ZAGREB/NEWCASTLE, 9. travnja (Hina) - Znanstvenici su razvili novu generaciju hardwarea i softwarea na temelju jednostavnijih dizajna iz pedesetih - asinkronusa - koji su brzi, sigurni i minijaturni - i ne rade na principu
kompjutorskih satova.
ZAGREB/NEWCASTLE, 9. travnja (Hina) - Znanstvenici su razvili novu
generaciju hardwarea i softwarea na temelju jednostavnijih dizajna
iz pedesetih - asinkronusa - koji su brzi, sigurni i minijaturni - i
ne rade na principu kompjutorskih satova. #L#
Novi dizajn odlično funkcionira u laboratoriju i samo čeka razvoj
software tehnologije kako bi se mogao komercijalno proizvoditi,
tvrde profesor Alex Yakovlev i njegovi suradnici s Odsjeka za
kompjutorske znanosti na sveučilištu Newcastle.
Oni će ovaj tjedan (od 8. do 12. travnja) na Međunarodnom simpoziju
o naprednom istraživanju asinkronih sistema u Manchesteru
predstaviti dva rada o posljednjim tehnikama koje su razvili za
sintezu asinkronih sistema i mjerenju metastabilnosti - problema
koji bi mogao biti koban za konvencionalne kompjutore, ističe se u
priopćenju Američkoga društva za promicanje znanosti.
Budući da su kompjutori iz pedesetih bili relativno jednostavni,
mogli su funkcionirati bez sata. Nakon izuma bržih i kompleksnijih
sistema šezdesetih, sav dizajn hardwarea temeljio se na principu
sata - mikroelektronskog kristala koji pulsira elektricitet da bi
sinhronizirao tijek informacija. Kod modernih PC-ja, taj princip
čini srce procesora Pentium.
Međutim, kompjutorski su sistemi sada toliko kompleksni da satovi
predstavljaju ograničenja mogućnosti. Električni pulsevi, koji
putuju brzinom svjetlosti, nisu dovoljno brzi kad putuju između
desetaka milijuna tranzistora na jednom jedinom čipu. Zbog toga se
u podacima počinju javljati pogreške. Taj je fenomen poznat kao
metastabilnost, što je osnovni i nerješiv problem koji dizajnerima
predstavlja probleme u balansiranju zahtjeva za brzinom i
kompleksnošću sistema te potrebom za stabilnošću i sigurnošću.
"Kod binarnih sistema, podaci su u stanju metastabilnosti, u kojem
nisu ni točni ni pogrešni," objašnjava profesor Yakovlev.
"Rezultirajuća pogreška sistema nezgodna je za vlasnika PC-ja i
mogla bi završiti katastrofom u industriji u kojoj je sigurnost
kritična, poput avijacije."
Asinkroni sistemi rade na principu protokola transmisije podataka
koji nije vremenski reguliran. To se može dogoditi lokalno, unutar
kompjutora, ili globalno, između kompjutora. Prije no što dođe do
razmjene podataka, protokoli moraju biti međusobno prihvatljivi.
Kompjutorski satovi generiraju toplinu kao i visoke frekvencije,
jer konzumiraju velike količine energije. Njihovo ukidanje
omogućilo bi prijenosnim kompjutorima da rade s manje energije, što
bi omogućilo daljnju minijaturizaciju.
Asinkroni sistemi predstavljali bi problem i hakerima, jer
nejednaki prijenos podataka omogućuje efikasnije kodiranje
informacije nego što je to trenutačno moguće.
Profesor Yakovlev vjeruje da je sistem koji funkcionira na principu
sata pri kraju svog vijeka upotrebljivosti, te da se pred
dizajnerima nalaze sve veće i veće teškoće kako sistemi postaju
složeniji.
"Jedan od problema je u tome što se svi koji se počinju baviti ovim
poslom odmah uče dizajnirati sisteme na principu satova. Bit će
teško sve te stručnjake nagovoriti da promijene navike", priznaje.
"Pokazali smo da su asinkroni sistemi mogući, ali sada moramo
izraditi jednostavne alate za njihov komercijalni dizajn."
Jedna od prepreka je i to što dizajniranje asinkronih sistema traži
uporabu novog kompjutorskog jezika zvanog Petri Net. Na
sveučilištu u Newcastleu znanstvenici razvijaju dizajn sistem koji
nadilazi ovaj problem automatski prevodeći Petri Net u standardni
kompjutorski jezik. Takve inovacije čine asinkronu tehnologiju
prihvatljivijom komercijalnim proizvođačima, pa postoje znakovi
da se svijet trenutačno nalazi u prijelaznom razdoblju. Naime,
govori se o stvaranju prijelaznog sistema zvanog GALS - Globalno
Asinkron, Lokalno Sinkron.
Nije tajna ni da je elektronska kompanija Philips proizvela
asinkroni eksperimentalni pager te da razvija i druge proizvode na
temelju istog principa. Također se nagađa da jedno od vodećih
kompjutorskih poduzeća dizajnira iduću generaciju kompjutorskih
procesora s bar nekoliko asinkronih elemenata.
Prije samo godinu dana, u New York Timesu se pojavio članak o
konceptu asinkronog dizajna pod naslovom "Većina kompjutorskog
svijeta misli da prijelaz na asinkronu tehnologiju nije
praktičan", ali se otad mnogo toga promijenilo. Sada mnogi
stručnjaci vjeruju da je široka uporaba ove tehnologije samo
pitanje vremena.
(Hina) jšk dgk