DANAS POČINJE OBAVLJANJE DOMAĆEG PLATNOG PROMETA PREKO BANAKA

DANAS POČINJE OBAVLJANJE DOMAĆEG PLATNOG PROMETA PREKO BANAKA Danas počinje primjena novog Zakona o platnom prometu, odnosno obavljanje domaćeg platnog prometa preko banaka, dok će se računi u Financijskoj agenciji - FINA, pravnom sljedniku ZAP-a, zatvoriti do 22. travnja 2002. Novim Zakonom o platnom prometu u zemlju, koji je hrvatski Sabor prihvatio 14. prosinca 2001, konačno je uspostavljen sustav platnog prometa unutar države sukladno iskustvima razvijenog tržišnog gospodarstva, odnosno depozitnim se institucijama omogućilo vođenje poslova platnog prometa. Zapravo, sam Zakon je posljednja i najznačajnija faza reforme sustava domaćeg platnog prometa, započetog još 1995. godine. Puna primjena Zakona započela je, dakle, 2. travnja ove godine, a pravne su osobe do zaključno 15. ožujka morale otvoriti te samostalno prenijeti svoj račun i sredstva iz FINA-e u banke. Po podacima HNB-a, u bankama je otvoreno ukupno 98.000 računa pravnih osoba, što je oko 40 posto ukupnoga broja računa koji su bili otvoreni u ranijem ZAP-u (252.000). Ta je brojka gotovo očekivana jer je poznato da je veliki dio računa bio neaktivan. Istodobno, račune u bankama otvorilo je i 86.000 obrtnika. U Zagrebačkoj je banci tako otvoreno pojedinačno najviše, ukupno 26.000 računa poslovnih subjekata, 24.000 računa otvoreno je u Privrednoj banci Zagreb, dok je u Raiffeisenbank Austria dd Zagreb broj računa pravnih osoba premašio 11.000. Banke će, kako su duže vremena najavljivale, većinom poslove platnog prometa obavljati putem svojih poslovnica, poslovnica FINA-e, te pomoću usluge Internet bankarstva. Najviše, gotovo 80.000 računa poduzeća u hrvatskim bankama otvoreno je u ožujku, najviše zadnjih dana, a svima onima koji do tada nisu otvorili račun FINA će sredstva prebaciti na onaj račun banke u čijem depozitu se vodio njihov žiro račun. Posljednji problemi u vezi primjene novog zakona posljedica su dijelom upravo zatvaranja računa u FINA-i, pa je taj rok sa 29. ožujka prolongiran do 22. travnja. Banke koje će dobiti sredstva u depozite utvrdit će je li poduzetnik otvorio račun kod njih, a ako nije automatizmom prebaciti sredstva na račun koji je poduzetnik otvorio u nekoj od ovlaštenih banaka. Zakonom propisana novost je da nema ograničenja u izboru broja banaka u kojima će se otvoriti račun za redovno poslovanje, pri čemu u jednoj banci može biti otvoren samo jedan račun, a u slučaju više računa mora biti određen onaj na kojem će se voditi evidencija eventualno nenamirenih obveza. Računi dijelova poslovnih subjekata i računi posebnih namjena mogu biti otvoreni samo u banci gdje poslovni subjekt ima račun za redovno poslovanje, a u toj banci jedino može imati devizni račun i oročeni depozit. U slučaju blokade računa, naplata se obavlja sa svih kunskih i deviznih računa poslovnog subjekta. Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata, čiji sadržaj i vođenje propisuje središnja banka, zapravo je infrastruktura koja omogućuje blokadu svih računa poslovnih subjekata u svim bankama u kojima imaju otvorene račune ukoliko ima nepodmirenih obveza u smislu plaćanja zakonskih obveza i javnih prihoda. Podatke iz tog registra mogu koristiti HNB i sve banke. Banke su dužne, utvrđeno je zakonom, izvijestiti Poreznu upravu u slučaju da poduzetnik ima duže od 60 dana neprekidno nenamirene obveze, nakon čega poreznici u roku od daljnjih 30 dana predlažu pokretanje stečajnog postupka. Posljednjih su se dana prošloga tjedna pojavile i najave o mogućnosti odgode početka primjene Zakona. No, u Vladi smatraju da nema potrebe za odgodom, iako priznaju da će biti potrebno 30-ak dana da se uhoda novi sustav. Više od sto tisuća pravnih osoba otvorilo je račune u poslovnim bankama, problematičnih je oko 30.000, i pravnih osoba i obrtnika koji su u blokadi, a u Vladi procjenjuju da bi problema moglo biti s polovicom toga broja. Procjena je da trećina tvrtki, njih 10.000 ionako više ne postoji, oko pet tisuća moglo bi uz nagodbu o starim dugovanjima nastaviti poslovati, dok bi problema moglo biti s oko 15.000 tvrtki. To su tvrtke koje imaju još oko dva mjeseca za postizanje nagodbe o svojim nepodmirenim dugovanjima, a nakon toga bi, ako to ne postignu, mogli uslijediti zahtjevi za njihovom likvidacijom ili stečajevima. Stoga u Vladinim krugovima procjenjuju da bi najteži mjeseci u provedbi novog sustava platnog prometa mogli biti lipanj i srpanj, odnosno mjeseci u kojima bi mogli uslijediti zahtjevi za stečajevima ili likvidacijom oko 15.000 problematičnih tvrtki.