RGR 9. IV. DJELUJE LI HAAŠKI SUD PREMA UPUTAMA ALBANSKIH EKSTREMISTA?

RADIO GLAS RUSIJE - RGR 9. IV. 2002. Petar Iskenderov: Djeluje li haaški sud prema uputama albanskih ekstremista? Prema priopćenjima iz Makedonije, stručnjaci haaškog suda su uz zauzimanje predstavnika vlasti zemlje i promatrača iz OESS-a i NATO-a započeli ekshumaciju leševa iz zajedničke grobnice kod sela Ljuboten. Predstavnici haaškog suda izjavljuju da je u pitanju istraga o ratnim zločinima koji su učinjeni tijekom prošlogodišnjeg oružanog sukoba u Makedoniji. Podsjetimo da je glavna tužiteljica suda Carla del Ponte još prilikom posjete u studenom Skopju obećala da će proučiti razloge za pokretanje krivičnih postupaka. Je li haaški sud doista odlučio da, najzad, objektivno rasvijetli prošlogodišnje tragične događaje u Makedoniji? Nećemo žuriti s pozitivnim odgovorom na ovo pitanje. Prvo, pada u oči činjenica da stručnjaci pokazuju poduzetnost prema uputama čelnika albanskih ekstremista u Makedoniji. Upravo su posljednji ukazali na groblje kod Ljubotena gdje se, navodno, nalazi zajednička grobnica nedužnih žrtava makedonskih snaga sigurnosti. Prema njihovim riječima, u njoj su posmrtni ostaci najmanje 10 streljanih albanskih civila, dok Skopje tvrdi da je riječ o ekstremistima iz takozvane Nacionalne oslobodilačke vojske lokalnih Albanaca. Kao što je poznato, u kolovozu prošle godine u Ljubotenu su vođene prave borbe između vladinih snaga i ekstremista koji su selo pretvorili u utvrđenu bazu. To je bilo prije potpisivanja mirovnog sporazuma u Ohridu. Upravo tada su se albanski ekstremisti, ne birajući sredstva, trudili zadržati kontrolu nad što većim područjem kako bi učvrstili svoje pozicije na mirovnim pregovorima. Drugo, današnja aktivnost ekipe istražnih sudaca iz Haaga očito je suprotna njihovoj reakciji na brojne prijašnje zahtjeve službenog Skopja. U resoru Carle del Ponte već ima opsežnih dokaznih materijala o ratnim zločinima čelnika albanskih ekstremista, kako iz Makedonije, tako i s Kosova. Ali sud nije pokrenuo ni jedan krivični postupak, niti istragu bez obzira na ove dokaze. Zato se nameće usporedba sa stanjem na Kosovu. Beograd je još prije pola godine poslao u Haag optužujuće materijale protiv 265 ključna albanska terorista iz OVK. Štoviše, sud raspolaže dokumentima 20 tisuća kosovskih ekstremista, uključujući i 12 tisuća fotografija. Ali i u ovom slučaju za Carlu del Ponte je vjerojatna njihova pripadnost albanskoj etničkoj zajednici. Konačno, današnji pristran stav prema makedonskim vlastima podsjeća na tragične događaje od prije tri godine. Tada su zapadni mediji bili puni komentara o tobožnjim etničkim čišćenjima i ratnim zločinima na Kosovu. Općenito je poznato da su događaji u kosovskom selu Račak 15. siječnja 1999. godine dali Zapadu povod za početak protujugoslavenske kampanje. Tada su albanski ekstremisti, kao i sada i Makedoniji, pozvali brojne međunarodne promatrače da vide jednu zajedničku grobnicu. Šef misije OESS-a na Kosovu William Wolker već je sutradan izjavio da je riječ o nedužnim žrtvama odmazde. Zatim su se u istrazi o okolnostima pogibije 45 ljudi angažirale ekipe kriminologa i patologa iz mnogih zemalja, posebice iz Njemačke, Španjolske i Finske. Nijedna od njih nije mogla dokazati da je riječ o ubijenim seljacima, a ne ekstremistima iz OVK koji su nakon smrti, u provokativnim svrhe, preobučeni u civilna odjela. Zna se da su upravo tih dana u selu vođene ogorčene borbe između ekstremista i pripadnika snaga sigurnosti. Dobro pamtimo i posljedice manipuliranja neprovjerenim podacima. Zato današnja aktivnost haaškog suda u Makedoniji prema uputama albanskih ekstremista ne može ne zabrinjavati. Jer ponovno je zapravo riječ o dvostrukim standardima i većoj toleranciji prema ekstremistima i teroristima. (RGR)