IDUĆI TJEDAN NA VLADI I OCJENE MMF-A

Idući tjedan na Vladi i ocjene MMF-a Hrvatska će Vlada na sjednici idući tjedan razmotriti ocjenu Odbora izvršnih direktora MMF-a o stand by aranžmanu, a u Vladi smatraju da je sjednicom Odbora 29. ožujka taj aranžman završen i najavljuju da bi pregovori o novom aranžmanu mogli započeti početkom svibnja. Hrvatska Vlada ocjenjuje da je ogroman broj kontrolnih točaka i elemenata ekonomske i gospodarske politike koje je Vlada sama predložila i ostvaren, te da su MMF i Vlada završili stand by aranžman, ističu visokopozicionirani izvori iz Vlade. Stand by aranžman Hrvatskoj je odobren u ožujku prošle godine, istječe sredinom svibnja ove godine, a pred Odborom izvršnih direktora MMF-a našao se 29. ožujka. "Ovo je završno preispitivanju u okviru stand-by aranžmana, koji je sklopljen kao mjera predostrožnosti, a nakon odobrenja Odbora, Hrvatska će uspješno dovršiti sadašnji aranžman. To bi vlastima i tržištima trebalo snažno signalizirati da je težak rad tijekom protekle dvije godine doveo do željenih rezultata", ocjenjuje se u izjavi J. de Beaufort Wijnholdsa, izvršnog direktora MMF-a za Hrvatsku (od 29. ožujka). Tu je izjavu, kao i Pismo o namjerama hrvatskih vlasti, kao i izjavu predstavnika Misije MMF-a na svojim web stranicama objavila Hrvatska narodna banka. U Pismu namjere, što su ga potpisali potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministar financija Mato Crkvenac i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, najavljuje se i gospodarska i novčana politika za slijedeće razdoblje. Tako se najavljuje i privatizacija Hrvatske poštanske banke (HPB) i namjera da se do sredine svibnja pripremi plan prodaje udjela u HPB koji će biti dovoljno velik da vlada neće imati mogućnosti veta na odluke Uprave, a do kraja lipnja Skupština dioničara trebala bi donijeti odluku o privatizaciji. Iz izjave, pak, predstavnika Misije MMF-a vidljivo je da je Vlada 7. ožujka imenovala konzorcij CA-IB i Deloitte&Touche svojim savjetnikom za privatizaciju HPB-a, dok je Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) 27. ožujka potpisala ugovor s tim konzorcijem o pripremi prijedloga za privatizaciju 25 posto plus dvije dionice HPB-a u ovoj godini. No, u toj se izjavi najavljuje da bi taj ugovor mogao biti izmijenjen kako bi uključivao i privatizaciju daljnjih 50 posto dionica HPB-a u idućoj godini. U pismu namjere hrvatskih predstavnika pak ističe se da se Vlada već obratila IFC-u, financijskoj korporaciji iz grupe Svjetske banke, kao mogućem ulagaču u HPB. Vladini izvori ističu da bi IFC već za nekoliko mjeseci mogao ući sa 25 posto u HPB, odnosno dokapitalizirati je, ali da sam IFC nakon određenog vremena zahtjeva privatizaciju. U ovoj godini donijet će se plan moguće privatizacije HPB-a, dokapitalizirat će je se i time omogućiti da stekne svoju poziciju na tržištu, kažu isti izvori. Što će pak biti nakon toga, da li je privatizirati, koji bi to udio bio, da li je ostaviti i u kojem omjeru u državnom vlasništvu, tek će se vidjeti, to ovisi o budućoj poziciji HPB-a, kažu Vladini dužnosnici koji žele ostati neimenovani. Isti izvor procjenjuju da o tome neće odlučivati ova, nego iduća vlada. U pismu namjere hrvatska strana najavljuje da će se u ovoj godini svakako privatizirati Croatia banka, Croatia osiguranje, prodati preostali državni dijelovi Riječkoj, te u Privrednoj banci, a privatizirat će se i dijelovi Ine. Program privatizacije Ine bit će razrađen do kraja ožujka, a prema njemu barem 25 posto Ine bit će privatizirano u drugoj polovici ove godine, najavljuje se u pismu. Iz izjave pak predstavnika Misije MMF-a vidi se da je Vlada 21. ožujka odobrila program privatizacije Ine, što je strukturna kontrolna točka u okviru stand by-a. U pismu namjere, koje je datirano sa 11. ožujka, također se najavljuju da bi se do kraja ožujka u Saboru usvojio zakon o industrijskim parkovima, a u istom roku uputiti i prijedlog zakona o poslovanju stečajnih upravitelja. No, s time se kasni, pa se u Izjavi predstavnika Misije MMF-a najavljuje da bi novi zakoni o bankama i o industrijskim parkovima mogli biti usvojeni početkom travnja, dok se o nacrtu zakona o uslugama stečajnih upravitelja još uvije raspravlja na razini stručnjaka u Vladi. I u pismu namjere i u izjavi izvršnog direktora posebno se spominju pitanju plaća i broja zaposlenih u državnoj upravi. Tako Wijnholds ističe da je smanjenje mase plaća bilo manje od predviđenog, ali naglašava da ne treba podcijeniti napore vlasti da smanji masu plaća jer je ona realno smanjena za 6,5 posto, odnosno za više od 11 posto u odnosu na BDP. Ističe također da je proces smanjenja broja zaposlenih u državnom sektoru još uvijek u tijeku, te da će se taj proces nastaviti i nakon što se broj zaposlenih u državnom sektoru smanji za 10.000. Predstavnici izvršne vlasti i središnje banke u svom pismu ističu da, uz zadržavanje sadašnje osnovice plaća u ovoj godini, Vlada očekuje da će otpuštanjima, posebice u sektoru obrane, ostvariti dodatne uštede kako bi se ispunile neke nepravičnosti u plaćama, a rashodi za plaće zadržali ispod proračunom zacrtane razine. Iz pisma namjere vidi se i očekivanje predstavnika hrvatske vlasti o usporavanju realnog rasta BDP-a u ovoj godini na 3,5 posto (u prošloj godini BDP je porastao za 4,1 posto).