) u predsjedničku palaču u Caracasu. #L# Pred palačom Miraflores dočekalo ga je nekoliko desetaka tisuća sljedbenika, uz oduševljene povike i vojnu glazbu. "U Venezueli imamo istinski demokratsku i mirnu revoluciju koju neće zaustaviti ništa i nitko jer je to božja volja", rekao je Chavez novinarima, dodajući kako je držan u izolaciji bez ikakvih informacija. Chavez je vlast izgubio u petak, državnim udarom vojnih zapovjednika koji su predsjednika okrivili da je odgovoran za nasilje tijekom velikog prosvjednog marša oporbe, održanog dan ranije, u kojem je 20-ak ljudi ubijeno, a oko 100 ih je ranjeno. Vlast je zatim preuzeo čelnik venezuelanske udruge poslodavaca Pedro Carmona. Njegovo je predsjednikovanje trajalo samo dan, zahvaljujući uspješnom "kontraudaru" Chavezovih pristaša, koji su u desecima tisuća izašli na ulice Caracasa i lojalnih vojnih snaga, koje su vratile kontrolu nad predsjedničkom palačom. Carmonu i još nekoliko visokih vojnih časnika trenutačno u vojnoj bazi Fuerte Tiuan ispituju tužitelji, no oni nisu službeno uhićeni, izjavio je Chavezov ministar obrane Jose Vincente Rangel. Na pitanje kako će novouspostavljene Chavezove vlasti tretirati one koji su ih nakratko svrgnuli, Rangel je odgovorio da "neće biti lova na vještice", no državni tužitelj Isaias Rodrigez već je najavio da će čelnici državnog udara i ministri u jednodnevnoj vladi biti izvedeni pred sud. Chavez je dva dana proveo u vojnom zatočeništvu na otoku Orchila, odakle se nakon odstupanja Carmone helikopterom vratio u Caracas. Venezuelanski populistički predsjednik Hugo Chavez došao je na vlast glasovima goleme većine Venezuelanaca sitih korupcije i bijede potkraj 1998. godine. Njegov je politički uspon počeo je kada je u veljači 1992., kao padobranski potpukovnik, s nekoliko tenkova i nekoliko stotina pristaša pokušao izvesti državni udar protiv tadašnjeg predsjednika Carlosa Andresa Pereza, optužujući ga za korupciju. U očima većine Venezuelanaca, od kojih 80 posto živi u bijedi, Chavez je tog trenutka postao junak i oličenje nade u pravedniju raspodjelu prihoda koje Venezueli donosi njezino naftno bogatstvo. Chavez je zbog pokušaja udara dvije godine proveo u zatvoru, a prije nego što je amnestiran objavio je svoj projekt "mirne i demokratske" revolucije, inspirirane vizijom Simona Bolivara, vođe južnoameričke borbe za neovisnost. "El Comandante", kako su ga nazivali njegovi sljedbenici, odnio je trijumfalnu pobjedu na predsjedničkim izborima 1998., a u srpnju 2000. birači su mu povjerili predsjednički mandat koji bi trebao trajati šest godina. Neki njegovi sljedbenici napustili su ga vrlo brzo nakon što je došao na vlast, optužujući ga da je izdao njihov revolucionarni program, a jedan od njegovih prvih sljedbenika u neuspjelom državnom udaru 1992. Francisco Arias Cardenas bio mu je protukandidat na predsjedničkim izborima prije dvije godine. Chavez je svojim stilom vladanja s vremnom uspio naljutiti ne samo mnoge svoje sljedbenike, već i gospodarstvenike, Katoličku crkvu, sindikate i medije, a posljednjih mjeseci i dijelovi vojske počeli su tražiti njegovu ostavku. Oporbene stranke pokušale su ga smijeniti, tvrdeći kako je "mentalno bolestan", a najveći peruanski pisac Mario Vargas Llosa nazvao ga je "klaunom". No Chavezova popularnost najviše je stradala zbog toga što nije uspio smanjiti duboki jaz između bogatih i siromašnih, dok je gospodarstvo tonulo u sve veće probleme. U veljači bio je prisiljen objaviti i mjere štednje te proglasiti plivajući tečaj bolivara. Privremenom padu s vlasti pridonijeli su i štrajkovi u državnoj naftnoj tvrtki Petroleos de Venezuela, izazvani nezadovoljstvom zbog postavljanja novih ljudi na čelo tvrtke. To je dovelo do pada izvoza nafte i prijetilo novim lomovima u venezuelanskom gospodarstvu. (Hina) dj dh