ZAGREB, 5. travnja (Hina) - Privatizacija turističkih tvrtki, agrokompleksa koji izlazi iz financijske konsolidacije, završetak privatizacijskih projekata u tijeku (Croatia osiguranje, Riječka banka), početak privatizacije INA-e,
HEP-a, JANAF-a, treća faza privatizacije HT-a, privatizacija brodogradnje, kao i preostalih 1000 dioničkih udjela tvrtaka iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, daljnja je strategija privatizacije u drugom dijelu mandata hrvatske Vlade.
ZAGREB, 5. travnja (Hina) - Privatizacija turističkih tvrtki,
agrokompleksa koji izlazi iz financijske konsolidacije, završetak
privatizacijskih projekata u tijeku (Croatia osiguranje, Riječka
banka), početak privatizacije INA-e, HEP-a, JANAF-a, treća faza
privatizacije HT-a, privatizacija brodogradnje, kao i preostalih
1000 dioničkih udjela tvrtaka iz portfelja Hrvatskog fonda za
privatizaciju, daljnja je strategija privatizacije u drugom dijelu
mandata hrvatske Vlade.#L#
Istaknuo je to ministar gospodarstva Hrvoje Vojković govoreći na
poslijepodnevnom dijelu rada Prve financijske konferencije koja se
održava u Zagrebu. Ministar je kazao kako se završetak
privatizacije 51 posto dionica Croatia osiguranja očekuje u trećem
kvartalu ove godine, naglasivši da su cijene koje se već sada nude
već od procjena konzultanata.
Treća faza privatizacije HT-a ovisit će o kretanjima tržišta, kod
privatizacije brodogradilišta se razmišlja o mogućim spajanjima
primjerice u sjevernom i južnom bazenu, u daljnjoj se razvojnoj
fazi privatizacija očekuje i privatizacija Croatia Airlinesa, kao
i ulazak strateškog partnera najvjerojatnije kao upravljača u
Hrvatske pošte.
O mogućoj prodaji paketa dionica Plive, Podravke i Privredne banke
Zagreb, koji su u vlasništvu države, još se ne razmišlja jer nema
odgovora treba li ići to u prodaji ili ostaviti do daljnjega u
državnom vlasništvu, kazao je Vojković.
Za INA-u će početi pristizati ponude u lipnju, nakon čega će biti
upućen poziv užem krugu investitora, trojici, a konačan završetak
privatizacije prvih 25 posto plus zlatne dionice uslijedio bi
krajem godine.
Vojković je ustvrdio kako je Hrvatskoj potrebna ne
reindustrijalizacije već odgovor kako potaknuti razvoj industrije
odnosno određenih dijelova industrije.
U prijepodnevnoj dijelu rada skupa posebno je bilo riječi
dugoročnom tržištu duga te mogućnostima dolaska do kapitala
izdavanjem municipalnih i korporativnih vrijednosnih papira.
Daniel Nevidal, direktor InterCapital istaknuo je da je razvidan
izostanak kunskih izdanja te da je i relativno slaba ponuda. Hrvoje
Bujanović iz Privredne banke Zagreb na primjeru nedavnih izdanja
korporativnih obveznica Belišća i Plave lagune pokazao je značaj i
mogućnost prikupljanja neophodan kapitala za razvoj, najavivši
uskoro i kratkoročne zapise Podravke i Jadranke iz Malog Lošinja.
(Hina) db ds