AU 18. III. DS DIENSTBIER: NA BALKANU SAVEZ TERORIZMA I KRIMINALA

iplomacija AUSTRIJA DER STANDARD 18. III. 2002. Neriješeni problem balkanskog terorizma List objavljuje prilog o terorizmu na Balkanu iz pera Jirija Dienstbiera, "ministra vanjskih poslova nekadašnje Češkoslovačke u razdoblju od 1989. do 1992. i donedavno posebnog opunomoćenika UN za ljudska prava na području bivše Jugoslavije". "George W. Bush naziva Irak, Iran i Sjevernu Koreju 'osovinom zla'. Mišljenja o takvoj retorici mogu biti podijeljena ali američki je predsjednik opravdano govorio o skrivenim vezama u globalnoj terorističkoj mreži. Malena ali zato djelotvorna karika u tom lancu nasilja jest balkanski terorizam, aktivan i pred očima NATO-a i Ujedinjenih naroda. Suđenje Slobodanu Miloševiću pred haaškim sudom UN za ratne zločince s područja bivše Jugoslavije pravodobno podsjeća na katastrofalne posljedice međunarodnog terorizma. Negdje 1994. g. Osama bin Laden utvrdio je svoju nazočnost u toj regiji posredstvom niza takozvanih 'humanitarnih' organizacija u Bosni i Hercegovini i Albaniji. Za vrijeme balkanskih ratova brojni borci u Bosni, na Kosovu i u Makedoniji bili su mudžahedini iz raznih zemalja, obučeni u afganskim logorima. Lokalne terorističke ćelije nisu ništa manje važne. Na privatnom imanju bivšeg albanskog predsjednika Salija Berishe u blizini Tropoja obučavani su teroristi. Uz bok nerazumljivoj spremnosti na podupiranje međunarodnog terorizma, izgrađena je i privredna infrastruktura. Dok je na vlasti bio Slobodan Milošević, kroz teritorij Kosova prolazile su svakog mjeseca dvije tone heroina na putu iz Azije u Europu. Nakon pada tog diktatora krijumčarenje droge čak je pojačano. G. 2001. kroz teritorij UN-ova i NATO-va protektorata prokrijumčareno je pet tona heroina. Po Interpolu albanske bande kontroliraju 70 posto nezakonite trgovine heroinom koja vodi prema Njemačkoj, Austriji, Skandinaviji i Švicarskoj. Na Kosovu je prijelazna uprava UN-a (Unmik) zajedno s međunarodnom mirovnom postrojbom pod NATO-vim zapovjedništvom (KFOR) te u suradnji s lokalnim vladama (potaknutima nastupom demokratske vlade u Srbiji) uspjela suzbiti teror na jugu Srbije i u Makedoniji ali nije uspjela razoriti savez između organiziranog kriminala i terorizma. Erhard Busek, koordinator EU-ova Pakta za stabilnost na području bivše Jugoslavije, smatra da šanse za mir u Makedoniji nakon završetka zime nisu veće od 50 posto sve dok teroristi financiraju svoje ubojite aktivnosti ilegalnom trgovinom drogom. Na Balkanu će ponovno zavladati mir tek kada UN i NATO uspiju razoriti uporište terora na Kosovu. Naime, kriminalno- teroristička jezgra navodno raspuštene Oslobodilačke vojske Kosova (UCK) širi zonu svog utjecaja na Makedoniju, jug Srbije i na Crnu Goru. Neki manje oprezni vođe UCK govore čak da je konačni cilj njihovih ekspanionističkih težnji 100 tisuća grčkih Albanaca. Cilj 'velike Albanije' nije zaboravljen. Umjesto da budu suzbijeni, teroristi su tretirani kao dio rješenja. Glavni tajnik NATO-a lord Robertson nazvao je makedonske teroriste 'šačicom ubojica'. Te pak ubojice pred očima prijelazne uprave UN ili KFOR-a održavaju u Prištini konferencije za novinare. Neke se države upiru ispuniti želje terorista. Primjerice, američki predstavnik u Organizaciji za sigurnost i suradnju (OESS) pregovarao je s političarima i terorističkim šefovima - i to ne u Skoplju ili Tetovu već u Prizrenu, gdje je njihov utjecaj posebno velik. Međunarodne snage na Kosovu bile bi dovoljno snažne da prekinu veze između Balkana i globalnog terorizma. Zar nedostaje volje? Mogle bi zavrnuti financijsku pipu terorizma - trgovinu drogom i oružjem i krijumčarenje. No, prije toga međunarodne organizacije koje imaju glavnu riječ na Kosovu trebale bi raspustiti sve organizacije sklone upotrebi nasilja. Poznati zločinci ne bi smjeli sjediti u kosovskom parlamentu već u zatvoru a najgorima među njima nije mjesto u kosovskoj vladi već zajedno s Miloševićem na optuženičkoj klupi u Den Haagu. Strahujući da bi mogle izazvati naoružane teroriste, međunarodne zajednice sklonije su ih na Kosovu umirivati ispunjavanjem njihovih zahtjeva. Frustrirani međunarodni administratori prisilili su čak albanske političke stranke da pristanu na koaliciju. To bi moglo potkopati vlasti kosovskog predsjednika Ibrahima Rugove, potvrđenog početkom ovog mjeseca, dok ekstremističke stranke, proizišle iz OVK, sudjeluju u formiranju vlade. Kosovo je daleko manje od Afganistana. Ne pođe li međunarodnoj zajednici za rukom čak ni uklanjanje terorista iz kosovske politike, odakle crpiti nnadu da terorizam može biti slomljen u drugim dijelovima svijeta?", pita Jiri Dienstbier na kraju priloga.