ZAGREB, 5. travnja (Hina) - Hrvatska će Vlada na sjednici idući tjedan razmotriti ocjenu Odbora izvršnih direktora MMF-a o stand by aranžmanu, a u Vladi smatraju da je sjednicom Odbora 29. ožujka taj aranžman završen i najavljuju da
bi pregovori o novom aranžmanu mogli započeti početkom svibnja.
ZAGREB, 5. travnja (Hina) - Hrvatska će Vlada na sjednici idući
tjedan razmotriti ocjenu Odbora izvršnih direktora MMF-a o stand by
aranžmanu, a u Vladi smatraju da je sjednicom Odbora 29. ožujka taj
aranžman završen i najavljuju da bi pregovori o novom aranžmanu
mogli započeti početkom svibnja. #L#
Hrvatska Vlada ocjenjuje da je ogroman broj kontrolnih točaka i
elemenata ekonomske i gospodarske politike koje je Vlada sama
predložila i ostvaren, te da su MMF i Vlada završili stand by
aranžman, ističu visokopozicionirani izvori iz Vlade.
Stand by aranžman Hrvatskoj je odobren u ožujku prošle godine,
istječe sredinom svibnja ove godine, a pred Odborom izvršnih
direktora MMF-a našao se 29. ožujka.
"Ovo je završno preispitivanju u okviru stand-by aranžmana, koji je
sklopljen kao mjera predostrožnosti, a nakon odobrenja Odbora,
Hrvatska će uspješno dovršiti sadašnji aranžman. To bi vlastima i
tržištima trebalo snažno signalizirati da je težak rad tijekom
protekle dvije godine doveo do željenih rezultata", ocjenjuje se u
izjavi J. de Beaufort Wijnholdsa, izvršnog direktora MMF-a za
Hrvatsku (od 29. ožujka).
Tu je izjavu, kao i Pismo o namjerama hrvatskih vlasti, kao i izjavu
predstavnika Misije MMF-a na svojim web stranicama objavila
Hrvatska narodna banka.
U Pismu namjere, što su ga potpisali potpredsjednik Vlade Slavko
Linić, ministar financija Mato Crkvenac i guverner Hrvatske
narodne banke Željko Rohatinski, najavljuje se i gospodarska i
novčana politika za slijedeće razdoblje.
Tako se najavljuje i privatizacija Hrvatske poštanske banke (HPB) i
namjera da se do sredine svibnja pripremi plan prodaje udjela u HPB
koji će biti dovoljno velik da vlada neće imati mogućnosti veta na
odluke Uprave, a do kraja lipnja Skupština dioničara trebala bi
donijeti odluku o privatizaciji.
Iz izjave pak predstavnika Misije MMF-a vidljivo je da je Vlada 7.
ožujka imenovala konzorcij CA-IB i Deloitte&Touche svojim
savjetnikom za privatizaciju HPB-a, dok je Državna agencija za
osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) 27. ožujka
potpisala ugovor s tim konzorcijem o pripremi prijedloga za
privatizaciju 25 posto plus dvije dionice HPB-a u ovoj godini.
No, u toj se izjavi najavljuje da bi taj ugovor mogao biti
izmijenjen kako bi uključivao i privatizaciju daljnjih 50 posto
dionica HPB-a u idućoj godini.
U pismu namjere hrvatskih predstavnika pak ističe se da se Vlada već
obratila IFC-u, financijskoj korporaciji iz grupe Svjetske banke,
kao mogućem ulagaču u HPB.
Vladini izvori ističu da bi IFC već za nekoliko mjeseci mogao ući sa
25 posto u HPB, odnosno dokapitalizirati je, ali da sam IFC nakon
određenog vremena zahtjeva privatizaciju. U ovoj godini donijet će
se plan moguće privatizacije HPB-a, dokapitalizirat će je se i time
omogućiti da stekne svoju poziciju na tržištu, kažu isti izvori.
Što će pak biti nakon toga, da li je privatizirati, koji bi to udio
bio, da li je ostaviti i u kojem omjeru u državnom vlasništvu, tek će
se vidjeti, to ovisi o budućoj poziciji HPB-a, kažu Vladini
dužnosnici koji žele ostati neimenovani. Isti izvor procjenjuju da
o tome neće odlučivati ova, nego iduća vlada.
U pismu namjere hrvatska strana najavljuje da će se u ovoj godini
svakako privatizirati Croatia banka, Croatia osiguranje, prodati
preostali državni dijelovi Riječkoj, te u Privrednoj banci, a
privatizirat će se i dijelovi Ine.
Program privatizacije Ine bit će razrađen do kraja ožujka, a prema
njemu barem 25 posto Ine bit će privatizirano u drugoj polovici ove
godine, najavljuje se u pismu. Iz izjave pak predstavnika Misije
MMF-a vidi se da je Vlada 21. ožujka odobrila program privatizacije
Ine, što je strukturna kontrolna točka u okviru stand by-a.
U pismu namjere, koje je datirano sa 11. ožujka, također se
najavljuju da bi se do kraja ožujka u Saboru usvojio zakon o
industrijskim parkovima, a u istom roku uputiti i prijedlog zakona
o poslovanju stečajnih upravitelja. No, s time se kasni, pa se u
Izjavi predstavnika Misije MMF-a najavljuje da bi novi zakoni o
bankama i o industrijskim parkovima mogli biti usvojeni početkom
travnja, dok se o nacrtu zakona o uslugama stečajnih upravitelja
još uvije raspravlja na razini stručnjaka u Vladi.
I u pismu namjere i u izjavi izvršnog direktora posebno se spominju
pitanju plaća i broja zaposlenih u državnoj upravi.
Tako Wijnholds ističe da je smanjenje mase plaća bilo manje od
predviđenog, ali naglašava da ne treba podcijeniti napore vlasti da
smanji masu plaća jer je ona realno smanjena za 6,5 posto, odnosno
za više od 11 posto u odnosu na BDP. Ističe također da je proces
smanjenja broja zaposlenih u državnom sektoru još uvijek u tijeku,
te da će se taj proces nastaviti i nakon što se broj zaposlenih u
državnom sektoru smanji za 10.000.
Predstavnici izvršne vlasti i središnje banke u svom pismu ističu
da, uz zadržavanje sadašnje osnovice plaća u ovoj godini, Vlada
očekuje da će otpuštanjima, posebice u sektoru obrane, ostvariti
dodatne uštede kako bi se ispunile neke nepravičnosti u plaćama, a
rashodi za plaće zadržali ispod proračunom zacrtane razine.
Iz pisma namjere vidi se i očekivanje predstavnika hrvatske vlasti
o usporavanju realnog rasta BDP-a u ovoj godini na 3,5 posto (u
prošloj godini BDP je porastao za 4,1 posto).
(Hina) bn ds