ZAGREB, 14. travnja (Hina)- Izaslanstvo Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, na čelu s predsjednikom Odbora i potpredsjednikom Sabora Zdravkom Tomcem, otputovalo je u nedjelju ujutro u višednevni posjet Islamskoj republici
Iran.
ZAGREB, 14. travnja (Hina)- Izaslanstvo Odbora za vanjsku politiku
Hrvatskog sabora, na čelu s predsjednikom Odbora i
potpredsjednikom Sabora Zdravkom Tomcem, otputovalo je u nedjelju
ujutro u višednevni posjet Islamskoj republici Iran.#L#
Potpredsjednik Sabora i članovi hrvatskog izaslanstva u Teheranu
će se sastati s predsjednikom Narodne skupštine (iranski parlament
- Madžlis) Mehdijem Karroubijem, te predsjednicima skupštinskih
odbora za međunarodne odnose, gospodarsku i kulturnu suradnju.
Od članova kabineta predsjednika Mohamada Hatamija, s hrvatskim bi
se izaslanstvom trebali sastati prvi potpredsjednik Irana Mohamad
Reza Aref i ministar vanjskih poslova Kamal Harazi.
Očekuje se da će dvije strane prvenstveno razgovarati o
bilateralnoj suradnji, političkoj i gospodarskoj (dvije su zemlje
2000. ostvarile skromnu trgovinsku razmjenu od 2,5 milijuna
dolara), ali jedna od tema će zasigurno biti i stanje u
bliskoistočnoj regiji koju Iran, u svijetlu najnovijih događanja u
Izraelu i na palestinskim područjima, pomno prati.
Tijekom boravka u Iranu, za hrvatsko je izaslanstvo planiran posjet
Shirazu čija tvornica transformatora ima poslovnu suradnju s
Končarom, te Persepolisu, drevnoj prijestolnici Perzijskog
carstva.
Iran, zemlja veličine tri Francuske, čije se stanovništvo u
posljednjih 20 godina udvostručilo na 65 milijuna ljudi,
teokratska je republika uspostavljena 1979. godine nakon
svrgavanja režima šaha Reze Pahlavija. Iako je u njegovom
svrgavanju sudjelovalo šaroliko društvo islamskih radikala,
mudžahedina (islamski socijalisti), fedajina (marksisti) i
pripadnika komunističke partije Tudeh, čovjek koji je ozlojađenu
naciju okupio u "kriku i bijesu" i uzdrmao cijeli Islam trijumfalno
se vratio iz egzila u liku ajatolaha Ruholaha Homeinija.
Dolaskom na vlast uspostavlja teokraciju utemeljenu na "velajat-e-
fahiqu", apsolutnoj vladavini mula. Posljednjih godina, nakon
izbora umjerenog predsjednika Hatamija, popuštaju stege koje se
odnose na svakodnevni život, politička je scena znatno življa a
Iran se, usprkos zabranama i kaznama za novinare, može pohvaliti s
oko stotinjak novina, među kojima su i oporbena glasila pa čak i
satirički magazini koji ne štede riječi na račun svećenstva.
Hatamijeva verzija 'glasnosti', potpora društvenim i političkim
slobodama, osvojila je mladu populaciju - važnog glasačkog
čimbenika - imajući u vidu da je preko 50 posto stanovništva mlađe
od 25 godina.
(Hina) vk dh