CARACAS, 14. travnja (Hina/AFP/Reuters) - Svrgnuti venezuelanski predsjednik Hugo Chavez napustio je vojarnu na otoku Orchila, u kojoj je proveo posljednjih 48 sati, i helikopetrom se uputio u venezuelanski glavni grad, obznanila je
ministrica rada Maria Cristina Iglesias.
CARACAS, 14. travnja (Hina/AFP/Reuters) - Svrgnuti venezuelanski
predsjednik Hugo Chavez napustio je vojarnu na otoku Orchila, u
kojoj je proveo posljednjih 48 sati, i helikopetrom se uputio u
venezuelanski glavni grad, obznanila je ministrica rada Maria
Cristina Iglesias. #L#
Otok se nalazi otprilike sat vremena leta od Caracasa. Očekuje se da
će se Chavez odmah uputiti u predsjedničku palaču Miraflores i
preuzeti vlast, koju privremeno obnaša njegov potpredsjednik
Diosdado Cebello.
Chavez je vlast izgubio u petak, državnim udarom vojnih
zapovjednika koji su predsjednika okrivili da je odgovoran za
nasilje tijekom velikog prosvjednog marša oporbe, održanog dan
ranije, u kojem je dvadesetak ljudi ubijeno, a stotinu ranjeno.
Vlast je zatim preuzeo čelnik venezuelanske udruge poslodavaca
Pedro Carmona. Njegovo je predsjednikovanje trajalo samo dan,
zahvaljujući uspješnom "kontraudaru" Chavezovih pristaša, koji su
u desecima tisuća izašli na ulice Caracasa i lojalnih vojnih snaga,
koje su vratile kontrolu nad predsjedničkom palačom.
Venezuelanski populistički predsjednik Hugo Chavez došao je na
vlast glasovima goleme većine Venezuelanaca sitih korupcije i
bijede potkraj 1998. godine. Njegov je politički uspon počeo je
kada je u veljači 1992., kao padobranski potpukovnik, s nekoliko
tenkova i nekoliko stotina pristaša pokušao izvesti državni udar
protiv tadašnjeg predsjednika Carlosa Andresa Pereza, optužujući
ga za korupciju. U očima većine Venezuelanaca, od kojih 80 posto
živi u bijedi, Chavez je tog trenutka postao junak i oličenje nade u
pravedniju raspodjelu prihoda koje Venezueli donosi njezino naftno
bogatstvo.
Chavez je zbog pokušaja udara dvije godine proveo u zatvoru, a prije
nego što je amnestiran objavio je svoj projekt "mirne i
demokratske" revolucije, inspirirane vizijom Simona Bolivara,
vođe južnoameričke borbe za neovisnost. "El Comandante", kako su ga
nazivali njegovi sljedbenici, odnio je trijumfalnu pobjedu na
predsjedničkim izborima 1998., a u srpnju 2000. birači su mu
povjerili predsjednički mandat koji bi trebao trajati šest
godina.
Neki njegovi sljedbenici napustili su ga vrlo brzo nakon što je
došao na vlast, optužujući ga da je izdao njihov revolucionarni
program, a jedan od njegovih prvih sljedbenika u neuspjelom
državnom udaru 1992. Francisco Arias Cardenas bio mu je
protukandidat na predsjedničkim izborima prije dvije godine.
Chavez je svojim stilom vladanja s vremnom uspio naljutiti ne samo
mnoge svoje sljedbenike, već i gospodarstvenike, Katoličku crkvu,
sindikate i medije, a posljednjih mjeseci i dijelovi vojske počeli
su tražiti njegovu ostavku. Oporbene stranke pokušale su ga
smijeniti, tvrdeći kako je "mentalno bolestan", a najveći
peruanski pisac Mario Vargas Llosa nazvao ga je "klaunom". No
Chavezova popularnost najviše je stradala zbog toga što nije uspio
smanjiti duboki jaz između bogatih i siromašnih, dok je
gospodarstvo tonulo u sve veće probleme. U veljači bio je prisiljen
objaviti i mjere štednje te proglasiti plivajući tečaj bolivara.
Privremenom padu s vlasti pridonijeli su i štrajkovi u državnoj
naftnoj tvrtki Petroleos de Venezuela, izazvani nezadovoljstvom
zbog postavljanja novih ljudi na čelo tvrtke. To je dovelo do pada
izvoza nafte i prijetilo novim lomovima u venezuelanskom
gospodarstvu.
(Hina) dj dh