ZAGREB, 4. travnja (Hina) - U hrvatskim je bankama, sukladno novom zakonu o obavljanju domaćeg platnog prometa preko banaka, otvoreno oko 140.000 računa poduzetnika, od čega 94.000 računa pravnih osoba, dok je 46.000 računa obrtnika i
slobodnih zanimanja.
ZAGREB, 4. travnja (Hina) - U hrvatskim je bankama, sukladno novom
zakonu o obavljanju domaćeg platnog prometa preko banaka, otvoreno
oko 140.000 računa poduzetnika, od čega 94.000 računa pravnih
osoba, dok je 46.000 računa obrtnika i slobodnih zanimanja.#L#
Sa ranije otvorenih 41.000 računa obrtnika i slobodnih zanimanja u
bankama, ukupan broj otvorenih računa poduzetnika u hrvatskim
bankama dosegnuo je 181.000, istaknuo je danas Neven Barbaroša,
direktor Direkcije bezgotovinskog platnog prometa u Hrvatskoj
narodnoj banci.
Naglasio je da je u Financijskoj agenciji FINA ostalo još 91.400
računa, od kojih je 41.000 blokiranih tvrtki i može se
pretpostaviti da neće otvarati račun, dok ostalih 50.000 mora
riješiti svoj status (očekuje se nagodba za vraćanje duga državi i
sl).
Govoreći na Prvoj financijskoj konferenciji, koja je danas u
organizaciji Infoforuma počela u Zagrebu, Barbaroša je podsjetio
da je reforma platnog prometa počela još 1995. te da je sadašnji
trenutak zapravo završna faza reforme. Zatvaranje svih računa u
FINA-i, pravnom sljedniku ZAP-a, koje je trebalo obaviti do
zaključno s 29. ožujka, prolongirano je do 22. travnja 2002, a
problemi oko zatvaranja računa su riješeni i naputkom HNB-a jer će
se sredstva, kaže Barbaroša, automatizmom prebacivati na račun
koji je poduzetnik otvorio u jednoj od ovlaštenih banaka.
Predsjednik Uprave FINA-e Đuro Popijač je naglasio da se završna
faza dviju iznimno značjanih reformi - platnog prometa i mirovinske
reforme - odvija u isto vrijeme. Napomenuo je da je sustav platnog
prometa oživio i sada se posluje bez većih problema, a posebno
ističe da su gotovo sve banke sklopile ugovore s FINA-om kao
servisom za obavljanje poslova platnog prometa.
Pregled dosadašnjeg te uvid u mogućnosti daljnjeg razvoja
hrvatskog financijskog tržišta, ukazivanje na postojeće probleme i
rasprava o njihovim mogućim rješenjima te predstavljanje
mogućnosti novih tehnologija u financijskom poslovanju, osnovni su
ciljevi Prve financijske konferencije. Konferencija će, uz ostalo,
obuhvatiti teme reforme financijskog sustava, makroekonomske
situacije, kao i integracijskih procesa na financijskom tržištu.
Također, kroz niz okruglih stolova raspravljat će se o budućnosti
Tržišta novca, hrvatskih tržišta kapitala, o mirovinskoj reformi,
privatizaciji i sl.
Glavni ekonomist Raiffeisenbank Ante Žigman tako je govoreći o
makroekonosmkoj situaicji i prognozama za 2002. izdvojio da se može
oečkivati veći rast cijena nego u 2001. posebno zbog rasta cijene
nafte i održavanja snažnog dolara, da se može očekivati blaga
deprecijacija tečaja, a veliki anuitet otplate vanjskog duga (od 2
milijarde dolara) jednim će, kaže, dijelom utjecati na povećanu
potražnju za eurom. Deficit proračuna kretat će se oko 4,3 posto
BDP-a.
U radu skupa sudjeluje 50-ak predstavnika Vlade, Hrvatske narodne
banke, Financijske agencije, Komisije za vrijednosne papire,
banaka, mirovinskih fondova i osiguravajućih društava.
(Hina) db ds